Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
srijeda, 18.12.2002.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  tribina
forum
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 3

ISKORACI: DALMATINSKA STIPENDIJA prof. FRANCISA VIOLICHA

Dioklecijan na Berkeleyju

Dobra strategija urbanog dizajna u Splitu treba voditi računa o tome da je Dioklecijanova palača ipak bila pozornica silnih povijesnih mijena, tvrdi Ana Šverko. Po izračunima američkih urbanih dizajnera, Palača bi bila sasvim isplativa i za stanovanje i za poslovanje. Osobito mladim ljudima, koji bi uz povoljne kredite za baštinu i participaciju države tu mogli unijeti različite sadržaje

Splitska arhitektica Ana Šverko prva je magistrirala na Berkeleyju u okviru projekta Dalmatian Fellowship Fund, s temom Urbani dizajn Dioklecijanove palače, piše GORDANA BENIĆ

Arheološki ugođaj blizu Srebrnih vrata - fotomontaža Ane Šverko definira decumanus linijom staklenih svijetlećih stupova koji asociraju na antičku glavnu ulicuKada je 1999. godine ugledni arhitekt iz Kalifornije i sveučilišni profesor s Berkeleyja Francis Violich, inače porijeklom iz Kune na Pelješcu i s Brača, najavljen na hrvatskoj sceni knjigom i izložbom Most prema Dalmaciji: u potrazi za značenjem Mjesta, bila je jasna osobita veza jednog od najuglednijih američkih arhitekata i utemeljitelja prestižnog studija prostornog planiranja okoliša na Sveučilištu Berkeley s rodnim krajem njegovih predaka.
Knjiga je namijenjena američkim stručnjacima, objavljena kod značajnog izdavača Johns Hopkins University Press iz Baltimorea (uskoro će biti tiskana i kod nas), ali je tema Violicheva rada bila umnogome iznenađenje i za hrvatsku javnost. Uglednog profesora s Berkeleyja zanose arhitektonske veze Dalmacije i Kaliforije, tipologija i osobitosti dalmatinske arhitekture koju su naši iseljenici prenijeli i u svoja prokomorska naselja.
Poanta je pak bila u zamisli toga iznimno cijenjenog američkog stručnjaka, danas veoma vitalnog devedesetogodišnjaka, da utemelji Dalmatinsku fundaciju koja će stipendirati mlade talente iz Hrvatske za studij na Berkeleyju. Predvidio je i reciprocitet, studijske boravke potomaka prekomorskih Hrvata u domovini njihovih predaka.

