Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
5. i 6. 1. 2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  zdravlje
svijet
feljton
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 1

MILE BUDAK - PORTRET JEDNOG POLITIČARA (4)

Zajedničko kućanstvo s poglavnikom

Napustivši u veljači 1933. domovinu, Budak sa suprugom Ivkom u Modeni živi u zajedničkom kućanstvu s Antom Pavelićem i njegovom suprugom i tu odmah polaže Paveliću ustašku prisegu, čime postaje zakleti pripadnik i istaknuti prvak ustaškog pokreta. Iako njihovi odnosi nisu nikada bili harmonični, Pavelićevom odredbom Budak je imenovan doglavnikom i uz Marka Došena jedini je na toj dužnosti prije nastanka NDH. Štoviše, poglavnik imenuje Budaka zapovjednikom svih ustaških logora u Italiji, na kojoj se dužnosti baš i nije iskazao. Time počinje razdoblje Budakova kontroverznog političkog djelovanja

Piše Ivo PETRINOVIĆ

Mile Budak je 2. veljače 1933. godine napustio domovinu zajedno sa suprugom Ivkom redovitom putovnicom koja mu je izdana zbog liječenja u Karlsbadu u Čehoslovačkoj. Međutim, izgleda da je liječenje bila samo Budakova izlika, jer nije otišao u Karlsbad, nego je ostao u Grazu, gdje je boravio dva mjeseca i onda se u ožujku preselio u Modenu. Tu je najprije živio u zajedničkom kućanstvu s Antom Pavelićem i njegovom suprugom, da bi se zatim preselili u Torino gdje ostaju do prosinca 1933. godine, kada odlaze u Berlin. Budak je za vrijeme boravka u Italiji u ožujku 1933. položio Paveliću ustašku prisegu, čime je postao zakleti pripadnik ustaškog pokreta i njegov istaknuti prvak.

Poglavnik i doglavnik

Koncem 1933. Budak sa suprugom Ivkom odlazi u Berlin gdje ostaju do početka listopada 1934. godine. U Italiji priprema gradivo za godišnjak Nezavisna Hrvatska Država, antologiju političkih ideja ustaškog pokreta u emigraciji, koji je početkom 1934. izišao u Berlinu. On se u tom godišnjaku javlja jednim kratkim člankom pod naslovom Nekoliko misli o uređenju slobodne i nezavisne hrvatske države.
Iz tog članka, koji je vjerojatno odobrio Ante Pavelić, osim ustaških nazora mogu se uočiti i neka Budakova razmišljanja. Budak ističe seljački stalež kao osnovu hrvatske države vjerojatno pod utjecajem Vladka Mačeka, predsjednika Hrvatske seljačke stranke, koja je naglašavala važnost seljačkog staleža u budućoj hrvatskoj državi. Osim toga, Budak, i sam seljačkog podrijetla, smatra da taj stalež, koji ima većinu u hrvatskom narodu, mora imati i važnu ulogu u samostalnoj hrvatskoj državi.
Stječe se dojam da Budak dobiva sve veće Pavelićevo povjerenje, iako njihovi odnosi nisu nikada bili potpuno harmonični, ali mu je sada bio potreban u emigrantskom radu, to više jer je uživao određeni ugled među ustaškim emigrantima. Pavelićevom odredbom od 30. ožujka 1934. bila je uvedena dužnost doglavnika koji su s poglavnikom činili Poglavničko vijeće kao vrhovno tijelo ustaškog pokreta. Budak je bio imenovan doglavnikom zajedno s Markom Došenom koji je smatran jednim od najstarijih pripadnika pokreta. To su bili jedini doglavnici koji su imenovani prije 10. travnja 1941., odnosno nastanka NDH.

Logor na Liparima

Nekoliko dana prije atentata u Marseillesu na kralja Aleksandra, Pavelić je hitno pozvao Budaka iz Berlina u Bolognu. I iz njemačkih izvještaja se vidi da je Budak otputovao iz Njemačke 5. listopada 1934. godine. On je sa suprugom najprije boravio nekoliko dana u Bologni, da bi se 16. listopada preselio u Torino i živio u zajedničkom kućanstvu s obitelji Ante Pavelića.
Pokazao se kao loš upravitelj ustaških logora u Italiji (doglavnik Mile Budak u sredini)Pavelić je već 10. siječnja 1935. imenovao doglavnika Milu Budaka zapovjednikom svih ustaških logora u Italiji, na kojoj je dužnosti ostao sve do početka veljače 1937. godine. Tim imenovanjem počinje razdoblje Budakova političkog djelovanja, koje je bilo vrlo kontroverzno s obzirom na njega ne samo kao političara nego i čovjeka.
Mnogi svjedoci iz toga vremena imaju loše mišljenje o Budakovu djelovanju kao upravitelja logora. Moglo bi se reći da su tada maksimalno došle do izražaja sve negativnosti njegova karaktera, a kao političar pokazao se nezreo. Zapravo svojim djelovanjem na Liparima on je, bez pretjerivanja, nisko pao kao političar, što će kulminirati tijekom 1941. dok je bio ministar u Vladi NDH.
U logoru je vladala velika napetost, o čemu je govorio i Ante Moškov, ustaški pukovnik, pred istražnim jugoslavenskim organima. On je tvrdio da je na Liparima među skupinom od petsto interniraca bilo nereda i podvojenosti, u čemu je odgovornost snosio Budak. Takvo stanje na Liparima potvrđivalo je nekoliko emigranata povratnika (Ante Olujić, gimnazijalac iz općine Imotski, Mate Šuman, student Više komercijalne škole u Zagrebu, i drugi).
Nepovoljno iskustvo na Liparima navelo je Budaka da ipak napusti dužnost zapovjednika liparskog logora. Upravljajući logorom, on je izazvao nezadovoljstvo velikog broja logoraša, pa su se o njemu proširila nepovoljna mišljenja među emigrantima.

Netrpeljivost supruga

Početkom veljače 1937. godine Budak je izrazio želju da bude razriješen dužnosti zapovjednika logora, ali je to naišlo na Pavelićev otpor iako su Budakovu odluku podržavale i talijanske vlasti. Oni su sredinom svibnja 1936. pristali da se Budak preseli u Torino, gdje njegova supruga Ivka živi s Pavelićevom obitelji. Pavelić je to odbio i to je odbijanje izazvalo teške sukobe između Budakove supruge i Pavelićeve supruge Mare.
Vjerojatnije je da su sukobi njihovih žena već postojali zbog prikrivenih antagonizama među njima, te da su, kada se Budak želio vratiti u Pavelićevu obitelj, kulminirali. Početkom srpnja 1936. Ivka Budak je preseljena u Messinu na Siciliji, gdje ju je muž mogao posjećivati s obližnjih Lipara. Budak je u veljači 1937. otišao u Messinu k ženi Ivki, da bi oni dva mjeseca poslije preselili u Salerno, gdje piše romane Ognjište i Na vulkanima, te treći i četvrti dio svog romana Rascvjetana trešnja.

(nastavlja se)
 
Još u rubrici:
 


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/1