Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
četvrtak, 27.2.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  županija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  televizija
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 4 od 5

DALMATINSKE RIČI (21)

Bunja

Bunje na Braču nisu razvijenog oblika poput istarskih kažuna, a pogotovo ne poput puljiških trulla, ali svojim jednostavnim oblikom kao da su još više povezane s tradicijom što seže u daleka prapovijesna vremena.
Duško Kečkemet u knjizi Bračke bunje (Supetar, 2000.) o toj malenoj osebujnoj građevini, imajući u vidu njezino elementarno i simboličko značenje, kaže:
Kolikogod dimenzijama malena, a tehnikom gradnje jednostavna, ipak predstavlja jedan od osnovnih spomenika građevinarstva kojim bi morale početi sve povijesti arhitekture. Odnos čovjeka i gradnje, građevnog materijala i oblika, namjene i čovjekova života i rada, pridaju joj značajke stanovite monumentalnosti. Ona ima elementarnu građevinsku simboliku poput egipatskih piramida ili srednjovjekovnih katedrala, i pored svoje krajnje neuglednosti. Konačno, to je jedina građevina koja je, u najčešće neizmijenjenom obliku, preživjela tisuće godina, istog oblika, iste tehnike gradnje, istog građevnog stila. To je prva građevina koju je svojim rukama podigao pračovjek izišavši iz dotadašnjeg pećinskog boravišta, ali kojom se i danas koristi poljoprivrednik koji se do nje možda doveze automobilom ili traktorom. Njezina je jednostavna, elementarna dovitljivost savršena, euklidovski jasna, određena i nepromjenjiva.
Bunje na Braču zovu i kućice, a inače ih u nas zovu i poljarice, ćemeri (turcizam, Šibenik i okolica), kućerice, pudarice, na Hvaru trimi ili trini i jame, na Korčuli i Visu kule, a u Istri kažuni ili kažete, casite, casette ili casone.
Od bunje postoje i izvedenice: bunjac - natkrita pregrada građena u mrtvo (Brusje), pa bunjača - voda u dulibi u pokopanom mistu sakrivena od veliki' stina, valja do nje puno silazit (Poljica), a kažimo i da je bunjar svaka hrpa kamenja u Kučima (Crna Gora).
Podrijetlo naziva bunje nije potpuno jasno. Često je, pa i na Braču, bunja naziv za presvođenu jamu. Neki smatraju da potječe od talijanske riječi bugna (košara), drugi od naziva jame ili pećine, zatim od košnice (bugno), kao i od rupe za golubove ili od rupe u zemlji za hvatanje zvijeri. Neki, pak, domišljato nalaze vezu sa zemunicama u Panoniji, po kojima bi i Bunjevci bili nazvani. U Kninskoj krajini tako se nazivala pokrivena jama korištena kao sklonište stočara.
Novija istraživanja upozoravaju da nije ispravno navoditi vezu te naše riječi sa svim značenjima što ih ima tal. lik bugna, a još manje sa svim značenjima tal. lika bugno. Vojmir Vinja tvrdi da nije dopustivo brkati ta dva talijanska rezultata, od kojih samo prvi može biti u etimološkoj vezi s bunjom - zaklonom u suhozidu.

Srećko LORGER
 
Još u rubrici:
 


TODD HAYNES SNIMA FILM O ŽIVOTU POZNATOGA GLAZBENIKA
Traži se glumica za lik Boba Dylana


UOČI SUTRAŠNJEG KONCERTA DRAŽENA ZEČIĆA
Nakon pet godina ponovno na Gripama


U DANSKOJ PREMIJERA PREDSTAVE PETERA SCHAUFUSSA
Balet o princezi Diani


134 MALE PRIČE O HRANI
Kupus za dobro zdravlje


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 4/5