Privlačna tema

U projektu Dalmatian Fellowship Fund nastavlja se pionirski posao prof. Francisa Violicha - interdisciplinarni pristup urbanoj dalmatinskoj baštini najbolje se može vidjeti na primjeru rada splitske arhitektice i konzervatorice Ane Šverko, koja je dobila prvu Violichevu stipendiju za University of California Berkeley. Nakon jednogodišnjeg poslijediplomskog studija obranila je magisterij o temi Urbani dizajn Dioklecijanove palače.
Intervencije u povijesnim središtima i te kako su privlačna tema za američke urbane dizajnere, ali taj rad potaknuo je na Berkeleyju iznimno zanimanje za splitsku Dioklecijanovu palaču. To i nije čudno, kaže Ana Šverko nakon povratka na svoje prijašnje radno mjesto u Konzervatorski odjel u Splitu, jer je većina tamošnjih profesora odavno čula za Palaču, ali su je tek sada mogli pobliže upoznati.
Još prije nekoliko godina, kada je na osobit način dizajnirala i montirala iz novih materijala četverougaonu malu istočnu kulu Dioklecijanove palače, bilo je jasno kako arhitekticu zanima delikatni spoj baštine i suvremenosti. Tema Urbani dizajn Dioklecijanove palače tretira još važniji konflikt - konzervaciju spomenika i suvremeni život grada.
“Amerikanci nisu opterećeni povijesnim promišljanjem, ali zato njeguju čvrsti metodološki pristup pa je urbani dizajn zapravo disciplina između urbanog planiranja i arhitektonskog dizajna. U svjetlu novih američkih gradova to zapravo znači dizajniranje javnog prostora i, što je najvažnije - povezanost svih urbanih dimenzija. Dobra startegija urbanog Fotomontaža prostora ispred sjevernog zida Palače kod Zlatnih vrata. Prema arhitektici Šverko, tu bi bila lagana gradnja, koju naziva “kuća zid”, a definirala bi ulicu, park i umjetničke sadržajedizajna u Splitu treba voditi računa o tome da je Palača ipak bila pozornica silnih povijesnih mijena. Zapravo, analizirala sam kako su se mijenjali važnost i hijerarhija javnih prostora, sve do današnjeg vremena kada je Palača jezgra u širem urbanom kontekstu.”
Zanimljiv rezultat nastaje kada se analitički stil spoji s našom svakodnevicom koja je jako kompleksna, veli Ana Šverko. Dioklecijanovu palaču tretira kao povijesnu cjelinu, kao prostor kontinuiteta življenja tijekom dva milenija, što donekle apstrahira povijest arhitekture. “Najvažnija su ipak dva oprečna detalja - kako istodobno zadržati njezinu povijesnost i potaknuti najvažnije funkcije - život i stanovanje, jer Palaču vidim kao kuću svih ljudi koji žive u gradu. “
Montaža 21. stoljeća
Lako je uočiti da se tijekom stoljeća status života u Palači znatno mijenjao, kao i slika korištenja javnog prostora. Ipak je u toj milenijskoj povijesti moguće ucrtati određene modele, napominje Ana Šverko. Antička čistoća podrazumijeva jasnu carsku situaciju, srednjovjekovna misterioznost naglašava uličice s puno stanova i srednjovjekovni duh koji je sačuvan i do danas. Renesansna zatvorenost rezultirala je baroknim zidinama, duž bastiona se kreću svi najvažniji tokovi života iako je sporna komunikacija s unutarnjim dijelom gradske jezgre.
Purifikacija je u 20. stoljeću dovela do naglašavanja antičkog sloja, ali je zanemarena pješačka komponenta. Model koji je zamislila za 21. stoljeće nazvala je - Montaža 21. stoljeća. U takvoj sintezi sagledavaju se i povijesna dimenzija Palače, sadašnjost i vizija budućnosti.
“Taj pristup zadržava vremenitost, povijesnu impresiju, ali cilj modela za 21. stoljeće nije čuvanje ili vraćanje u prošlost, već zadržavanje kontinuiteta vremena i života u Palači.” Ipak, kako povezati suvremenost i povijesne temelje? U tome se, kaže, više oslanjala na planiranja nego na intervencije, jer misli da intervencije u tako složenoj povijesnoj zoni trebaju biti veoma pažljive i smislene.

Identitet zida

Osobito su problematični sjeverni i istočni zid, jer ne postoji sklad kretanja s vanjske i unutarnje strane. Zato je zonu između Zlatnih vrata i Grgura Ninskog kreirala kao prostor posvećen suvremenoj umjetnosti i prošlosti. U zapuštenom parku, paralelno sa sjevernim pročeljem Palače, zamislila je vrlo laganu i transparentnu gradnju. Nazvala ju je kuća zid, a u toj odmaknutoj perspektivi sjeverne zelene oaze događale bi se bitne stvari, reflektirali se sadržaji susjednih institucija Galerije umjetnina i Muzeja grada. I uzduž istočnog zida u Hrvojevoj ulici, gdje je sada totalna zbrka, razmišlja o gradnji malih prizemnih dućana koji bi u frekventnu ulicu unijeli urbanu notu te istaknuli monumentalnost zidina.
Može se osnažiti identitet svakog zida Palače, tvrdi arhitektica. Obnoviti život kroz jaki prsten ulica s unutrašnje strane zidina. Gotovo paraleno s decumanusom, sredinom južnog i sjevernog kvadranta Palača, postoje dvije ulice koje više Nova generacija na University of California Berkeley - Splićanka Ana Šverko (prva slijeva) jedina je iz Europenemaju tu živu snagu pa ih se vidi samo tlocrtno. Jedna je uz Papalićevu palaču gdje je Muzej grada, druga prolazi kroz jugoistočni zid na donjem dijelu Hrvojeve ulice, kreće kroz Podrume i uspinje se stepenicama ispod Vestibula.
I ulica od Peristila prema Srebrnim vratima, kojoj je vraćena antička proporcija, još nema snažno značenje. Taj dio bi povezala uz mozaike i arheološki lokalitet u Bulićevoj, ali bi ujedno i liniju te antičke ulice dočarala nizom krnjih staklenih stupova koji noću svijetle, a mogu biti i dobar naslon ili sjedalo.
Odlučujuće je, tvrdi ona, vratiti sadržaje u svako napušteno skladište, osvijetliti svaki zid i prizemlje, disperzirati život u najudaljenije kutke palače. Zato ova studija računa i na Cararinu poljanu kao na mali trg, na stražnje pročelje Muzeja grada, na adaptaciju ruševine na zapadu te poljane, gdje bi bio maleni gradski hotel.
Ipak, u mnogim detaljima upitno je kako smjestiti povijesni kontinuitet u moderni arhitektonski rječnik te zatečeno učiniti atraktivnim. Za rad na tako složenoj temi arhitektonskog dizajna u Dioklecijanovoj palači Ana Šverko je među profesorima na Berkeleyju izabrala čak četiri vrhunska mentora.

