Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 17.2.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
kultura
mozaik
crna kronika
  županija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 4

UPRAVO JE ZAVRŠEN PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA OTOKA ŠOLTE KOJI BI
U ZABORAV TREBAO BACITI VIŠESTOLJETNU SPLITSKU KLETVU

Dabogda te dopala Šolta

Program održivog razvoja Šolte, na kojem su u posljednjih godinu i pol dana radili Ekonomski institut iz Zagreba, Uprava za otoke pri Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Općina Šolta te stručnjaci iz njemačke konzultantske tvrtke GTZ, dovršen je i ovih dana je na usvajanju na Vladi.
Riječ je o prvom razvojnom dokumentu takve vrste na hrvatskim otocima kojim se određuje što sve u idućih pet godina (zapravo tri, jer su prve dvije potrošene na njegovu izradu) treba učiniti kako bi život na Šolti bio bolji i lakši. Ovaj pilot-program bi trebao biti ogledni primjer za izradu još 25 programa održivog razvitka za drugih 25 otoka i otočnih skupina. Program održivog razvoja Šolte izrađen je na osnovi Nacionalnog programa razvitka otoka i Zakona o otocima, te je ujedno i prvi razvojni program u Hrvatskoj koji je u isto vrijeme program i domicilne općine i Vlade RH, što znači da bi se o njemu, svatko u svojoj nadležnosti, trebali brinuti i Općina Šolta i Vlada Republike Hrvatske.
Šolta je uzeta za pilot-program jer je najkarakterističnija, dobro reprezentira otočne probleme s prometom, učinke koje proizvodi susjedstvo okolnih velikih gradova kojima otok teži, nepovoljnu dobnu i kvalifikacijsku strukturu otočnog stanovništva, probleme vlasništva nad nekretninama, rastući turizam, opadajuću poljoprivredu...
Sami Šoltani dali su sadržaj programu, a mi iz struke smo mu dali samo okvir — reći će stručnjaci, napominjući da se do sada napravilo puno kabinetskih programa koje se onda "spuštalo" na otoke i zbog toga zapravo nikad ništa od njih nije bilo. Pilot-program održivog razvoja otoka Šolte napravljen je po metodologiji analize SWOT, što znači da su se u analizi procjenjivale postojeće snage, slabosti, prilike i prijetnje.
Kakvu je viziju budućeg razvoja općine Šolta utvrdio Program? "Stvaranje okruženja koje će Šoltanima, pogotovo mlađima, omogućiti zapošljavanje na otoku i stvaranje dostatnog prihoda uz prilike jednake onima na kopnu i drugim otocima i uz očuvanje kulturnog identiteta i prirodnih resursa otoka."
Gornje Selo na Šolti - Program održivog razvoja otoka Vlada tek treba usvojiti, no Šoltani ga već uvelike provodeProgram opisuje sadašnje stanje Šolte, ocjenjuje što je na otoku dobro, a što loše, što se sve može učiniti da stvari krenu na bolje, navodi i razvojne ciljeve te poslove koji s tim u vezi stoje pred otočnom samoupravom. Koji su razvojni ciljevi Šolte? Održivi razvoj, društveno zadovoljavajuća neseljenost, izjednačavanje uvjeta otočnih ulaganja s uvjetima u kojima se ulaže na hrvatskom kopnu, što raznovrsnija struktura otočnoga gospodarstva i otočnog domaćinstva, potpuna fizička dostupnost otočnih resursa i dostupnost otočnih nekretnina u pravnom prometu.
Utvrđeno je da je 58 kilometara prostornih Šolte i njezina okolnog mora uščuvano, ali potencijalno ugroženo, da je Šolta definitivno postala otok starog stanovništva (odnos starijih od 65 godina prema mlađima od 18 godina je 2001. bio 2,24:1) i mnoštva praznih kuća u kojima veći dio godine nitko ne stanuje (broj vikendica dvostruko je veći od broja kuća u kojima netko stalno stanuje). Godine 1991. gotovo pola stanovnika Šolte nije imalo ni završenu osnovnu školu, a 20 posto ih je imalo samo osnovnu školu.
Struja, voda i telefonija su zadovoljavajući, ali kanalizacijske mreže nema ni jedno šoltansko naselje osim hotelskog naselja Nečujam. Prometna povezanost otoka s kopnom uglavnom zadovoljava potrebe otočana. Iako je formirana samostalna općina Šolta, njezino funkcioniranje, napominje se u Programu, jasno je pokazalo da u ovom trenutku Šolta ne može sama financirati svoju fizičku i društvenu infrastrukturu, a kamoli druge značajnije zahvate. Dugogodišnje gospodarsko i demografsko nazadovanje učinilo je Šoltu uvelike ovisnom o vanjskoj pomoći.
