Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
četvrtak, 13.3.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  županija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  televizija
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 3 od 3

RAZGOVOR - AKADEMIK DALIBOR BROZOVIĆ, GLAVNA META NOVE PROTUJEZIČNE KAMPANJE U BiH, TVRDI

Hrvatski jezik je na bošnjačkom udaru

Nema nikakve sumnje da se i u samome Sarajevu i u Federaciji uopće na više načina provodi diskriminacija hrvatskoga jezika. I u samome se bošnjačkom jeziku sada izbjegavaju podudaranja s hrvatskim jezikom, čak i onda kada su takva podudaranja praktički općenita u govoru samih Bošnjaka

Piše Dino MIKULANDRA

Hrvatski akademik Dalibor Brozović našao se neočekivano u samom epicentru jezičnog skandala u produkciji sarajevskoga Dnevnog avaza. U prvom broju 50. godišta Jezik, časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika, u kraćem tekstu "Genetskolingvistički i sociolingvistički kriteriji u sistematizaciji južnoslavenskih idioma s posebnim obzirom na BiH", Brozović je, među ostalim, napisao:

Jezična nametanja

"Bošnjaci žele svoj jezik zvati bosanskim. U načelu, na to imaju pravo i drugi ih u tome ne smiju sprječavati, ali s druge strane, drugi narodi ne moraju u svojoj vlastitoj jezičnoj praksi prihvatiti taj naziv. Nazivajući bošnjački jezik bosanskim, nesumnjivo se sugerira kako je bošnjački jezik u samoj državi ravnopravniji od druga dva zakonski i ustavno ravnopravna jezika."
Dalibor Brozović: Bošnjački se jezik naziva bosanskim, što sugerira da je to opći standardni jezik svega stanovništva BiHNa taj znanstveni članak gotovo histerično reagirao je Avaz sljepačkom tvrdnjom kako "akademik Brozović osporava postojanje bosanskog jezika". U kampanju protiv Brozovića uključili su se u istom listu četvorica bošnjačkih intelektualaca Munib Maglajlić, Abdulah Sidran, Muhamed Filipović i Senahid Halilović. U razgovoru za Slobodnu Dalmaciju akademik Brozović pobliže objašnjava što je zapravo htio reći o jezicima u BiH.
Nedavno je skupina sarajevskih intelektualaca iznijela javno stajalište kako se hrvatski jezik u medijima u BiH nameće Bošnjacima, odnosno da je to "samo drugi oblik agresije koja se vrši kroz jezik". Hrvati su tu tezu prepoznali kao začetak službene kampanje kojom se od njih traži da se postupno odreknu vlastita jezičnog identiteta...
Tvrdnja da se u BiH Bošnjacima nameće hrvatski jezik jednostavno je smiješna. Hrvati, koji su sami iskusili razna jezična nametanja, ne bi, i da su imali za to prilike i mogućnosti, nikomu nametali svoj jezik, držali bi se one stare "ne čini drugomu što ne želiš da se čini tebi".
Hrvatima se i u Hrvatskoj i u susjedstvima nametao srpski jezik u sedamdesetak jugoslavenskih godina; u posljednjem desetljeću to više nije tehnički moguće u samoj Hrvatskoj, ali u susjedstvima je ostala mogućnost raznih nametanja.
Hrvatski jezik samo je formalno ravnopravan, ali u stvarnosti se u Republici Srpskoj koristi srpski, dok se u javnim glasilima Federacije BiH forsira jezik koji Bošnjaci nazivaju bosanskim s očitom namjerom da taj standard s vremenom postane glavni, odnosno općedržavni jezik...
To je istina. Na terenu zvanome Republika Srpska (kojemu su neke međunarodne sile darovale gotovo polovicu BiH) nije samo onemogućen hrvatski jezik nego su i sami Hrvati uglavnom protjerani. U drugome entitetu, u kojem su na praktički samo polovici BiH stiješnjeni i Bošnjaci i Hrvati, bošnjački se jezik naziva bosanskim, što sugerira da je to opći standardni jezik svega stanovništva BiH.
Neupućeni to onda tako i razumijevaju, osobito stranci, a mnogi od samih Bošnjaka glume da se tobože ne radi o tome.

