strana 1 od 5

NAJNIŽI POSTOTNI RAST PROSJEČNIH NETO PLAĆA
U POSLJEDNJE TRI GODINE

Godišnja plaća za pet kvadrata stana

ZAGREB — Prosječni hrvatski radnik za čitavu je prošlu godinu, po osnovi prosječne neto plaće, primio ukupno 44.640 kuna, što je za 2148 kuna veći iznos ukupne godišnje prosječne neto plaće nego za 2001. godinu.
Zanemarimo li svakodnevne životne potrebe, pa vrijednost ukupne godišnje neto plaće prosječnog zaposlenog Hrvata izrazimo u nekim trajnijim dobrima, pokazuje se da bi prosječni zaposlenik za svoj cjelogodišnji rad u 2002. mogao kupiti, primjerice, 5 do 6 četvornih metara stana, ili oko dvije trećine novog automobila niže klase. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj je za 2002. iznosila 3720 kuna. Gledano po djelatnostima, prosječna mjesečna neto plaća lani se kretala od 1887 kuna u štavljenju i obradi kože do 6794 kune u zračnom prijevozu.
Prema upravo objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, to je u odnosu na isto razdoblje 2001. nominalno više za 5 posto, a realno za 3,1 posto. To je ujedno i najniži postotni rast prosječnih neto plaća u posljednje tri godine.
Očito je da iz prošlogodišnjeg povećanja neto plaća nije mogao uslijediti neki bitniji rast osobne potrošnje, koja je, pak, nakon investicija, glavni generator 5-postotnog porasta bruto domaćeg proizvoda u prva tri tromjesečja 2002. godine.
Izvor za povećanu potrošnju, o čemu govori i podatak o rekordnom 12,5-postotnom realnom rastu prometa u trgovini (najvećem od 1997.), hrvatski su građani lani u značajnoj mjeri našli u kreditima, dočekavši napokon povoljnije uvjete kreditiranja s nižim kamatnim stopama. Krediti poslovnih banaka stanovništvu lani su, po podacima Hrvatske narodne banke, povećani za čak 43 posto: sa 30 milijardi kuna na kraju 2001. na 42,9 milijardi kuna (koliko je iznosilo stanje kredita građanima zadnjeg dana prosinca 2002.), u čemu je porast stambenih kredita zastupljen s oko 2,9 milijarde (s 9,4 milijarde krajem 2001. na 12,3 milijarde na kraju 2002.).
Kreditima je tako "pokrivena" i kupnja više od dvije trećine od 70.000 tisuća novih automobila prodanih u 2002. godini. Podatak o prošlogodišnjoj rekordnoj prodaji automobila zna se spominjati i kao ilustracija o boljem životu građana, od kojih su, pak, mnogi jedva dočekali povoljnije uvjete kreditiranja da bi zamijenili svoja stara dotrajala vozila. O tome, uostalom, govori podatak s kraja prošle godine, da je od oko 1,3 milijuna osobnih i lakih dostavnih vozila oko 59 posto starije od 10 godina, dok je po podacima iz 2001. prosječna starost osobnih vozila u Hrvatskoj bila 11 godina. Osim toga, oko 70 posto lani kupljenih novih automobila je iz niže klase, vrijednosti do 10.000 eura.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.