Šoltani su zajedno s ostalim autorima projekta zaključili da je na vrhu ograničenja koja blokiraju razvoj Šolte činjenica da se Zakon o otocima ne provodi kako treba. Iako i Zakon o otocima i Zakon o lokalnoj samoupravi donose otoku mnoge razvojne prilike, općinska samouprava ne posjeduje sredstva, a ni instrumente — prijeko potrebne podzakonske akte — da se iskoriste te prilike.
Utvrđeno je 12 glavnih razvojnih ciljeva. U gospodarskom razvoju top cilj je stvaranje "Šolte kao poduzetnika". Odmah poslije njega slijedi promidžba "Šolte kao proizvoda". U Programu se naglašava da "prirodni i kulturni potencijali Šolte nisu do danas iskorišteni do potrebnih i mogućih razmjera. Povoljni uvjeti na Šolti nisu prepoznati niti su poznati izvan otoka. Osim agresivne promidžbene strategije, ovaj razvojni cilj podrazumijeva stvaranje odgovarajućih institucionalnih, poduzetničkih i prostornih uvjeta. Cijeli otok treba smatrati složenim, ali jedinstvenim proizvodom u kojem se različiti sektori nadopunjuju i ovise jedan o drugome".
Ne manje važan cilj zacrtan u Programu jest poboljšanje dijaloga s institucijama na županijskoj i državnoj razini. Priznaje se da Šolta ovisi uvelike o sredstvima, odlukama i pomoći koji dolaze od Županije i države, kao i o programima ulaganja državnih javnih poduzeća. Sve to je ocijenjeno nedovoljnim. U Programu je istaknuto: "Bez obzira na to koji sve ciljevi trebaju biti postignuti, bez poboljšane komunikacije i suradnje s različitim vertikalnim upravnim razinama, uspješni rezultati će se teško postići. Ovo je uzrokovano slabom postojećom gospodarskom osnovom i ograničenim internim resursima na koje se Šolta može osloniti."
U prijevodu to znači: ne da li država Šolti ruku, ništa ni od Programa ni od planova u njemu zacrtanih jer je Šolta naprosto preslaba da bi sama sebe izvukla iz stanja u kojemu je sada.
Šoltani su odredili prioritete, i to one u čijoj realizaciji bi im država trebala pomoći, a Vlada bi nakon usvajanja Programa trebala vidjeti koliko u ovom trenutku iz proračuna može izdvojiti novca za njegovu realizaciju.
Kakvi su ti projekti koji bi Šoltane trebali odvesti u sretniju budućnost? Uz brojne raznorazne studije, predviđeno je osnivanje općinske ustanove za gospodarski razvoj, općinske ustanove za marketing, općinske ustanove za upravljanje obalnim područjem te općinske ustanove za pomorski linijski prijevoz. Predviđena je i priprema Turističkog Master plana Šolte, osposobljavanje postojećih i izgradnja novih gospodarskih putova, popravak i održavanje staza i suhozida, priprema dokumentacije za izgradnju višenamjenske dvorane u Grohotama, obnova pet napuštenih osnovnih škola po Šolti, osiguravanje gradilišta u općinskom vlasništvu koje će biti ponuđeno za stanogradnju...
Osnovat će se i Kulturno-informativni centar Šolte, unaprijediti Šoltansko kulturno ljeto, tiskati "Šoltanski vodič kroz kulturnu baštinu", restaurirati otočna kulturna baština, uspostaviti stalna "Otočna etnografska i umjetnička izložba".
Temeljni su zahvati, koji odnose više od 77 posto od 36 milijuna kuna, koliko bi država trebala iznaći za ukupnu realizaciju Programa održivog razvoja Šolte, završetak magistralnog vodovoda spoj Rogač—Nečujam, završetak izgradnje vodovoda u naseljima koja još nisu legalno priključena, izrada tehničke dokumentacije za povećanje kapaciteta regionalnog vodovoda, uređenje novog odlagališta smeća, izgradnja kanalizacije u Stomorskoj i Maslinici, dogradnja luke Rogač kako bi trajekti konačno mogli uploviti po svim vremenskim prilikama, vektorizacija i digitalizacija postojećih katastarskih planova i izmjera nepokrivenih dijelova otoka.
Sve u svemu, za gospodarski razvoj Šolte do 2005. država bi trebala utrošiti 1.480.000 kuna, za društveni razvoj 3.538.000 kuna, za infrastrukturni razvoj 27.190.000 kuna, institucionalni razvoj 3.625.000 kuna, a za provedbu daljnjih planskih postupaka 190.000 kuna.
Kakva će Šolta biti za tri godine realizira li se sve to? Ako ne razvijenija nego sada, a ono sigurno spremnija, sređenija, opremljenija, dakle sposobnija zakoračiti u snažniji razvoj. Uostalom autori Programa sami priznaju da "Program održivog razvoja Šolte treba promatrati kao početak novog drugačijeg razvojnog procesa i ne smije ga se prihvatiti kao gotovog, riječ je samo o otvaranju vrata procesu razvoja".