Lahka kahva

Premda je ravnopravnost jezika ustavna kategorija, u Sarajevu je sve glasniji pokret otpora protiv hrvatskog jezika. Na žalost, opet se može, makar ispod glasa, čuti ona stara protuhrvatska pošalica: "Kad je bio vlak, išao je u zrak, sad je opet voz, sada ide skroz..."
Nema nikakve sumnje da se i u samome Sarajevu i u Federaciji uopće na više načina provodi diskriminacija hrvatskoga jezika. Nije danas moguće otvoreno onemogućiti hrvatske publikacije, ali često se iskazuje nezadovoljstvo njihovim jezikom, pa se povremeno govori i da je njihov jezik "nametnut iz Hrvatske", što je očita besmislica (nametati hrvatski jezik samim Hrvatima!).
I u samome se bošnjačkom jeziku sada izbjegavaju podudaranja s hrvatskim jezikom, čak i onda kada su takva podudaranja praktički općenita u govoru samih Bošnjaka. Na žalost, opet je aktualna navedena pošalica. No s druge strane, vjerujem da će se takva situacija promijeniti kada se jednom u BiH ukinu entiteti.
Kako biste prosudili nastojanja da se u BiH, ako već ne može proći bošnjački, Hrvatima svakako nametne nekakav autonomni bosanskohercegovački standardni jezik. Kvazihrvatski jezik u kojemu je "prava" kava — kahva, nije lako nego je lahko i tako dalje...
Zaista se povremeno iskazuju zahtjevi ili bar želje da se Hrvati u BiH odreknu standardnoga hrvatskog jezika i da počnu izgrađivati nekakav bosanskohercegovački hrvatski standard, oslonjen na neke dijalektne i razgovorne osobine samih Hrvata u BiH. Takav bi se lokalni hrvatski jezik u praksi, u opoziciji prema normalnomu standardnom hrvatskomu, ubrzo čak posve stopio s bošnjačkim jezikom, koji se već sada naziva bosanskim.

   

SURADNJA S BOŠNJACIMA

Kako je uopće moguće oduprijeti se dekroatizaciji hrvatskog jezika i bošnjačkim jezičnim pretenzijama? Pisali ste svojedobno kako je njihova stvarna jezična perspektiva u onome što je nekada pisao Alija Isaković?
Potiskivanju hrvatskoga jezika u BiH i njegovu rashrvaćivanju moguće se oduprijeti s jedne strane složnošću, upornošću, znanjem i izgrađenom svijesti, s druge strane upornim i stalnim pozivanjem na ustav i zakone, s treće suradnjom s onim Bošnjacima koji ne odobravaju neke negativne aspekte sadašnje jezične politike (a takvih ima, iako danas nisu baš glasni).
U prošlosti se bošnjačka jezična politika oslanjala na stvarno stanje u bošnjačkoj jezičnoj tradiciji i prije svega se odupirala velikosrpskim tendencijama, teorijama i praksama u jeziku. Takav su stav zauzimali bošnjački intelektualci i jezični stručnjaci (primjerice, već spomenuti Alija Isaković), takva je praksa provođena u prijevodima Kurana i u drugim bošnjačkim vjerskim tekstovima.
Danas je, na žalost, stanje drukčije, priznavalo se to ili samo podrazumijevalo.

 
Još u rubrici:
 


GORAN BILIĆ, MINISTAR MUP-A, NAKON IZVANREDNE SJEDNICE VLADE HNŽ-A POSVEĆENE SIGURNOSNOM STANJU:
Uhićeni sa zoljom samo je jedan iz skupine bombaša


NAKON ŠTO NIJE PROŠAO HDZ-OV KANDIDAT LJUBO BEŠLIĆ
OHR: Mostar mora hitno dobiti dogradonačelnika


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 3/3