strana 1 od 1

"PREDŠIBENSKI" ŠIBENIK ili ŠIBENIK - SAMORODNI HRVATSKI GRAD (2)

Sakralne gradnje u sutonu antike

Razvoj prvih kršćanskih zajednica nalazimo koncem antike relativno gusto raspoređene i na šibenskom prostoru; slabljenjem rimske moći i širenjem kršćanstva adaptiraju se ili grade sakralni objekti, a od nekoliko registriranih istražena su tek tri. Primjer pregradnje nalazimo na Danilu, gdje je na dijelu termalnog kompleksa podignuta manja sakralna građevina, a na srimskom području koje je oduvijek gravitiralo Šibeniku nalazimo kompleks starokršćanske sakralne arhitekture. I za Justinijanove rekonkviste ovdje se grade utvrde kao dio istočnojadranskog obrambenog sustava, a značajna u tom nizu je i ona na Žirju

Piše Željko KRNČEVIĆ

Slabljenjem rimske moći i širenjem kršćanstva i na ovom se području počinju adaptirati ili graditi sakralni objekti. Sutonom antike razvijaju se prve vjerske zajednice, a po nalazima na šibenskom su prostoru bile relativno gusto raspoređene.
Arheološki je utvrđeno i nekoliko položaja na kojima su iz tog vremena otkriveni grobovi, pronađeni skoro na svim mikrocjelinama karakterističnim za ovo područje. Jer, kao što smo dosad vidjeli, u svim razdobljima obitavanja na ovom prostoru život se razvija uz određena područja povoljna za život. Već bismo tako trebali odrediti područje Donjeg polja, Bilica, Danila i Srime. U prilog tome govore nam i kasnoantički lokaliteti kao što su Mandalina, Jadrtovac i Grušine, gdje su otkriveni grobovi iz ovoga vremena. Uz to, na Grušinama je istraživanjem ustanovljeno kako je antička villa rustica bila nastanjena i u 6. stoljeću.

Pregradnja u Danilu

No, vratimo se sakralnim objektima. Na šibenskom području od nekoliko registriranih istražena su tek tri. Na žalost, veći dio onoga u Jadrtovcu, na položaju Vruci, po svemu sudeći upravo iz 5.-6. stoljeća, završio je 1936. godine kao jedan od slojeva pri gradnji tzv. Turističke ceste.
Primjer pregradnje zabilježen je na Danilu, gdje je na dijelu termalnog kompleksa podignuta manja sakralna građevina, vjerojatno cemeterijalnog karaktera. Objekt se sastoji iz dva dijela, ali čini nam se kako se u ovom slučaju ne radi o dvojnoj bazilici. Naime, veća je građevina jednostavna jednobrodna crkva s polukružnom apsidom,kakvu ima i njen dodatak s istočne strane. Ovaj je potonji prilično uzak, tako da mu ipak pripisujemo još uvijek neutvrđenu liturgijsku svrhu. Svakako, ako prihvatimo razmišljanja o Rideru kao središtu biskupije, na ovom lokalitetu valja očekivati znatno veću i raskošniju sakralnu građevinu.
Sljedeća istražena bazilika, oko čije datacije još uvijek nije donesen konačan sud, nalazi se u Bilicama na terenu zvanom Dedića punta. Ovo su naselje neki prepoznavali kao Porfirogenetov Belizin (to Belitzein). Sakralni je objekt osebujnog tlocrta, a čini ga jedan brod s narteksom i trikonkalnim proširenjem prezbiterija. Cijeli je brod okružen pomoćnim prostorijama. Odavde potječe i ulomak pluteja na kojem su monogrami MISERERE CHRISTI, a ukrašen je geometrijskim motivom. Razni su autori ovu građevinu pripisivali različitim vremenskim razdobljima, počevši od 4. pa sve do 11. stoljeća. No, mišljenja smo kako su najbliži oni koji njen početak datiraju u 5. stoljeće.

Srimsko područje

Kao područje koje je oduvijek gravitiralo Šibeniku, zbog čega smo ga ovdje uvrstili, svakako je i ono srimsko. Srednjovjekovno selo spomenuto u nekoliko dokumenata, po svoj se prilici nalazilo upravo negdje između Srimske lokve i Prižbe. Na obližnjoj uzvisini podignuta je romanička crkvica Gospe Srimske, a ovdje je i srednjovjekovna crkva posvećena sv. Pavlu.
Upravo na položaju Prižba istražen je jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta na šibenskom području. Radi se o kompleksu starokršćanske sakralne arhitekture, odnosno dvojnoj bazilici koja se sastoji od dva objekta nastala u različitom vremenu, a datiramo ih u kraj 5. i u 6. stoljeću. Svaka je crkva zasebna građevina u čijem se centralnom dijelu nalazi lađa sa svetištem, uokolo koje su pastoforija. Svakako je značajno i otkriće baptisterija koji je u sklopu sjeverne crkve, a unutar kojega je otkriven krsni zdenac u obliku latinskog križa.
S ovog je lokaliteta i niz ulomaka crkvenog kamenog namještaja, među kojim su dijelovi oltarnih pregrada, ambona, menze, kolona, kapitela, pilastara i imposta. Otkriće ovoga sakralnog kompleksa navodi na zaključak o postojanju veće anglomeracije stanovništva (uz spomenuto Morinje, Danilo i Bilice) i na području Srime.

Justinijanova rekonkvista

Ovdje spomenimo i neka od povijesnih zbivanja iz ovoga vremena. Krajem 5. stoljeća dogodile su se poznate, značajne promjene u Rimskom Carstvu, što je, naravno, imalo odraza i na naše krajeve. Ostrogoti zaposjedaju Panoniju i Dalmaciju, a na čelu upravno-vojne cjeline koja je obuhvatila Dalmaciju, Liburniju i Saviju, stoji comes sa sjedištem u Saloni. Šibensko područje pripalo je teritorijalno velikoj salonitanskoj nadbiskupiji.
Iz ovih nemirnih vremena na šibenskom području nisu pronađeni materijalni ostaci. Najbliži lokalitet iz ovoga vremena je kod unešićkog Bogočina. No, ni ostrogotska vlast nije bila dugoga vijeka. Razmirice na dvoru, Teodorikova smrt 526. godine, te moćni lik cara Justinijana, koji je svakako htio proširiti svoje carstvo i na Zapad, doveli su do rata koji je trajao dvadeset godina (535.-555.). Ovim je ratom propala i gotska država, a naše je područje pripalo Bizantu već u samom početku sukoba.
U doba Justinijanove rekonkviste i na našem se području grade utvrde kao dio istočnojadranskog obrambenog sustava. Značajna postaja u ovome nizu, po nekima jedna od važnijih, ona je na otoku Žirju, u uvali Stupica. Nedovršenost vanjskog, megalitnog bedema te prekid radova na obližnjoj utvrdi Gustjerna, svjedoče o relativno kratkom bizantskom trajanju. Osim Torete na Kornatima i moguće ovakve utvrde nad Grebašticom (Sv. Ivan del Tyro), moguće je da je jedan ovakav objekt bio podignut i na uzvisini na kojoj je kasnije podignut Šibenik.
U prilog tome govore rezultati arheoloških istraživanja na ovom lokalitetu, gdje je otkrivena veća količina kasnoantičke keramike.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.