Etičnost unutar Palače

Problemi globalizacije u arhitekturi specijalnost su profesora Nezara Alsayyada, koji je bio glavni mentor. Nakon što je vidio tematski broj Vijenca, osobito se zainteresirao za projekt AFCO -a, jer je tema tipičnoga komercijalnog projektiranja, mimo povijesnog konteksta, zaista globalna. U jednom semestru bila je asistentica mentoru Donlynu Lyndonu, a njegova teoretska specijalnost je etika u arhitekturi. Što je etično unutar Palače? Ako se na kamenoj kući napravi betonska dogradnja, to sigurno nije arhitektonski etično djelo. Jednako je i s agresivnim reklamama ili štekatima.
Nije jednostavno definirati osjećaj za prošlost niti odnos prema mjestu. Organizaciju prostora i vrijednost mjesta u kontekstu urbane povijesti istražuje profesor Michael Southwort, ali u američkoj školi ovakve studije su komplementarne s pitanjima metode, statistikom i brojkama, što je i specijalnost voditelja Odsjeka urbanog dizajna Petera Bosselmanna. Po metodološki složenim izračunima američkih urbanih dizajnera Palača bi bila sasvim isplativa i za stanovanje i za poslovanje. Osobito mladim ljudima, koji bi uz povoljne kredite za baštinu i participaciju države tu mogli unijeti različite sadržaje. Pokazalo se da Dioklecijanova palača nije samo izazovna matrica za predavače na Berkeleyju već i za brojne menadžere iz različitih američkih gradova, koji na gala promociju u kolovozu dolaze vidjeti novu generaciju urbanih dizajnera.
Ove godine u internacionalnoj grupi bilo je samo devet studenata - četiri poslijediplomca iz Indije, dva iz Japana i po jedan iz Indonezije i Amerike. Splitska arhitektica bila je na Odsjeku urbanog dizajna jedini student iz Europe. Dioklecijanova palača i nadalje zanima arhitektonske dizajnere na Berkeleyju pa je splitska arhitektica u prosincu za sveučilišnu knjižnicu donijela opsežan izbor literature i slajdova o Palači. Nakon uspješna starta Dalmatinske stipendije prof. Violicha, u Kaliforniji i u Hrvatskoj već se najavljuju novi, vrsni konkurenti. Dalmacija će se izgleda udomaćiti na Berkeleyju.

 
Još u rubrici:
 


RAZGOVOR: MIRO GAVRAN, PISAC PROFESIONALAC
Slovaci su mi posvetili čitav festival


KLASICI: DEBELA POETSKO-SATIRIČNA KNJIGA VESNE PARUN NOVI JE
UDAR NA LAŽNI MORAL
Erotski poetski sokovi iz bolesničkog kreveta


 
Prilozi:
 


Reflektor - četvrtak



Burza - petak



Spektar - subota



Nedjeljna - nedjelja



Pomet - nedjelja

 

 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/3