O SIMPTOMIMA KOJI NAJAVLJUJU BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA RAZGOVARALI SMO
S dr. BOROM NOGALOM, SPECIJALISTOM
PEDIJATRIJE I RAVNATELJEM
SPECIJALNE DJEČJE BOLNICE “SREBRENJAK”
Kašalj liječimo uz VIDEOIGRICE
Kašalj je urođena ili refleksna reakcija na podražaj sluzokože bilo kojeg dijela
dišnih puteva, nosa, ždrijela, grkljana, dušnika ili bronha. To je obrambena reakcija
na čestice, bakterije, viruse, aerozagađenja, dim, naročito duhanski itd.
Dakle, kašalj je u normalnom smislu preduvjet čišćenja dišnih puteva i
normalnog disanja
Piše Snježana Dukić
Prema podacima primarnih ambulanti, poliklinika u bolničkim ustanovama te Zavoda za
javno zdravstvo od svih bolesti od kojih danas, posebice u zimsko doba pacijenti
obolijevaju, najčešće su bolesti dišnog sustava. Zanimljiv je podatak da bolesti
dišnoga sustava u prvoj godini života čine i do 90 posto svih bolesti u djece. Najčešći simptom koji ide uz bolesti dišnog sustava je jači ili slabiji
kašalj. Uzroci kašlja, naročito u dječjoj dobi, jesu virusne ili bakterijske prehlade,
iritacije i alergijske bolesti. O tome koje vrste kašlja postoje, kako se liječe, koje
kašljeve treba smiriti, a koje potaknuti, naročito kod djece, porazgovarali smo s dr.
Borom Nogalom, specijalistom pedijatrije i ravnateljem Specijalne bolnice za bolesti
dišnoga sustava djece i mladeži “Srebrnjak”, u kojoj na vrlo jednostavan i za djecu
nimalo traumatičan način liječe i najtvrdokornije kašljeve.
KAŠALJ TREBA LIJEČITI
- U fiziološkom smislu kašalj je urođena ili refleksna reakcija na podražaj
sluzokože bilo kojeg dijela dišnih puteva, nosa, ždrijela, grkljana, dušnika ili
bronha. To je obrambena reakcija na čestice, bakterije, viruse, aerozagađenja, dim,
naročito duhanski itd. Dakle, kašalj je u normalnom smislu preduvjet čišćenja dišnih
puteva i normalnog disanja. Ako je kašalj rijedak i ne pravi smetnje pacijentu, ne treba
ga ni sprječavati - ističe dr. Nogalo. Liječenje,
međutim, zahtijevaju tvrdokorni i dugotrajni kašljevi koji ometaju normalan odmor, san,
smanjuju apetit, ruše otpornost organizma, pa pacijenti postaju podložniji i bolestima
drugih organskih sustava. Kašalj treba liječiti i zbog toga što se, ističe dr. Nogalo,
iskašljavanjem šire virusi i bakterije što, pak, utječe na epidemijsko obolijevanje u
školama, vrtićima, tramvajima, autobusima, uredima...
OD NOSNOG DO PSIHOGENOG
Ovisno koji dio sluznice dišnih puteva je iritiran, kašalj može biti: nosni,
sinusni, ždrijelni, laringealni, bronhalni, a ponekad psihogeni. - Pacijenti i mi
u medicini najčešće se susrećemo s rjeđim ili češćim kašljucanjem, grčevitim
kašljem u napadajima kod prehlada te kašljem uz otežano disanje kod astmatičara.
Najčešća podjela kašljeva je na suhi i produktivni ili zreli kašalj s obzirom na to
da li pacijent iskašljava ili ne iskašljava. Kod prehlada kašalj je u početku
najčešće suh, a poslije se javlja iskašljavanje u vidu sluzavog ili žućkasto-zelenog
sekreta - pojašnjava dr. Nogalo.
Suhi kašljevi su najčešće prisutni kod nadražaja ždrijela, faringitisa i
tonzilofaringitisa, sinusitisa i upale porebrice, dok je produktivan kašalj prisutan kod
bronhitisa, bronhiektazija te upale pluća. Ako kašalj prelazi iz suhe faze u zreliju
fazu, a pacijent iskašljava žuto-zeleni gnojni sadržaj, tada postoji sumnja da početni
virusni infekt prelazi u bakterijsku infekciju. Dr. Nogalo upozorava kako lijekove protiv
kašlja treba davati samo ako je kašalj dugotrajan, jak i nadražujući, te remeti san,
dnevne aktivnosti i narušava otpornost organizma.
