Zveckanje oružja

Američke snage

Procjenjuje se da će do početka rata, koji bi unatoč zgražanju svijeta mo-gao početi već ovoga mje-seca, u regiji biti raspoređeno oko 300 tisuća ame-ričkih vojnika. Baze u gotovo svim okolnim zemljama već su krcate, a američka vojska zbog velikog broja ljudi u regiji trpi i logističke probleme. Upravo nagomilana vojna sila na tom području razlog je zbog kojega SAD mora u rat ili će od njega odustati.
Raspored američkih snaga:
Kuvajt
Camp Doha
Lokacija: zapadno od grada Kuwaita
Brojnost: 9000 vojnika
Oružje: Snage uključuju 100 tenkova M1A1 abrams, 30 napadačkih vozila bradley, 80 oklopnih transportera, 48 zapo-vjednih vozila, 30 buldo-žera te 150 kamiona i humvieja
Uloga: Kamp je uspostavljen nakon oslobođenja Kuvajta 1991., a krajem 2002. početkom 2003. u njega su iz baza u Saudijskoj Arabiji i ostatka regije dopremljene goleme količine oružja. Očekuje se da će iz Kuvajta krenuti najveći dio kopnenih snaga prema Iraku.
Kamp Commando
Lokacija: 20 milja sjeverno od grada Kuwaita
Brojnost: 45.000 marinaca. Baza je sjedište marinaca koji su smješteni diljem Kuvajta
Uloga: Kamp je oformljen u listopadu i studenom prošle godine kao zapovjedno sjedište marinaca i logistike za 45 tisuća vojnika.
Zračna baza Ahmed al Jaber
Lokacija: 35 milja jugozapadno od grada Kuwaita; 75 milja južno od granice s Irakom
Brojnost: 1400 vojnika
Zrakoplovi: borbeni zrakoplovi F-15E eagle i F-16 falkon, kao i avioni A-10 thenderbolt
Uloga: Iz ove baze provodi se kontrola južne zone zabrane letenja, a zrakoplovi F-15 korišteni su u napadima na Afganistan
Turska
Podaci o broju vojnika u Turskoj daleko su veći od dostupnih, jer turski parlament još uvijek nije dopustio raspoređivanje dodatnih snaga, koje su trenutačno usidrene u turskim lukama, a trebale bi biti upotrijebljene za otvaranje sjeverne fronte. Procjenjuje se da će za to biti potrebno oko 60 tisuća vojnika.
Zračna baza Incirlik
Lokacija: Južna Turska
Brojnost: 1700 pripadnika zračnih snaga
Zrakoplovi: oko 60, što uključuje transportere C-130, borbene zrakoplove F-15E eagle i F-16 falkon, britanske lovce jaguar GR3, tankere KC-135,...
Uloga: Baza ima dvije piste duge više od 3000 metara, a eskadrile koje su ovdje smještene provode operaciju praćenja sjeverne zone zabrane letenja. Očekuje se da bi se iz ove baze provodila zračna podrška kopnenim snagama koje bi trebale otvoriti sjevernu frontu.
Saudijska Arabija
Zračna baza Prince Sultan
Lokacija: Al Kharj, oko 50 milja južno od glavnoga grada Riyadha
Brojnost: Oko 5000 pripadnika zrakoplovstva
Zrakoplovi: Oko 72, što uključuje transportere C-130, borbene zrakoplove F-15E eagle i F-16 falkon, tankere KC-135 i KC-10,...
Uloga: Baza je sagrađena kao privremena zračna baza u Zaljevskome ratu, a nakon njega prerasla je u ključno polazište zrakoplova koji patroliraju i kontroliranju južne zone zabrane letenja. Saudijska Arabija neće dopustiti korištenje ove baze u ratu protiv Iraka ako on ne bude odobren u Ujedinjenim narodima. U Zaljevskome je ratu Saudijska Arabija bila ključni saveznik SAD-a osiguravši svoje baze i teritorij za početak napada na Irak.
Bahrein
Zračna baza Shaikh Isa
Lokacija: Sutrah, Bahrein
Brojnost: Oko 1900 pripadnika zračnih snaga
Jedinice: Trenutačno nema stalno raspoređenih zrakoplova, iako je baza redovito korištena nakon Zaljevskoga rata. Baza je sagrađena kako bi mogla primati zrakoplove F-16.
Uloga: Ova je baza bila jedna od ključnih u Zaljevskome ratu, a njezina rekonstrukcija, koja je počela u ožujku 2000., uskoro bi trebala biti dovršena, nakon čega će moći primati i veće zrakoplove.
Qatar
Zračna baza Al-Udeid
Lokacija: 20 milja južno od glavnoga grada Dohe
Brojnost: 3300 vojnika
Zrakoplovi: Zračni tankeri i B-52 bombarderi, kao i zrakoplovi za elektroničko ratovanje
Uloga: Baza, vrijedna 1,4 milijarde dolara, ima najdužu pistu u regiji i može primiti do 120 zrakoplova
Kamp As Sayliyah
Lokacija: Južno od Dohe
Brojnost: 1000 pripadnika Centralnog zapovjedništva
Opremljenost: U kampu je smješteno 33 skladišta koja su ispražnjena, a oprema je poslana u Kuvajt u slučaju rata