Piše Meri ŠILOVIĆ
   

TRINAEST PROGRAMA ZA OTOKE

U Hrvatskoj se trenutačno rade dvije vrste programa vezanih uz otoke. Osim programa održivog razvoja otoka, koji će izlaziti sa samih otoka, u tijeku je i izrada 13 državnih programa razvitka otoka. Oni se, međutim, rade kao koordinacija među ministarstvima (pa su među njima program energetike, program odlaganja otpada, program zdravstva, socijalne skrbi...). U sadašnjoj, trećoj fazi izrade, svaki od tih programa ima svoje povjerenstvo koje se sastoji od ljudi iz ministarstava, državnih ustanova i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Državni programi, koji moraju biti gotovi do kraja ove godine (a Vlada bi ih trebala usvojiti do travnja iduće godine), zapravo, zajedno čine državnu kapu, plan razvoja svih hrvatskih otoka.

   

POPIS POTREBA

Upravo je u tijeku prednadmetanje za prikupljanje ponuda za programe održivog razvoja ostalih 25 otoka i otočnih skupina s kraja na kraj Jadrana, od porečkoga, brijunskoga, pulskog otočja, preko Cresa, Suska, Ilovika, Krka, Raba, Golog otoka, Svetog Grgura, Premude, Silbe, Rave, Vrgade, Kornata, Prvića, Krapnja, do Drvenika, Šolte, Brača, Hvara, Šćedra, Paklenih otoka, Visa, Korčule, Lastova, Mljeta, Elafita... U tim će se programima, kao i u prvom šoltanskom, točno utvrditi stanje i potrebe baš određenog otoka ili otočne skupine.

   

Ante Ruić: Idemo ispred države

Što o svemu kaže Ante Ruić, načelnik općine Šolta.
— Budući da je dosta vremena prošlo od kada je Program usvojen na Općinskom vijeću Šolte (u siječnju prošle godine), mi nismo gubili vrijeme nego smo, uz sudjelovanje Vlade i Županije, dobar dio onoga što je trebalo biti učinjeno u 2002. i realizirali. Iako, dakle, na Vladi još nije usvojen, Program se na otoku već provodi. Brzobrodsko povezivanje funkcionira uz sve teškoće, mjesne vodovodne mreže su tijekom prošle i ove godine gotovo dovršene, od osam kilometara cjevovoda već je sedam napravljeno. Zatim, zajedno s Državnom geodetskom upravom započela je realizacija izmjena katastra Gornjeg Sela (to je financirala 60 posto država, a 40 posto lokalna samouprava), već se radi na vektorizaciji i digitalizaciji katastarskih karata na ostalom dijelu otoka. Pred dobivanjem smo građevinske dozvole za kanalizaciju Stomorske i ove godine bi trebali početi građevinski radovi. Dovršava se idejna studija odvodnje Maslinice i ove godine bi trebala početi izrada izvedbenog projekta. Konstantno radimo na mjesnim i poljskim putovima.
Istini za volju, država uvijek sufinancira zahvate na Šolti, ali je ovaj Program način da to ubuduće radi kontinuirano, suvislo i s ciljem. Tako se više neće moći dogoditi da se, recimo, najprije napravi ljetni vez za trajekte u luci Rogač, da bi se nakon toga morala forsirati izgradnja zimskog veza.

 
Još u rubrici:
 


KAKO SE GLOBALIZACIJA PO NAŠIM NACIONALNIM ZAŠTITARIMA
PRETVORILA U NEMAN KOJA GUTA SVE PRED SOBOM
Mnoge kulture, jedna civilizacija


TRINAEST CAVTATSKIH OBITELJI USKORO MORA
ISELITI IZ KUĆA I STANOVA IZBJEGLICA
Zvekovica Bogu iza leđa


KAKO SE PRODAJA JEDNOG NEVELIKOG LOKALA NA SAMOJ
HVARSKOJ RIVI PRETVORILA U ISTINSKI RAŠOMON
Rat Domazetovih za 81 kvadrat


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/4