MULTIMEDIJA: "CD-Rom "PRIČE
IZ DAVNINE" Ivana Brlić Mažuranić
Bulaja Naklada, Zagreb, 2002.
Priče za bolju budućnost
Reinterpretacija opusa Ivane Brlić-Mažuranić u multimediji, pri čemu su angažirani
umjetnici i web dizajneri sa svih strana svijeta, hrabar je potez "Bulaja
naklade". Rezultat te zamisli jedan je od najmaštovitijih multimedijalnih projekata
čije značenje seže daleko izvan granica Hrvatske, o čemu svjedoče i brojne svjetske
nagrade
Piše Jasen BOKO
Kako baštinu prilagoditi modernom osjećaju svijeta i na taj je način popularizirati
i učiniti suvremenom i zanimljivom novim naraštajima, a pritom je ne unakaziti pokušajem
moderniziranja, pitanje je koje rijetko nalazi efikasan odgovor. Pokušaji
osuvremenjivanja baštine često završavaju loše, kako za baštinu tako i za suvremeni
umjetnički izraz.
Utoliko se vrlo smjelom činila ideja Helene i Zvonimira Bulaje (Bulaja naklada) da -
nakon što su na tri kompakt diska (epika, lirika, drama) u multimediju prenijeli praktično
kompletnu hrvatsku književnost do 1950. i time je učinili lako dostupnom novoj
kompjutorskoj generaciji - reinterpretiraju opus Ivane Brlić-Mažuranić u multimediji i
da pritom u projektu angažiraju umjetnike i web dizajnere sa svih strana svijeta.
Rezultat te zamisli jedan je od najmaštovitijih multimedijalnih projekata čije značenje
seže daleko izvan granica Hrvatske, o čemu svjedoče i brojne svjetske nagrade i
sudjelovanje na festivalima. Priče iz davnine na CD-u (I. dio) obrađuju
četiri klasične priče Ivane Brlić-Mažuranić: Šuma Striborova, Bratac Jaglenac i
sestrica Rutvica, Kako je Potjeh tražio istinu i Lutonjica Toporko i devet župančića.
Svaku priču je dizajnirao/ilustrirao drugi umjetnik, tako da svaka ima svoj originalni
pristup, čime se u startu izbjegava ponavljanje i dosada. Cijeli CD, izrađen na tri
jezika, hrvatskome, njemačkome i engleskome, krije niz ugodnih iznenađenja, poput onog
da u crtiću Šuma Striborova glasove u engleskoj verziji sinkroniziraju članovi obitelji
i bliski prijatelji dizajnera i animatora Al Keddia, na svom nevjerojatno šarmantnom škotskom
dijalektu koji ispod slike zahtijeva i engleski titl. Zanimljivo je – i vrlo hrabro –
da u hrvatskoj verziji, kako bi ostala bliska izvorniku na engleskom, priču sinkronizira
kompletna obitelj Bulaja, od najmlađeg do najstarijeg člana. Ono što se možda gubi na
dikcijskoj kvaliteti obilato je nadoknađeno šarmom Stribora i družine s blagim
dalmatinskim akcentima, u kojima se osjeća i izvjesna autoironija.
Lutonjicu Toporka i devet župančića osmislila je Njemica Katrin Rothe, koja ne nudi
crtić već interaktivnu slikovnicu u kojoj preko glasa naratora klikom miša možete oživiti
potok, oblak ili kolijevku. Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica rad je Ellen McAuslan iz
Velike Britanije, a funkcionira također kao interaktivna ilustrirana slikovnica, s
pripovjedačem. I konačno Nathan Jurevicius iz Australije interpret je priče Kako je
Potjeh tražio istinu, u multimedijali realizirane kao maštoviti crtić s interaktivnim
igrama u interludijima.
Začetnik ideje o međunarodnoj bajkovitoj avanturi je Helena Bulaja koja je odlučila
reinterpretirati čudesan svijet klasika hrvatske narodne priče i staroslavenske
mitologije, ali napraviti to umjetničkim sredstvima i tehnikama 21. stoljeća.
Kompjutorska animacija i dizajn učinili su se logičnim izborom, a na niz mailova-ponuda
umjetnicima koji bi potencijalno mogli sudjelovati u ovom projektu stiglo je sedam
pozitivnih odgovora.
Uz četvero umjetnika prisutnih na ovom CD-u i troje koje svoje avanture pokazuju na
sljedećemu, u interpretacijama priča Ribar Palunko, Neva, Jagor i Regoč, osma je sama
Helena Bulaja. Ukupan broj umjetnika na cijelom projektu je stotinjak, a nastavak cijele
priče, dopune i dodaci mogu se naći na internet stranicama (www.bulaja.com/BAJKE) koje
su ovih dana ušle u finalnu konkurenciju poznatog festivala u Austinu u Texasu.
Multimedijska interpretacija svake priče sasvim je drukčija, od slikovnog materijala do
samog pristupa u animaciji/ilustraciji, što u konačnici rezultira neočekivanom
slikovnicom/filmom. CD, međutim, nudi i svaku izvornu priču, njezin original, kako bi se
djeca (i odrasli) mogla upoznati s izvornikom, a ne samo sa scenarističkom
interpretacijom istoga. Osim niza biografskih podataka o Ivani Brlić-Mažuranić i
autorima priča, te skladateljima i animatorima, CD Priče iz davnine nudi zanimljiv
ilustrirani pregled staroslavenske mitologije, rječnik manje poznatih termina, pojašnjenje
imena, nekoliko igrica, puno kvalitetne originalne glazbe, te brojne druge interaktivne
mogućnosti i informacije.
Interaktivna animacija u multimediji ovim je djelom dobila izniman doprinos, umjetničko
djelo koje kombinira maštu, dizajnerski talent, znanje i odlično poznavanje flash
tehnike, a sve zajedno postavljeno na kvalitetnom temelju zaigranog svijeta Ivane Brlić-Mažuranić,
koji je očito bio maštovit stimulans umjetnicima interaktivne animacije.
Priče iz davnine ovim su projektom gotovo devedeset godina nakon objavljivanja
definitivno postale priče za neku bolju budućnost, multimedija koju bi kulturna
strategija, da je imamo, trebala pretvoriti u prvorazredni kulturni izvozni proizvod.