Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
utorak, 7.1.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  tribina
stella
automoto
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 1

MILE BUDAK - PORTRET JEDNOG POLITIČARA (5)

Povratak u domovinu i proglašenje NDH

Mane Mile Budaka pokazale su se i u trenutku kad se odlučio vratiti u Hrvatsku i kad se 6. srpnja 1938. sa suprugom i kćerkom konačno i vratio u domovinu. Izgleda da se tada odrekao svega za što se zalagao kao ustaški emigrant. Politički je kapitulirao, što govori da je bio vrlo nestalna osoba koja se u politici teško snalazi, uvjerenja je mijenjao prema okolnostima, imajući na umu počesto osobne razloge i interese. Razišao se s Mačekom, a zbog privatnih problema (operirao mjehur, supruga mu počinila samoubojstvo) nalazio se u teškom psihičkom stanju

Piše Ivo PETRINOVIĆ

Talijansko-jugoslavenskim sporazumom 1937. ustaški su se emigranti našli u teškoj situaciji. S jedne su ih strane šikanirale talijanske vlasti, a s druge su bili pod pritiskom jugoslavenskih organa da se vrate u domovinu, gdje - kako su doduše obećali - neće snositi nikakve posljedice.

Doglavnikove mane

Jugoslavenski policijski inspektor Milićević tijekom 1937. i do 26. rujna 1938. uspio je nagovoriti 161 ustaškog emigranta da se vrati u Jugoslaviju. Izgleda da je Milićević prvi kontakt s Milom Budakom imao u Salernu 10. ožujka 1938. kada mu je rekao da se Stojadinović interesirao za njega, što je godilo Budakovoj taštini. Budak je objašnjavao Milićeviću kako je morao ići u emigraciju radi vlastite sigurnosti, a da o atentatu na kralja Aleksandra nije znao ništa, te je ostavljao dojam, ističe Vladeta Milićević, da osuđuje atentatorske akcije.
Ne zna se je li Budak bio iskren, ali je neosporno da se želio pod svaku cijenu vratiti u domovinu. To je bez sumnje bio Mile Budak kao ustaški doglavnikrazlaz s Pavelićem i najniža točka njihovih odnosa u emigraciji. Budak je 23. lipnja uputio molbu jugoslavenskom poslanstvu u Rimu da se izda putovnica za njega, suprugu Ivku i kćer Grozdanu. Kad je putovnica odobrena, sa suprugom i kćerkom 6. srpnja 1938. Budak se vratio u Hrvatsku.
Mane Mile Budaka pokazale su se i u trenutku kad je odlučio vratiti se u zemlju. Po onome što opisuje Milićević vidi se da se tada odrekao svega onoga za što se zalagao kao ustaški emigrant. Politički je kapitulirao, što govori da je bio vrlo nestalna osoba koja se u politici teško snalazi, uvjerenja je mijenjao prema okolnostima, imajući na umu počesto osobne razloge i interese.

Raskid s Mačekom

Čim je stigao u zemlju, Budak je u Kupincu posjetio Vladka Mačeka, gdje su dugo razgovarali. Budak je htio obnoviti veze s vođom HSS-a, to više što su i prije bili prijatelji i izražavali slična politička uvjerenja. On je, inače, posjetio Mačeka tri puta tijekom 1938. godine. Zapravo, Maček je ostavio svjedočanstvo o tim razgovorima iz kojega se vidi da je Budak podržavao politiku HSS-a i kritizirao talijansku politiku koja je aspirirala na Dalmaciju.
Međutim, Maček navodi da ga je Budak posjetio zadnji put dok je bio na liječenju u Rogaškoj Slatini, i to u povodu sudetske krize, te mu rekao da je svjetski sukob neizbježan i da se Hrvati moraju staviti na stranu pobjednika, odnosno sila Osovine. Maček svjedoči da mu je odgovorio da vjeruje da će doći do oružanog sukoba, ali da nikako ne dijeli njegovo mišljenje da će sile Osovina pobijediti, nego vjeruje protivno, nakon čega su se razišli.

Samoubojstvo supruge

Mile Budak sa kćerkom Grozdom (ubijena nakon rata nožem na tramvajskoj stanici u Zagrebu)Poslije raskida s Mačekom, Budak počinje razvijati političko djelovanje na ustaškoj platformi. Tako se koncem 1938. i početkom 1939. objavljuju pripreme za izdavanje tjednika Hrvatski narod, koji se tiska u 80 tisuća primjeraka. Hrvatski narod postaje glavni propagator ustaških ideja, a na njegovim stranicama pozornost se posvećivala unutrašnjopolitičkim i međunarodnim pitanjima. Nakon Sporazuma Cvetković-Maček 26. kolovoza 1939. i pošto je stvorena Banovina Hrvatska, Hrvatski narod sporazum napada osuđujući ga da spašava Jugoslaviju. Tada su šireni letci s Budakovom izjavom da je glavni uzrok sklapanja sporazuma u pogrešnom Mačekovu gledanju na međunarodnu politiku.
U vezi s ustaškim akcijama u zemlji reagirala je banska vlast i u veljači 1940. uhapsila 50 nacionalista. Među njima bio je i Budak koji je uhićen 27. veljače 1940. godine. Međutim, njegova supruga Ivka izvršila je 11. travnja samoubojstvo, a on je pušten iz zatvora na dan njezine smrti.
Nalazio se u teškom psihičkom stanju tako da je bio prisiljen otići u bolnicu gdje mu je operiran žučni mjehur krajem ožujka 1941. Zato i nije sudjelovao u proglašenju NDH, budući da se nalazio u bolnici.

(nastavlja se)
 
Još u rubrici:
 


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/1