Uloga: U slučaju rata general Tommy Franks odavde će voditi sve akcije protiv Iraka
Ujedinjeni Arapski Emirati
Zračna baza Al Dhafra
Lokacija: Sharjah, oko sat vremena od glavnoga grada Abu Dhabija
Brojnost: Oko 500 pripadnika zračnih snaga
Zrakoplovi: zračni tankeri KC-10
Uloga: Opskrba zrakoplova gorivom
Oman
Međunarodni aerodrom Seeb
Lokacija: sjeveroistočno od glavnoga grada Muscata
Brojnost: Oko 1300 vojnika od siječnja 2003.
Zrakoplovi: transporteri C-130, iz kojih su na Afganistan izbacivane goleme bombe, i zračni tankeri KC-135
Uloga: Velika količina materijala i opreme smještena je u okolici baze, a u blizini pluta i nekoliko tankera punih goriva koji su na usluzi američkim snagama.
Zračna baza Thumrait
Lokacija: Južni Oman
Brojnost: Oko 3000 pripadnika zračnih snaga od prosinca prošle godine
Zrakoplovi: bombarderi B-1, C-135 i britanski zrakoplovi
Uloga: Baza je do sada korištena za kontrolu južne zone zabrane letenja
Džibuti
Kamp Lemonier
Lokacija: Džibuti
Brojnost: Oko 800
Uloga: Kamp u Džibutiju centar je za raspoređivanje specijalnih snaga koje će ovdje imati svoje zapovjedništvo
Baza Diego Garcia
Lokacija: Otočić u Indijskom oceanu s površinom od 17 četvornih milja
Uloga: Procjenjuje se da je ova mornarička i zračna baza, iznajmljena od Velike Britanije, jedna od triju strateški najvažnijih baza SAD-a u svijetu. Iz nje će na Irak krenuti zrakoplovi B-2 i B-52.
Snage na moru
Mediteran
USS Theodor Roosevelt
Broj mornara: 8000 u čitavoj borbenoj grupi
Raspored: Nakon vježbi u Portoriku, čitava je skupina 4. veljače raspoređena u Mediteran. U Zaljevskome su ratu u Perzijskom zaljevu bile raspoređene 3, a u Crvenome moru još tri skupine predvođene nosačem zrakoplova.
USS Harry S. Truman
Broj mornara: 6000 u čitavoj borbenoj grupi
Raspored: Od 5. prosinca 2002. godine u Mediteranu
USS Kitty Hawk
Broj mornara: 8000 u čitavoj borbenoj grupi
Uloga: Kitty Hawk je trenutačno jedini stalno istureni nosač zrakoplova kojemu je matična luka Yokosuka u Japanu. Njegovim raspoređivanjem u Perzijski zaljev, gdje je stigao 27. veljače, američka je vojska poslala snažnu poruku da namjerava napasti Irak, napustivši regiju koja je zbog krize u Sjevernoj Koreji izuzetno nestabilna.
USS Constellation
Broj mornara: 5630 u čitavoj borbenoj grupi
Raspored: Od 5. studenoga 2002. u Perzijskom zaljevu
Uloga: Napad na Irak navođenim projektilima koji se mogu ispaliti s nekoliko brodova u njegovoj pratnji, uključujući i podmornice
USS Abraham Lincoln
Broj mornara: 8000 u čitavoj borbenoj grupi
Raspored: Nosač i ostatak brodova iz borbene skupine raspoređeni su u Perzijski zaljev. Nakon što je u prosincu, poslije 6 mjeseci akcija u Afganistanu, krenuo kući, nosač je zajedno s čitavom skupinom zadržan u obalama oko Australije, da bi nedavno bio raspoređen u Perzijski zaljev.
Uloga: Očekuje se da će sudjelovati u eventualnom napadu na Irak
Snage čiji je raspored nepoznat
Prva konjička divizija
Lokacija: nepoznata
Brojnost: 17.000 vojnika
Raspored: Posljednje informacije (3. ožujka) govore da su snage raspoređene u regiji - pretpostavlja se da čekaju raspored u Turskoj
Uloga: Riječ je o najvećoj oklopnoj diviziji američke vojske koja je služila i u Zaljevskome ratu. Potporu vojnicima čine tenkovi M1A2 abrams, oklopna vozila bradley i helikopteri AH-64 apache.
Prekomorske snage
Vjeruje se da osim snaga koje su raspoređene u regiji, raspored za djelovanje imaju i američke snage raspoređene u Njemačkoj. Očekuje se da bi ove snage, a riječ je o oko 20.000 vojnika, uskoro mogle biti raspoređene u regiji.
Zapovjedništvo Pete flote u Perzijskom zaljevu
Lokacija: Manama, Bahrain
Brojnost: 1200 ljudi. Trenutačno nijedan brod nije raspoređen pod ovim zapovjedništvom, ali ono upravlja brodovima drugih flota. Operativno je sposobno kontrolirati 20 brodova sa 1000 ljudi na kopnu i oko 15.000 na moru.
Uloga: Kao mornarička komponenta američkog centralnog zapovjedništva, Peta je flota zadužena za patrolu u Perzijskom zaljevu, Crvenom i Arapskom moru te dijelu Indijskog oceana.

