strana 1 od 3

HOĆE LI DOM ZA LJUDSKA PRAVA POKAZATI AŽURNOSTI I U SLUČAJEVIMA ZATOČENIH HRVATA

Egipćani i Alžirci su važniji od Ilijaševića?

Unatoč nedostatku dokaza i oslobađajućoj presudi u procesu za ubojstvo Joze Leutara, Dominik Ilijašević je već dvije i pol godine zatvorenik, a hoće li Dom za ljudska prava BiH donijeti odluku da se on, iako nije Alžirac ili Egipćanin, brani sa slobode, uskoro će se vidjeti

Piše Zlatko TULIĆ

Hoće li Dom za ljudska prava BiH pokazati svoju dosljednost kada su u pitanju i Hrvati, kao što to pokazuje u posljednje vrijeme u slučaju Bošnjaka, posebice onih naturaliziranih iz arapskih zemalja. Svjedoci smo da se sudstvo i ostale federalne institucije jednostavno natječu u zaštiti ljudskih prava i sloboda Alžiraca, Arapa, Egipćana i Bošnjaka podrijetlom iz SRJ – Sandžaka. Primjera je mnoštvo.
Podsjetimo, Dom za ljudska prava BiH donio je odluku o nezakonitom izručenju alžirske skupine, te odluku o novčanoj naknadi njihovim obiteljima. Slična odluka donesena je i u slučaju izručenja skupine Egipćana matičnoj državi.
U slučaju Sabahudina Fiuljanina, bivšeg državljanina SRJ, Dom za ljudska prava slično je postupio, tražeći od Sfora da ga izruči lokalnim vlastima, jer se on nalazi zatočen od 26. listopada 2002. godine u Sforovoj bazi Orao kraj Tuzle, pod sumnjom da je pripremao napad na međunarodne Stabilizacijske snage u BiH.

Slučaj Pogorelica

U tom kontekstu svakako je zanimljiva i prošlotjedna odluka Vrhovnog suda Federacije BiH kojom se nezakonitim proglašava oduzimanje BiH-državljanstva Alžircu Boumediene Lakhdaru, jednom od četvorice Alžiraca koji su izručeni vlastima SAD-a, a trenutačno se nalaze pritvoreni u američkoj vojnoj bazi na Kubi.
I dok Dom za ljudska prava i Vrhovni sud FBiH pokušavaju zaštititi lica osoba čija je ideologija potaknula Muhameda Topalovića na stravičan zločin u selu Kostajnici, dotle primjerice bosanskohercegovački Hrvati koji s hrvatskom putovnicom slete u sarajevsku zračnu luku moraju popuniti karton za strane državljane, bez obzira na to što su konstitutivan narod u BiH.
Ako se ovome pridoda i nedavno otvoreno pismo skupine bošnjačkih intelektualaca predsjedniku Vrhovnog suda FBIH, u kojem su otvoreno stali u obranu visokih dužnosnika federalnog MUP-a i bivšeg AID-a u slučaju Pogorelica, razvidno je kako je riječ o orkestriranoj nacionalnoj kampanji koja ima za cilj utjerivanje straha i obavljanje dodatnog pritiska na pravosudne organe u Federaciji. Bošnjački se intelektualci u pismu pokušavaju staviti i u ulogu odvjetnika s tvrdnjama kako su navedeni dužnosnici bili optuženi bez ikakvih dokaza, unatoč dokazima koje su strane obavještajne službe predočile javnosti, da je u slučaju Pogorelica riječ o dobro organiziranom terorističkom kampu.
Ne dovodeći u pitanje odluke Doma za ljudska prava BiH, hvale vrijedno je spomenuti njihov angažman na zaštiti ljudskih prava svih građana, no Hrvati s pravom postavljaju pitanje hoće li ovaj Dom pokazati jednaku ažurnost i u slučajevima zatočenih i procesuiranih Hrvata. To će se vrlo ubrzo pokazati, jer bi Dom za ljudska prava trebao upravo ovih dana razmatrati žalbu Dominika Ilijaševića Come. On je uhićen 28. kolovoza 2000. godine pod optužbom da je počinio ratne zločine u selu Stupni Dol kraj Vareša. No, ubrzo se pokazalo da je pravi razlog uhićenja optužnica da je sudjelovao u atentatu na pokojnog doministra federalnog MUP-a Jozu Leutara.

Smiješne scene

U slučaju Leutar ne treba trošiti puno riječi, sam tijek procesa pokazao je da je optužnica netočna i lažna i da su je u potpunosti montirali oni kojima je bio cilj prikriti stvarne počinitelje toga gnusnog zločina. Obrana je oborila sve navode optužnice, stoga je i presuda bila jedino moguća - oslobađajuća. Svi optuženi u slučaju Leutar danas su na slobodi osim Dominika Ilijaševića koji je prebačen u Zenicu, gdje mu se vodi sudski proces za navodno počinjene ratne zločine.
I početak ovog suđenja pokazao se istovjetnim onom u slučaju Leutar. Većina svjedoka koja se pojavila pred sudskim vijećem u Zenici nije mogla potvrditi da je Ilijašević počinio zločine. Smiješnih scena bilo je bezbroj, sličnih onima koje su se događale pred Sudskim vijećem u Sarajevu kojim je predsjedavao Salem Miso.
Dominik Ilijašević je već dvije i pol godine zatvorenik, nije Egipćanin, Alžirac niti Sandžaklija, a hoće li Dom za ljudska prava BiH donijeti odluku da se Ilijašević brani sa slobode ostaje vidjeti. U njegovu slučaju nema političkog dogovora kao primjerice u slučaju žepačke skupine i Bošnjaka optuženih za ratne zločine nad Hrvatima zeničkog kraja, a oni se svi trenutačno brane sa slobode.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.