Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
četvrtak, 9.1.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  televizija
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 1

MILE BUDAK - PORTRET JEDNOG POLITIČARA (7)

Veleposlanik NDH u Berlinu

Budak je bio svjestan da je imenovanjem za veleposlanika u Berlinu marginaliziran te se odlučio baviti drugim poslovima. Njegovo je djelovanje u Njemačkoj u političkom smislu bilo beznačajno jer su se pitanja između Njemačke i Hrvatske rješavala u Zagrebu između Pavelića i njemačkog poslanika Kaschea te njemačkoga generala u Hrvatskoj Edmunda Glaisea von Horstenaua. Kako je bio ograničen u političkoj djelatnosti, Budak se usmjerava u drugom pravcu, osobito na kulturnom polju, točnije prezentacijom hrvatske kulture u Trećem Reichu

Piše Ivo PETRINOVIĆ

Doglavnika Milu Budaka Ante je Pavelić imenovao veleposlanikom u Berlinu 2. studenoga 1941. gdje je on, naslijedivši Branka Benzona, ostao do 23. travnja 1943. godine. Izgleda da su u njemačkom političkom vrhu pokazali suzdržanost kad se doznalo da će Budak biti postavljen za veleposlanika, jer se smatralo da on pripada skupini ljudi u hrvatskoj vladi koja je sklona Italiji i da ne vjeruje u vojnu pobjedu Njemačke.

Istočno pitanje

Budakovo djelovanje u Njemačkoj u političkom smislu bilo je beznačajno, jer su se sva pitanja između Trećeg Reicha i Hrvatske rješavala u Zagrebu između Pavelića i Kaschea, njemačkog poslanika u Hrvatskoj, te njemačkoga generala u Hrvatskoj Edmunda Glaisea von Horstenaua. Budak je bio svjestan toga da je novom dužnošću marginaliziran te je odlučio baviti se drugim poslovima, to više što se počeo nadati da bi rat mogao završiti neodlučeno, a to bi bilo povoljno za hrvatsku državu.
Budak se počeo baviti mišlju da je hrvatsko pitanje u uskoj vezi s istočnim pitanjem, odnosno da hrvatsku vanjsku politiku treba usmjeriti prema islamu i azijskom Istoku. To je značilo, u prvom redu, povezati Hrvatsku s islamskim svijetom i upozoriti Zapad na hrvatsko pitanje, jer sile Osovine o tome ne vode računa, zaokupljene svojim geopolitičkim interesima.
S tim u vezi Budak je u Berlinu imao vrlo bliske veze s turskim veleposlanikom Rizvanbegovićem. Budak je uspostavio veze i s jeruzalemskim velikim muftijom Muhamedom Emin el Huseiniom s kojim je razgovarao o zajedničkim interesima NDH i islamske vjerske zajednice.

Veze s Japancima

U skladu sa svojim novim političkim nazorima o vanjskoj politici NDH, Budak je uspostavio vezu s japanskim poslanikom u Berlinu generalom Hiroshiem Oshimom. Nakon tih razgovora japanska je vlada otvorila svoje poslanstvo u Zagrebu, a za poslanika je bio imenovan Kazuichi Miura, koji je do tada bio viši savjetnik japanskog poslanstva u Berlinu.
Kao ministar bogoštovlja, kulture i nastave, Mile Budak (drugi s lijeva, s njemačkim glumicama i redateljem Fritzom Peterom Buchom) bio je pokrovitelj realizacije filma "Ljudi u oluji" Odakle ta nova Budakova politička razmišljanja o položaju NDH i njezinoj vanjskoj politici? Očito je da je to rezultat ne samo razočaranja položajem u kojem se našao, već i političke pozicije u kojoj se nalazila NDH. Međutim, sama ideja da se Hrvatska veže s Istokom kao neka protuteža Zapadu bila je, posebno u to vrijeme, utopijska zato što je bila čvrsto uklopljena unutar sila Osovine i svoju sudbinu je čvrsto vezala s njemačkim Reichom i Italijom.
Budak je u sve većoj Pavelićevoj nemilosti i poglavnik se o njemu sve nepovoljnije izražava, smatrajući ga čak osobom koja razmišlja o njegovoj detronizaciji.

Prezentacija hrvatske kulture

Budak koji je bio ograničen u političkoj djelatnosti, sada je usmjerio djelovanje u drugom pravcu, osobito na kulturnom polju. Njegov ataše za tisak Fertilio tvrdi da je njegova lozinka bila osvojiti Njemačku prezentacijom hrvatske kulture i prikazati je ne samo kao zemlju turističke destinacije ili ratničku državu poznatu po Trenkovim pandurima i Napoleonovim vojnicima, nego malu zemlju koja je umjetnički čimbenik u svjetskoj kulturnoj povijesti.
Njegova kulturna akcija bila je velika izložba hrvatske likovne umjetnosti u Berlinu u prostorijama Pruske akademije umjetnosti prvih dana studenoga 1942. godine, na kojoj je sudjelovalo 76 slikara i 19 kipara sa 460 umjetničkih djela, što je poslije preneseno u Beč i Bratislavu.
Budak je zaslužan i za gostovanje Hrvatske opere u Beču od 11. do 13. svibnja 1943. godine, kada više nije bio poslanik u Berlinu. Tada je u Volksoperi gostovala Zagrebačka opera. Prvi dan na repertoaru je bio Đavo u selu pod ravnanjem Borisa Papandopula, drugi dan Nikola Šubić Zrinjski s Lovrom Matačićem, a treći dan Ero s onoga svijeta s Jakovom Gotovcem kao dirigentom.

(nastavlja se)
 
Još u rubrici:
 


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/1