HDZ-ovci dali podršku Račanu

Da hrvatske stranke nemaju jedinstven stav o iračkoj krizi pokazao je rezultat glasovanja članova Vanjskopolitičkog odbora Sabora, na kojemu je stav Vlade podržalo samo pet zastupnika vladajuće koalicije, po jedan zastupnik HDZ-a, HSP-a, DC-a i HB bio je suzdržan, dok su dva zastupnika HSLS-a glasovala protiv.
"Rezultat glasovanja uzrokovan je odnosom snaga u Odboru, iako je oporba, posebice HDZ, u raspravi podržala stavove Vlade, no sami ishod glasovanja posljedica je stava da prije izbora nije dobro ni u čemu podržati Vladu", pojasnio je predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Zdravko Tomac.
Osim hrvatskog potpisa na izjavi vilniuske skupine, članovi Odbora najviše su se sukobljavali oko toga treba li Vladin stav o Iraku prihvatiti ili samo primiti na znanje, na čemu je kao kompromisnom rješenju najviše inzistirao HDZ.
Kako je nakon sjednice kazao predsjednik te stranke Ivo Sanader, "kompromisom bi sve stranke, unatoč svojoj suprotstavljenosti, zadržale otvorena vrata za dijalog i konsenzus, u slučaju donošenja još važnijih i težih odluka", ocijenio je Sanader te dodao da se "oko Chiracove izjave ne treba previše uzbuđivati, jer svaka država i vlada imaju pravo na svoju politiku".
Vesna Škare-Ožbolt (DC) smatra kako su "Vlada i Sabor trebali surađivati u donošenju odluka o iračkoj krizi te se nada da je ovo početak komunikacije".
— Sve što mislimo o Vladinoj potpori američkom ratu protiv Iraka rekli smo zahtjevom ministru Piculi da povuče potpis s izjave vilniuske skupine — kazao je nakon sjednice Željko Glavan (HSLS).
Pravaš Miroslav Rožić pojasnio je kako je HSP tražio da se o izjavi vilniuske skupine razgovara na plenarnoj sjadnici Sabora. "Parlament bi imao što o tome reći, s obzirom da se mi u HSP-u slažemo s francuskim Predsjednikom koji je potpisivanje te izjave nazvao infantilnim činom", zaključio je Rožić.

KONAČNO JEDNA NORMALNA ZIMA

Zatopljenje s ožujkom

ZAGREB — "Na vrijeme u nas utječe jaka anticiklona koja podržava stabilno ali hladno vrijeme." Ovako glasi početak službenog očitovanja o aktualnim nam vremenskim (ne)prilikama, iliti višednevnoj hladnoći, što nam ga je u utorak kazao dežurni sinoptičar Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Zbog pravila službe u DHZ-u, ljubaznom gospodinu nismo doznali ime, a on nas (nas novinare i urednike) ni uz najbolju volju nije mogao podariti informacijom vrijednom efektnog novinskog naslova u kojem bi se spominjao "barem" početak višemjesečnog hrvatskog ledenog doba. Jutra na minus deset i dani jedva na nuli zadržat će se doduše do daljnjega, ali tendencija je porasta temperature stalna, pa bi nam početak sljedećeg tjedna mogao donijeti i temperature od vrijedna tri, četiri stupnja iznad ništice uz dosta sunčana vremena i ponešto bure na Jadranu. Senzacije nikakve nema, rečeno nam je, uz dodatak da su temperature u veljači tek nekoliko stupnjeva ispod prosjeka.
Zašto nam se ipak čini da nam je hladnije nego ikada, pojašnjava doajen sinoptičarstva u nas legendarni Milan Sijerković.
— Iznenađenje za mene nije ova hladna zima, nego sve one zime koje su posljednjih desestak godina bile toplije od prosjeka. Mene ova zima čini sretnim, jer je puno bliža onome što smatram zimom — kazuje Sijerković. Podsjeća Sijerković na dalmatinsku poslovicu koja kaže da "nijedne zime nije vuk izija", odnosno da svaka zima ipak u konačnici pokaže svoju narav. Također ističe da jedna prava zima nakon nekoliko toplih ne govori ništa pobliže o tome prijeti li nam globalno zatopljenje ili ne, te na koncu veli kako ničeg čudnog u aktualnoj našoj zimi nema, poglavito ne naznaka da bi zima ove godine, kako neki spekuliraju, mogla trajati mjesecima. No, ako vam sve to nije dovoljno da biste se u ove hladne dane utješili, dobro je znati da naš narod upravo ovako hladnu veljaču zaziva.
— Ako velja ne veljuje, onda mara oplakuje — citira Sijerković narodnu poslovicu. To hoće reći kako topla veljača nagovješćuje hladan ožujak, dok hladna veljača, tvrdi narod, nagovješćuje ugodan ožujak do kojeg nam je, uostalom, ostalo manje od dva tjedna.