srijeda, 29.1.2003.


	novosti teme dana ekonomija sport kultura mozaik crna kronika

	županija split zadar šibenik dubrovnik bih

	tribina forum feljton kolumne osmrtnice zadnje vijesti

	impresum prometni vodič kretanje brodova

	kontakt linkovi arhiv e-mail adresar




	strana 1 od 10

SJEDNICA VIJEĆA MINISTARA VANJSKIH POSLOVA EU-a POSVEĆENA ZAPADNOM BALKANU

Put u Europu vodi preko Haaga

BRUXELLES - Nema prečaca za priključenje Europskoj uniji, uvjeti su postavljeni i ne mogu se zaobići. Međutim, Unija je spremna donekle prilagoditi programe uvjetima na terenu kako bi se reforme lakše provele - naglasio je Romano Prodi, predsjednik Europske komisije, na jučerašnjoj sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova posvećenoj zapadnom Balkanu.
Pozdravljajući inicijativu Grčke, zemlje predsjedavateljice Europske unije, Prodi je posebno izdvojio najavu Hrvatske za podnošenjem službene kandidature za članstvom u EU-u.
- Ona je izuzetno važna za Hrvatsku, ali i za ostale zemlje u regiji. To je prilika da se regija integrira i spriječi daljnje sukobe - kazao je Prodi, dodajući kako su suradnja s Haaškim sudom i poštovanje prava manjina još uvijek dva ključna uvjeta priključenja Uniji.
Njegovo upozorenje nadopunio je Dennis McShane, prvi tajnik britanskoga ministarstva vanjskih poslova zaduženog za Jugoistočnu Europu. "Jedan od putova prema Europskoj uniji prolazi kroz Haag. To je ozbiljna barijera priključenju", rekao je McShane, posebno apostrofirajući Hrvatsku i Srbiju kao zemlje koje ne surađuju u potpunosti s Haagom.
Grčka i Italija, koje u ovoj godini predsjedavaju Europskom unijom, težište svog mandata stavile su na integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU. To je pozdravljeno od svih članica Unije, uz opasku da "standardi dolaze prije statusa".
Grčki ministar vanjskih poslova Georgios Papandreu nabrojao je ključne probleme koje zemlje, potencijalne članice Unije hitno moraju riješiti: to su politička stabilnost, poštovanje ljudskih prava i prava manjina, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, te izgradnja infrastrukture.
- Članstvo u EU-u mora biti mamac zemljama zapadnog Balkana da što prije počnu s reformama - kazao je Papandreu, dok je njegov talijanski kolega Franco Frattini naglasio da nakon početka reformi "nema više povratka na staro".
- Sadašnje širenje Unije može zemljama zapadnog Balkana dati osjećaj da su zapostavljene i zato im moramo dati nadu - dodao je Frattini, a britanski predstavnik McShane naglasio kako je "Balkan dio Europe i ako se on ne priključi Uniji, Europa će biti oslabljena".
U kratkoj raspravi svi predstavnici EU-a naglasili su kako će se u procesu približavanja Uniji svaka zemlja zapadnog Balkana ocjenjivati zasebno i da će brzina priključenja ovisiti o svakoj zemlji individualno.

T. KLAUŠKI

SINDIKAT POZVAO NA AKCIJU "PET DO DVANAEST"

Liječnici će izaći pred bolnice,
umirovljenici traže prekid štrajka

ZAGREB — Hrvatski liječnički sindikat (HLS) pozvao je u utorak liječnike koji sudjeluju u štrajku da u četvrtak u 11,55 sati na pet minuta izađu ispred glavnog ulaza svoje bolnice te tako poruče ministru zdravstva Andri Vlahušiću i Vladi da je "pet do dvanaest" za postizanje sporazuma.
- Želimo pokazati koliki je odaziv liječnika na štrajk, te poručiti da je "pet do dvanaest" za pronalaženje rješenja - rekao je Babić dodavši da sindikat ne želi otežavati dogovor s Ministarstvom zdravstva. Predstavnici Ministarstva zdravstva i HLS-a nastavljaju pregovore o sindikalnim zahtjevima i prekidu štrajka, koji je počeo 15. siječnja.
Inače, Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) osudila je u utorak nastavak štrajka liječnika i zatražila da se građanima osigura normalna zdravstvena zaštita.
"I dosad se u zdravstvu moralo po više mjeseci čekati na specijalističke preglede, a ovo maltretiranje starijih osoba prevršilo je svaku mjeru", stoji u priopćenju HSU-a. Porast liječničkih plaća smanjio bi ionako lošu zdravstvenu zaštitu, koja, zbog plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, ugrožava standard mnogih umirovljenika i njihovih ukućana, tvrdi HSU.
"Zar nije dovoljan udar na umirovljenički standard činjenica da 55 posto umirovljenika mjesečno prima manje od 1500 kuna. Kako onda prihvatiti kao normalan zahtjev za povećanjem liječničkih plaća za 2000 kuna", ističe se u priopćenju. HSU drži da su štrajkom liječnika, te inatom sindikata i Ministarstva zdravstva, najviše pogođeni umirovljenici pa zahtijeva prekid štrajka i hitno sređivanje stanja u zdravstvu.

MINISTAR PICULA U BRUXELLESU NAKON RAZGOVORA S JAVIEROM SOLANOM I CHRISOM PATTENOM:

Već smo ispunili 97 posto zahtjeva
Haaškog suda

BRUXELLES — Nemojte kreirati očekivanja koja ne možete ispuniti. To stvara frustraciju, a to je najgore što vam se može dogoditi — rekao je Javier Solana, povjerenik Europske unije za sigurnost, u utorak navečer nakon razgovora sa hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom.
— Ovo je divan put, ali ako želite izbjeći neke uvjete, do cilja nećete stići — dodao je Solana, savjetujući Hrvatsku da ne žuri s priključenjem EU-u, već da obavi posao kako valja.
Bio je to samo jedan od savjeta koji je Picula dobio u svojim razgovorima sa Solanom i Chrisom Pattenom, europskim povjerenikom za vanjske odnose, kojima je hrvatski ministar vanjskih poslova prenio želju Hrvatske za članstvom u EU-u.
— Nastavite raditi kako biste postali dio EU-a. Ovo je proces koji zahtijeva određeni napor, nadam se da hrvatski narod to shvaća — dodao je Solana kazavši kako nema sumnje da će Hrvatska biti članica EU-a, ali da u toj želji ne treba žuriti.
Tonino Picula je naglasio kako je Hrvatska svjesna da podnošenje kandidature za članstvo u EU ne skraćuje listu obveza koje mora ispuniti, pozivajući se na tvrdnju Chrisa Pattena kako uspjeh hrvatske kandidature ovisi ponajviše o tome koliko će ju Vlada uspješno predstaviti u zemlji.
— EU ne postavlja prepreke nego obveze — rekao je Picula dodavši kako je suradnja s Haaškim sudom ostala jedina ozbiljna prepreka hrvatskoj molbi za članstvo.
— Nema idealnog vremena za podnošenje kandidature. Na nama je da oduzimamo argumente koji bi nas kočili u kandidaturi, a 97 posto zahtjeva Haaškog suda mi smo već ispunili — dodao je Picula naglasivši kako je pitanje povratka Srba sve manje izraženo u razgovorima s čelništvom EU-a.
Picula je potom najavio da bi Hrvatska zeleno svjetlo za početak procesa pridruživanja mogla dobiti 2004. godine, dok će u međuvremenu njezino vodstvo lobirati u zemljama Unije.
Na kraju, Picula je istaknuo kako među čelnicima EU-a nema bitne razlike u stavovima prema kandidaturi Hrvatske, zaključivši kako je Hrvatska već prešla Rubikon.
U daljnjem lobiranju za članstvo u EU-u sudjelovat će i predsjednik Mesić, koji će se 10. veljače susresti s Romanom Prodijem, dok će proces biti zaokružen posjetom Chrisa Pattena Zagrebu 12. ožujka.

T. KLAUŠKI