SIJEČANJ I VELJAČA VRIJEME JE SREĐIVANJE POREZNIH RAČUNA S DRŽAVOM
Provjeri, pa prijavi!
Ako poslodavac nije tijekom prošle godine plaćao porez na dohodak, a radnik predao
prijavu poreznicima, onda će taj isti radnik državi biti dužan neplaćeni porez!
Osamdesetak tisuća radnika u Hrvatskoj lani je neredovito primalo plaće i teoretski,
svatko od njih mogao bi poreznom prijavom prošlogodišnjih dohodaka ostvariti povrat
novca, ali bi neki tom prijavom mogli sebi zagorčati život! Ako poslodavac nije tijekom
prošle godine plaćao porez na dohodak, a radnik preda prijavu poreznicima, onda će taj
isti radnik državi biti dužan - neplaćeni porez! Ako takav radnik ne podnese prijavu,
nitko ga neće kvačiti za taj porezni dug.
Sve ovo ne samo što je nepravedno nego je i suludo, ali je slovo zakona takvo. Krajnji
obveznik poreza na dohodak je radnik, a za njega tu obvezu izvršava poslodavac. I sve je
lijepo kad je poslodavac doista i izvršava, nezgodno je samo kad to nije tako, jer se
onda radniku može život gadno zagorčati.
Provjeriti kod poreznika
Stoga bi bilo pametno da ljudi provjere kod poreznika
ili u platnim uredima svojih poduzeća jesu li njihovi poslodavci plaćali porez na
dohodak i tek kad doznaju da jesu, onda se upustiti u pisanje prijava. Sve to vrijedi i za
radnike čija su poduzeća blokirana, za one koji su dobili otkaz ili su ostali bez posla
jer im je poduzeće otišlo u stečaj, a oni razmišljaju o podnošenju porezne prijavu.
Radnici čiji su poslodavci plaćali porez na dohodak, premda su neredovito isplaćivali
plaće, moći će prijavom ostvariti povrat. No, ne podnesu li je, neće dobiti ni kune.
Siječanj i veljača rezervirani su za svođenje konačnih poreznih računa s državom, i
to je vrijeme kada neki moraju pisati prijavu, a drugi ne moraju. Ljudi koji su zaposleni
kod jednog poslodavca ne moraju je pisati, ali mogu učiniti procijene li da bi od toga
mogli imati koristi. Primjerice, povrat bi mogli ostvariti oni koji su bili na dužem
bolovanju, ljudi koji su neredovito primali plaće, oni koji su lani dvije plaće primili
odjednom, oni koji su se zaposlili tijekom prošle godine ili oni koji su ostali bez
posla.
Gubitak posla - povrat poreza
Ako su se na burzi rada našli u veljači, svibnju ili studenom, dakle, bez obzira na
to kada su tijekom godine ostali bez posla, mogu ostvariti povrat preplaćenog poreza.
Jer, svatko ima pravo na 12 mjesečnih olakšica, što znači da bi oni koji su tijekom
prošle godine ostali bez posla mogli ostvariti povrat preplaćenog, a u nekim slučajevima
i kompletnog plaćenog poreza.
Građani koji su lani primali neredovito plaće ili nisu primili svih 12 plaća, nisu
iskoristili svoje pravo na 12 mjesečnih olakšica, a podnošenjem prijava mogu ga
ostvariti i dobiti povrat poreza. Svaki radnik ima pravo na godišnji odbitak ili olakšicu
od 15.000 kuna. Jedno dijete donosi dodatnih 7500 kuna neoporezivog godišnjeg dohotka,
drugo dijete 10.500 kuna, treće 15.000 kuna...
Oni koji su neredovito primali plaće pa su u jednom mjesecu primili dvije, ne samo da su
zakinuti na olakšicama, jer su iskoristili jednu, a imali su pravo na dvije, nego su
platili više poreza. Jer, tko je odjednom dobio dvije plaće, što ukupno iznose pet tisuća
kuna, platio je porez i po višoj stopi od 25 posto. Da je te dvije plaće primao
redovito, porez bi platio samo po stopi od 15 posto.
Treba i zaraditi...
Porezna prijava način je povrata novca. Sve rečeno za neredovite isplate plaća
vrijedi samo ako poslodavac nije na kraju prošle godine napravio porezni obračun i
prilikom zadnje isplate radnicima vratio preplaćeni porez. U cijeloj je priči bitno da
se povrat može ostvariti samo ako je bilo nekakvog zarađenog dohotka i plaćenog poreza.
Ništa ne vrijedi godišnja olakšica od 22.500 kuna na koju imaju pravo radnici s jednim
djetetom ako su lani platili samo tisuću kuna poreza. Ako su takvi ljudi ostali bez
posla, njima država neće vratiti 22.500 kuna, nego plaćenih tisuću poreza.Ž
Sanja STAPIĆ
|