POLIKLINIKA ZA KAŠALJ
- Kašljeve najčešće treba liječiti tzv. simptomatskom terapijom, a antibiotike
treba davati samo ako se procijeni da je kašalj posljedica bakterijske bolesti dišnog
sustava. Mi na Srebrnjaku izbjegavamo davati lijekove protiv kašlja. Sve kašljeve
uspješno rješavamo kroz našu Dnevnu bolnicu u kojoj je organizirana “poliklinika za
kašalj”, gdje se uz minimalnu količinu antibiotika i lijekova efikasno rješavaju sve
vrste kašlja - ističe dr. Nogalo. Tretmanom
respiratorne toalete koji sadrži inhalacije posebnim koktelima prilagođenim svakoj vrsti
kašlja, displacement (čok-čok) tj. usisavanjem ili aspiracijom sluzi iz nosa i sinusa,
fizikalnom terapijom koja uključuje vibraciju i lupkanje predjela grudnog koša malim
pacijentima na “Srebrnjaku” olakšava se iskašljavanje iz donjih dišnih puteva i
simptomi kašlja, tvrdi dr. Nogalo, ma kako snažan bio, brzo prestaju.
- Takvi respiratorni tretmani kod nas se izvode uz gledanje crtića, igrice na kompjutoru
i play stationu i uz svoju medicinsku efikasnost jako su omiljeni među našim malim
pacijentima - kaže dr. Nogalo.
VRUĆI ČAJ I ZAPARENA KUPAONICA
Pacijenti se mogu inhalirati i u kućnim uvjetima. Za to je dovoljan vrući čaj ili
zaparena kupaonica, čime se olakšava iskašljavanje ili ekspektoranciju. Uz to treba
primijeniti i metodu kapanja i ispuhivanja nosa, čime se odstranjuje sluz i sekret koji
iritativno djeluju i izazivaju kašalj. Ako je kašalj tvrdokoran i suh, mogu se
primijeniti antitusici koji djeluju na centar za kašalj ili neurološke puteve refleksa
za kašalj. Međutim, ako je kašalj produktivan uz iskašljavanje, liječi se
sekretoliticima i ekspektoransima koji pomažu razvodnjavanju i razmekšavanju gustog
ljepljivog sekreta te olakšavaju iskašljavanje, smiruju kašalj i omogućuju normalno
disanje. Dr. Nogalo upozorava kako prehlade, uz koje dolazi i jak kašalj, nije poželjno
tretirati antibioticima. - Antibioticima
treba liječiti samo upale pluća i bakterijske infekte, jer ako se takvi infekti ne
liječe, mogu se proširiti putem krvi i izazvati septičke posljedice kao što su upale
moždanih ovojnica, bubrega, srca, zglobova.
Principi liječenja kašlja kod odraslih i djece se bitno ne razlikuju, ali dr. Nogalo
napominje kako su bolesti vezane uz kašalj različite u ranijoj i odrasloj životnoj
dobi. U dječjoj dobi česte su prehlade, viroze, angine, upale treće mandule,
laringitisi s promuklim kašljem, dok su kod odraslih češći sinusitisi,
sinetraheobronhitisi, pušački bronhitisi, astma itd. I u tim slučajevima, tvrdi dr.
Nogalo, preporučuju se inhaliranje, iskašljavanje te fizikalna terapija kakvu
primjenjuju na Poliklinici na “Srebrnjaku”, a antibiotici samo ako se radi o
bakterijskom infektu, te sekretolitici ako kašalj ne prolazi.
- Dok nismo prije 5 godina otvorili Dnevnu bolnicu, često su pacijenti s dugotrajnim ili
astmatičkim kašljevima završavali u stacionarnom dijelu odnosno na bolničkim odjelima.
Danas je, međutim, hospitalizacija pacijenata svedena na minimum i sve se rješava kroz
dnevno-bolničko liječenje putem inhalatorija - kaže dr. Nogalo.
Velike teškoće, naročito u proljetnim i ljetnim mjesecima, djeci predstavljaju
alergijski kašljevi, a među najčešće alergijske bolesti ubrajaju se alergijski
rinitisi i bronhalna astma. Riječ je o posebnoj vrsti kašljeva izazvanih kroničnom
upalom usljed alergije na kućnu prašinu, grinje, peludi trava, stabala i korova,
životinjsku dlaku, perje, ali i alergije na hranu (mlijeko, jaja, čokolada, orasi,
riba).
Kod alergijskih rinitisa, ističe dr. Nogalo, kašalj je najčešći u obliku kihanja uz
peckanje i svrbež u nosu, sekreciju iz nosa, suzenje i peckanje u očima, grebanje u grlu
te se može nastaviti u suho kašljucanje.
Većina alergijskih rinitisa, ako se ispravno ne liječi, može se proširiti na donje
dišne puteve i prijeći u bronhalnu astmu, te je liječenje antihistaminicima (dimidril,
klaritin), upotreba kortikosteroidnih nosnih pumpica naročito u vrijeme cvjetanja peludi
trava ili peludi ambrozije nužno.
BRŽI OD
BOEINGA
Zanimljivo je istaknuti kako je brzina izdahnutog zraka pri kašljanju čak 100 puta
veća od one prilikom normalnog izdisaja. Stručnjaci su također izračunali da brzina
zraka pri kašljanju u nekim slučajevima dostiže čak 400 km/h, što je, kako tvrde,
brže i od brzine kojom uzlijeće Boeing 767.