Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
subota, 4.1.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  sd magazin
pomet
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 1

MILE BUDAK - PORTRET JEDNOG POLITIČARA (3)

Preživio atentat usred Zagreba

Atentatom u Narodnoj skupštini 1928. godine (ubijeni P. Radić i Basariček, ranjeni S. Radić, Pernar i Granđa) te proglašenjem kraljeve Šestojanuarske diktature 1929., politički je život radikaliziran pa u toj atmosferi pravaška mladež, osobito grupa fanatično odana ideji hrvatske države, vrši sabotaže i atentate. Iako s tim nema neposredne veze, Budak je hapšen i zatvaran. Kako je i režim odlučio atentatima zastrašiti oporbene redove, pokušao je umorstvo i Mile Budaka, i to usred bijela dana usred Zagreba. Neuspio atentat je Budaka pravaša pretvorio u radikalnog ustašu

Piše Ivo PETRINOVIĆ

Atentat u Narodnoj skupštini 20. lipnja 1928. godine, u kojem su ubijena dvojica (Pavle Radić, Đuro Basariček), a ranjena trojica zastupnika HSS-a (Stepan Radić, Ivan Pernar i Ivan Granđa), doveo je do radikalizacije političkog života i teške situacije u Hrvatskoj. Seljačka demokratska koalicija, koju su 11. studenoga 1927. osnovali Radićev HSS i Pribičevićeva Samostalna demokratska stranka, objavila je 21. lipnja proglas o zločinu u Narodnoj skupštini u Beogradu, koji je ocijenjen kao smišljen i organiziran.
Odmah nakon toga, tog istog dana, održana je u Zagrebu, u prostorijama Hrvatske stranke prava, sjednica vodstva Hrvatskog bloka, na kojoj je zaključeno da zastupnici Ante Trumbić i Ante Pavelić uđu u zastupnički klub HSS-a. Nakon pucnjeva na hrvatske zastupnike u Skupštini, nalazimo Milu Budaka među potpisnicima javnog apela u vezi s netočnim izvješćivanjem stranog tiska o demonstracijama u Zagrebu.

Subverzivna mladost

Proglašenjem kraljeve apsolutističke vlasti 6. siječnja 1929., bili su ukinuti i svi predstavnički organi. Režim je kao ustupak opoziciji u Hrvatskoj ostavio mogućnost da članovi užih predstavničkih tijela (općinska i gradska zastupstva) budu ponovno imenovani na te položaje. Budući da je zamro politički rad, Ante Pavelić kao zastupnik i potpredsjednik Hrvatske stranke prava, emigrira. Mile Budak ostaje u zemlji kao predstavnik stranke, jer su se stari prvaci povukli zbog starosti ili suradnje s režimom, prihvativši imenovanja kralja Aleksandra da budu zagrebački gradski zastupnici, što Budak nije prihvatio.
U takvoj teškoj atmosferi pravaška mladež, predvođena Stipom Javorom, planira oružane akcije. Tijekom 1929. Zagreb postaje središte njezine subverzivne djelatnosti. Ta malobrojna skupina sastojala se od mladića koji su bili fanatično odani ideji hrvatske države. Sabotažama i atentatima oni su postizali više psihološki nego stvarni učinak, izlažući se pogibelji i hapšenju, što je policiji i uspijevalo jer oni nisu imali masovnu podršku. U vezi s tim slučajem policija je 29. listopada 1929. uhapsila 26 osoba, među kojima je bio i Mile Budak koji nije imao neposredne veze s tim akcijama pravaške omladine, ali je smatran jednim od začetnika. Budak je proveo u redarstvenom zatvoru u Petrinjskoj ulici tri mjeseca te još četiri u zatvoru Sudbenog stola u Zagrebu. Koncem svibnja 1930. bio je oslobođen.

Konsternacija i zgražanje

Mile Budak u bolnici u Zagrebu nakon atentata 7. lipnja 1932. godineOčito je da je režim, zbog sve većeg otpora protiv sebe, odlučio atentatima na istaknute oporbene političare i intelektualce, osobito iz redova Stranke prava, zastrašiti oporbene redove. Tako je neki Zwerger 19. veljače 1931., pod okriljem zagrebačke policije, željeznom šipkom ubio poznatoga hrvatskog povjesničara Milana Šufflaja. Ista zadaća bila je povjerena dvjema osobama iz zagrebačkog podzemlja, da ubiju Milu Budaka koji je vlastima bio trn u oku. Umorstvo je pokušano 7. lipnja 1932. usred bijelog dana u najprometnijem dijelu grada, da bi se zastrašili protivnici režima. Smatra se da je na Budaka izvršen atentat zbog bliske suradnje s Vladkom Mačekom.
Atentat je izazvao konsternaciju i zgražanje u Hrvatskoj, to više što je bio izvršen ne samo na jednog političara nego i na intelektualca, što je pokazalo da režim ne bira sredstva i spreman je na sve. Odmah nakon atentata uputila je hrvatska intelektualna elita u srpnju 1932. godine protest koji je potpisalo 209 intelektualaca lijeve i desne orijentacije, te katolički biskupi.
Smatra se da je Budak poslije atentata postao drugi čovjek, zapravo da nije više bio psihički stabilan. Time se i objašnjava njegovo političko ponašanje, osobito u emigraciji na Liparima i dok je bio ministar u Vladi NDH 1941. godine.

Posljedice atentata

Stvaranje Seljačko-demokratske koalicije, kojom je nastala suradnja Hrvatske seljačke stranke i Samostalne demokratske stranke, nametnulo je i drukčije ponašanje nekih drugih oporbenih stranaka, jer se tada formirala snažna politička oporbena fronta protiv režima u koju je ušla Hrvatska stranka prava. S tim u vezi održan je sastanak Izvršnog odbora Seljačko-demokratske koalicije 7. studenoga 1932. u Zagrebu, na kojem je Vladko Maček pozvao Trumbića, koji je u smislu Mačekovih uputa sastavio rezoluciju, koju je redigirao Maček, i ona je bila prihvaćena i postala poznata kao Zagrebačke punktacije, a kojom se zahtijeva solidarnost svih prečanskih političkih skupina protiv hegemonije, vraćanje na 1918. i preuređenje države na temelju asocijacije interesa, dakle, preustroj države na federativnim ili konfederativnim osnovama.
Time je završeno prvo razdoblje Budakova političkog djelovanja, koje traje dva i pol desetljeća i u kojem je sazrio kao pristaša Ante Starčevića. Ali je očito da je atentat koji je na njega izvršen bio presudan u razvoju njegovih političkih uvjerenja: to je vrijeme njegove preobrazbe iz pravaša u radikalnog ustašu, što će doći do punog izražaja nakon Budakova odlaska u emigraciju nakon 1933. godine.

(nastavlja se)
 
Još u rubrici:
 


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/1