Britanske snage

Britanska mornarička skupina
Brojnost: više od 4000
Raspored: Sredozemno more
Jedinice: Borbena skupina predvođena nosačem zrakoplova HMS ark royal
Uloga: U slučaju rata, zajedno sa snagama SAD-a sudjelovat će u napadu na Irak. Ove snage dio su najvećeg vojnog rasporeda od rata na Falklandskom otočju 1982. godine
Kopnene snage
Prva oklopna divizija
Broj vojnika: 26.000
Raspored: Perzijski zaljev (pretpostavlja se Kuvajt)
Uloga: Teška oklopna divizija ima nadimak “Pustinjski štakori” i zadatak joj je osigurati siguran ulazak ostalim kopnenim ili zračnim snagama na neprijateljski prostor

Australske snage

Jedinice: Specijalne snage, uključujući i zračnu potporu, napustile su Perth 24. siječnja i od tada se nalaze u Perzijskom zaljevu. Od 11. veljače u regiji su i CH-47 transportni helikopteri i ljudstvo zračnih snaga. Ostatak Specijalnih snaga u Perzijski je zaljev stigao 14. veljače.
Uloga: Uloga australskih snaga prije svega služi kako bi se stvorio privid koalicije, ali i zbog dobro obučenih specijalnih jedinica, kojima iračka republikanska garda nije dorasla.

Iračke snage

Golemoj vojnoj sili SAD-a i zemalja koje će mu se pridružiti u koaliciji suprotstavit će se nakon Zaljevskoga rata desetkovane vojne snage Iraka, a odnos snaga značajno bi se promijenio eventualnim angažmanom arapskih susjeda na strani Iraka. No, tako nešto teško je očekivati, a ni upotreba kemijskog i biološkog oružja nije izgledna jer ga Irak nije upotrijebio ni u Zaljevskom ratu, kada nije ni krio da ga ima.
Mornarica
Iračka je mornarica bila skromna i prije Zaljevskoga rata, a nakon što je on završio, aktivno je ostalo samo 21 plovilo (od čega je jedno predsjednička jahta) sa 2000 mornara. Mornarica je raspoređena u tri baze u lukama Basra, Az Zubayr i Umm Qasr. Pretpostavlja se da mornarica posjeduje male i velike patrolne čamce, čamce za brzi napad raketama, minolovce i opskrbne brodove.
Zračne snage
Procjenjuje se da su zračne snage s nekadašnjih 750 aviona u 41 eskadrili 1990. godine spale na 90 aktivnih zrakoplova u 17 eskadrila. Zračne snage danas imaju oko 30.000 pripadnika.
Kopnene snage
Nakon Zaljevskoga rata, Saddam Hussein pokušao je organizirati fleksibilniju i jeftiniju vojsku koja bi mogla brže reagirati u slučaju napada. Procjenjuje se da iračka vojska danas ima 350 tisuća aktivnih vojnika i oko pola milijuna rezervista, što je značajno manje nego 1990. godine, kada je Irak imao 1 milijun aktivnih vojnika i još pola milijuna rezervista.
Osim regularne vojske, okosnica Husseinove obrane bit će Republikanska garda i Specijalna republikanska garda, koja ima između 15 i 26 tisuća pripadnika raspoređenih u 14 bataljuna. Riječ je o dobro motiviranim i solidno plaćenim vojnicima koji čuvaju predsjednika, i oni će biti najveća prepreka u hvatanju Saddama Husseina ako ga američke snage budu željele uhapsiti. Procjenjuje se da bi najviše žrtava vojska SAD-a mogla imati u dugotrajnim uličnim borbama, u kojima će prednost biti na strani Iračana.
Opremljenost iračke vojske
Tenkovi:
Procjenjuje se da je u funkciji između 40 i 50 posto od 2200 tenkova i 3000 oklopnih vozila.
Helikopteri:
Irak ima oko 100 helikoptera i nekoliko laganih zrakoplova
Protuzračna obrana:
Više od 1500 raketa zemlja-zrak, uključujući sustave poput strela-3 (SA-14), strela 2M (SA-7),...
3250 protuzračnih topova i raketnih bacača
Protuoklopno oružje:
2000 protutenkovskih raketa
Projektili:
Procjenjuje se da Irak posjeduje stotinjak raketa dometa od 70 do 150 kilometara, a iako Irak tvrdi da ne posjeduje rakete i scudove većeg dometa, kojima je za Zaljevskoga rata napao Izrael, Saudijsku Arabiju i Kuvajt, američka vojska i dalje tvrdi da Irak posjeduje scudove, zbog čega je nedavno dodatno ojačala ionako snažnu protuzračnu obranu Izraela, a slični su sustavi raspoređeni nedavno i u Turskoj, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu.