strana 1 od 1

STOLJEĆE HRVATSKE PERIODIKE U ISELJENIŠTVU 1900.-2000. (8)

"Kroatische Berichte" i "Nova Hrvatska"

Ivona Dončević i Stjepan Šulek u Mainzu uređuju časopis "Kroatische Berichte" na njemačkom jeziku (1976.-1990.), za koji su pohvale stizale i s njemačke strane. Preko časopisa su uspostavljeni prvi bitni kontakti s europskim parlamentima, a na nekim je njemačkim sveučilištima služio kao izvor informacija i gradivo. U Londonu pak nakon kraćeg izdavanja "Hrvatskog biltena", 1959. publicist Jakša Kušan pokreće i do 1990. uređuje mjesečnik "Nova Hrvatska", utjecajno i prepoznatljivo političko glasilo s jasnim i dosljednim programom borbe za hrvatsku državnu neovisnost političkim i demokratskim putem bez nasilja

Piše Vesna KUKAVICA

Nisu samo u Americi već i u Europi djelovali iznimno vrijedni časopisi hrvatske dijaspore. Ivona Dončević i Stjepan Šulek u Njemačkoj uređivali su časopis Kroatische Berichte koji je izlazio u Mainzu na njemačkom jeziku (1976.-1990.). Izdavala ga je tamošnja Zajednica za proučavanje hrvatskih pitanja.

Pohvale iz Njemačke

Publicistkinja Ivona Dončević, rođ. Maixner (Zagreb, 1917.), diplomirala je na Visokoj školi za socijalne znanosti i novinstvo u Parizu. God. 1945. odlazi u Italiju, a potom u Argentinu. Od 1966. živi u Njemačkoj gdje se uključila u kulturni i politički rad tamošnjih uglednih hrvatskih ljudi. Jedna je od pokretača časopisa Kroatische Berichte. Bila je dugogodišnja odgovorna urednica toga uglednog časopisa.
Publicist i prevoditelj Stjepan Šulek (Dubrovčan kod Velikog Trgovišća, 1933.) studirao je teologiju u Linzu, apsolvirao na Višoj socijalno-političkoj školi u Beču. Niz godina bio je glavni urednik časopisa Kroatische Berichte, te suradnik više njemačkih radiostanica. Oni su, kao i Vinko Nikolić, okupljali intelektualnu elitu i stvarali taj časopis na njemačkom jeziku gotovo 15 godina - uređujući ga stilom i načinom pisanja koji je Nijemcima bio razumljiv. Časopis je osvajao čitateljsku publiku ne samo među Nijemcima nego i predstavnicima drugih naroda jer je uređivačka strategija u tom časopisu primjenjivala diplomatski stil pisanja, način koji je bio na razini njemačkoga, a onda i europskoga načina izražavanja.
Urednici su dobivali brojne pohvale s njemačke strane. Tako je primjerice glasilo Saveza povjesničara Njemačke Unterricht Geschichte in Wissenschaft (Povijest u znanosti i nastavi) u jednom broju g. 1980. pohvalilo Stjepana Šuleka i Ivonu Dončević rekavši da oni traže razumijevanje za samostalnost Republike Hrvatske, da oštro, ali odmjereno i uvijek uvjerljivo kritiziraju Jugoslaviju i Tita zbog podjarmljivanja Hrvata i da brane Hrvate od neosnovanih optužaba. Bavarski radio čestitao je osobno uredniku i novinaru Šuleku uz pohvale da je časopis Kroatische Berichte na svjetskoj razini. Na nekim njemačkim sveučilištima ovaj je časopis služio profesorima kao izvor informacija i materijal za studente.

Časopis za kontakte

Uredništvo Kroatische Berichte časopis je slalo sustavno svim diplomatskim predstavništvima u Njemačkoj i Europi, bez obzira na to jesu li te države bile desne ili lijeve, komunističke ili demokratske. Časopis je upućivan na adrese širom svijeta u sve bitne svjetske knjižnice, pa čak i u Moskvu, Beograd, Peking, u Japan. Uredništvo ga je slalo svim njemačkim i europskim političarima, bez obzira na njihova politička stajališta.
Preko Kroatische Berichte uspostavljeni su prvi bitni kontakti s europskim parlamentom, najprije s Pan Europa Union u Njemačkoj, što je zasluga gospođe Dončević. U suradnji s Ottom von Habsburgom i drugim ličnostima došlo je do prvih posjeta hrvatskih intelektualaca i političara, kako iz emigracije, tako i iz Hrvatske u Strasbourgu. Taj je časopis bio legitimacija svim našim ljudima, otvarao im je vrata.
Kad se osnovala hrvatska država, uredništvo je prestalo objavljivati Kroatische Berichte, vjerujući da je sada na njoj da preuzme teret vlastita predstavljanja i promicanja. Posljednji broj Kroatische Berichte izišao je nakon prvih višestranačkih izbora. No, možda bi bilo bolje da časopis 1990. nije prestao izlaziti jer nikad nije stvarno nadomješten.
Hrvatski bilten pojavio se u Londonu 1958. godine, kao naravan poriv mlađih hrvatskih iseljenika za glasilom modernijeg izraza i suptilnijih načina borbe za rješenje hrvatskog pitanja. Croatia press pozdravila je pojavu Hrvatskog biltena ocjenjujući ga kao vrijedan doprinos hrvatskoj publicistici. List je tiskan na šapirografu, što je uvjetovalo tehnički vrlo skroman izgled. Potraga za novim mogućnostima rezultirala je novim izgledom i novim imenom lista.

Bitka za Novu Hrvatsku

Publicist Jakša Kušan (Zagreb, 1931.), koji se od 1955. nastanio u Londonu, pokrenuo je mjesečnik Nova Hrvatska, nakon jednogodišnjeg izdavanja Hrvatskog biltena. Početkom siječnja 1959. pojavila se Nova Hrvatska, čijim glavnim urednikom biva Jakša Kušan do 1990., u više od tri desetljeća njezina izlaženja.
Nova Hrvatska je postala utjecajno i prepoznatljivo političko glasilo. Časopis ima jasan i dosljedan program borbe za hrvatsku državnu neovisnost i to političkim i demokratskim putem, a ne nasiljem. Lišeni putovnica, naši su se očevi u domovini na razne načine susretali s Kušanovom Novom Hrvatskom, doživljavajući je doslovno kao životni napoj i izvor nade u bolje hrvatsko sutra. Nova Hrvatska dočekala je ostvarenje svoga sna, ali se, nažalost, ugasila ubrzo nakon preseljenja u domovinu.
Urednik i pokretač glasovite Nove Hrvatske Jakša Kušan objavio je prije dvije godine knjigu svojih uspomena i dokumenata iz višedesetljene Bitke za Novu Hrvatsku. Vrstan analitičar pita se s gorčinom kako to da je od svih napora i žrtava, u koje su brojni hrvatski intelektualci idealisti utrošili sav svoj životni vijek, napokon ostala samo hrpa ruševina? Razočaran gašenjem časopisa, kao i razvojem političkih događaja u domovini, Kušan se privremeno povlači iz javnog života.
Njegova gorčina nije bez optimizma budući da neumorno djeluje u Udruzi Domovina i dijaspora (UDD), želeći ojačati hrvatsko civilno društvo i mehanizme njegova djelovanja osmišljenom nakladničkom djelatnošću kako bi hrvatske svekolike tranzicijske teškoće bile prevladane pred licem Ujedinjene Europe 21. stoljeća. Trenutačno je predsjednik Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.