strana 1 od 12

VLADA JEDNOGLASNO USVOJILA NACIONALNI PROGRAM RH
ZA PRIDRUŽIVANJE EUROPSKOJ UNIJI

U veljači 2003. Hrvatska podnosi
zahtjev za prijam u EU

ZAGREB — Hrvatska će podnijeti zahtjev za prijam u EU krajem veljače 2003. godine. Taj bi se rok trebao odrediti rezolucijom Hrvatskog sabora. To je zaključak Vlade sa sjednice pod predsjedanjem premijera Ivice Račana, na kojoj je jednoglasno usvojen Nacionalni program RH za pridruživanje EU-u — 2003. godine.
Vlada svojim zaključcima predlaže Saboru da održi izvanrednu sjednicu 18. prosinca, na kojoj će razmotriti i usvojiti nacionalni program te donijeti rezoluciju kojom će se osigurati suradnja svih stranaka u njegovoj provedbi. Vladina je sugestija Saboru da se nacionalni program pokuša donijeti konsenzusom kao i rezoluciju jer je ovaj programski dokument osnova svakog daljnjeg postupanja za stabilizaciju i pridruživanje Hrvatske EU-u.
Za saborsku sjednicu Vlada predlaže i nacrt memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici između Vlade RH i MMF-a, koji je danas jednoglasno dobio podršku. O novom aranžmanu Vlada bi odlučivala nakon saborske sjednice početkom iduće godine, kada će se taj dokument naći i pred Odborom direktora MMF-a.
Obrazlažući novi stand by aranžman, ministar financija Mato Crkvenac naglasio je da bi Hrvatska mogla i bez tog aranžmana, ali da će on jačati međunarodno povjerenje u Hrvatsku, osigurati bolji položaj na tržištu kapitala pa će i troškovi zaduživanja i financiranja biti niži te omogućiti daljnje razvijanje odnosa sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim financijskim institucijama. Ujedno se njime učvršćuje Vladina odlučnost za provođenje reformi.
Novim stand by aranžmanom Hrvatskoj bi se stavilo na raspolaganje 140 milijuna dolara, ali Vlada ne računa na povlačenje tih sredstava. Štoviše, Crkvenac je izvijestio da je danas isplaćeno 70 milijuna specijalnih prava vučenja koja su povučena stand byem još u razdoblju ’94. - ’97.
Crkvenac je posebno naglasio da je ekonomska politika sadržana u ovom dokumentu koji nije tako rigorozan kao prethodni, sadržana i ekonomska politika Vlade. To se prvenstveno odnosi na planirani deficit u idućoj godini. Deficit opće države će prema proračunu za 2003. godinu iznositi 5 posto BDP, od čega će 2,5 posto biti utrošeno u cestogradnju i razvoj, a deficit središnje države bit će 2,2 posto. To će omogućiti unutrašnju likvidnost i smanjenje inozemnog zaduživanja koje bi dogodine trebalo biti upola manje od ovogodišnjega.
Crkvenac se osvrnuo i na kritike novog aranžmana istaknuvši da Hrvatska njime ne gubi samostalnost u razvoju niti joj se diktira politika plaća.
Potpredsjednik Vlade Goran Granić predložio je da se ne izražavaju nikakvi ciljevi glede onih prava zaposlenika o kojima će se tek voditi pregovori sa socijalnim partnerima krajem iduće godine.
Vlada je bez rasprave usvojila prvi zakon o zaštiti potrošača u Hrvatskoj koji osigurava dobru informiranost potrošača i otvara prostor za partnerski odnos između potrošača i države, kako je istaknuo ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Donošenje ovog zakona je inače obveza Hrvatske prema sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om. Njima se uređuju osnovna prava potrošača, prvenstveno pravo na zaštitu gospodarskih interesa, zdravlja i imovine, te od opasnosti za život. Definira se i pravo potrošača na djelotvornu pravnu zaštitu i na udruživanje.
Iz predloženog zakona izbačena je odredba o pravu potrošača na limitiranje telefonskih računa. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza od početka se protivilo mogućnosti da građani dobiju pravo ograničenja potrošnje telefoniranjem. Ministar Roland Žuvanić stoga je u raspravi intervenirao samo da se iz predloženog zakona izbaci i kaznena odredba za izostanak limitiranja.
Izmjenama Zakona o najmu stanova pravno se regulira položaj zaštićenih najmoprimaca u stanovima u privatnom vlasništvu, stanara u nadstojničkim stanovima te visina zaštićene najamnine.
Zakonom se osigurava bespovratna financijska potpora države i jedinica lokalne samouprave tim stanarima kako bi kupili vlastiti stan i oslobodili stanove u privatnom vlasništvu. Subvencija će iznositi do 25 posto etalonske vrijednosti stana, odnosno besplatnu pripremu zemljišta i komunalija. Pravo na povrat stanova imaju vlasnici koji su vlasničko pravo imali do 5. studenog 1995. godine.
Stanari u nadstojničkim stanovima steći će status najmoprimaca sa zaštićenom najamninom na vrijeme od 20 godina te ući u sustav bespovratnih subvencija za kupnju vlastitog stana. U Hrvatskoj 42.195 kućanstava plaća zaštićenu najamninu. Stanarsko pravo na stan u privatnom vlasništvu postoji na 13.522 stana.
Vlada je bez rasprave prihvatila prijedlog sporazuma o financiranju godišnjeg programa aktivnosti CARDS za 2002. godinu, vrijednog 59 milijuna eura. CARDS program je program pomoći EU zemljama jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku, za proces stabilizacije i pridruživanja.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.