strana 1 od 4

KNJIGE "SPLIT U TITOVO DOBA", IZDANJE SPLITSKOG DRUŠTVA
"JOSIP BROZ TITO" I SAVEZA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA

Pohvala splitskoj pameti

Ova publikacija, uz solidno dokumentiranu osnovu za ocjenu dosega građana Splita u dobu označenom Titovim imenom, čitateljima pruža i dobru mogućnost komparacije sa stanjem nastalim nakon 1990. godine

Publikacija Split u Titovo doba strukturirana je na sljedeći način: Prvi Titovi dolasci u Split 1936. i 1940. godine; NOB u Splitu 1941.—1945. godine; Razvitak Splita od 1944. do 1990. godine; Sjećanja na Tita; Rekli su o Titu (strani državnici i uglednici, književnici i sportisti); Biografija, kronologije, enciklopedije i ankete o Titu, boravci stranih državnika i uglednika u Splitu; Tito Hrvat tisućljeća, najznačajnija svjetska priznanja Titu; Tito građanin svijeta u filateliji. Knjiga je djelo 45 autora, a glavni i odgovorni urednik je prof. Miroslav Ćurin.
U ovom prikazu ograničavamo se samo na neke dijelove knjige. Građani Splita iskazali su svoju opredijeljenost sudjelovanjem u NOB-u, a u tekstu Fabijana Trge Split kao grad u općenarodnom oslobodilačkom ratu daje se o tome iscrpan prikaz. Grad Split u to vrijeme imao je 40.000 stanovnika, a u jedinicama NOV-a sudjelovalo je 12.500 njegovih građana. Broj aktivista NOP-a u ljeto 1944. bio je oko 15.000. Te brojke svjedoče o stupnju poistovjećenja građana Splita s vrijednosnim ciljevima antifašizma.
Split je Rimskim ugovorom između Pavelića i Mussolinijeva ministra vanjskih poslova pripao Italiji, te je tako i formalno-pravno postao sastavnim dijelom talijanske države. Ta država nije vršila prisilnu mobilizaciju domicilnog stanovništva i s obzirom na tu okolnost uključivanje građana Splita u jedinice NOV-a bilo je jedino stvar njihova osobnog opredjeljenja. U tom svjetlu i treba ocjenjivati udjel građana Splita u antifašističkom ratu.
Svaki rat, bez obzira s kakvim se ciljevima vodi, kolektivna je nesreća za stanovništvo koje zahvaća. U njemu se uništavaju ljudski životi i materijalna dobra. Ipak, rezultati rata mogu se valorizirati s društvenim promjenama koje nastaju nakon njegovog završetka. Kad rat završi i uspostavi se određeno društveno stanje, moguće je procjenjivati jesu li žrtve, pale za ostvarivanje njegovih globalnih ciljeva, bile "korisne" ili uzaludne. U Splitu, čije je stanovništvo u ratu živjelo u oskudici, ni nakon njegova završetka ukupni uvjeti življenja nisu se odmah bitnije promijenili. No, uspostavom vlasti proizišlom iz antifašističkog angažmana počele su se otvarati perspektive za poboljšanje tih uvjeta.
Kakve je mogućnosti za aktiviranje ljudskih potencijala ostvarila vlast uspostavljena nakon završetka rata, pokazuje se u tekstovima ove publikacije. U njoj je više napisa koji dokumentiraju razvoj Splita i unaprjeđivanje ukupnih uvjeta življenja u njemu. Vjekoslav Viđak, jedan od nekadašnjih splitskih gradonačelnika, napisao je sljedeće priloge: Grad Split se više nego učetverostručio; Jačanje materijalne osnove (splitska privreda u 1939. i 1989. godini); Gradili smo grad (stambena izgradnja 1945.—1990. godine). Značajan je i tekst prof. dr. Josipa Vojnovića: Izgradnja novog Splita (današnji pogled na Split III).
Publikacija sadrži i niz drugih tekstova u kojima su iskazane splitske posebnosti u okviru globalnoga privrednog razvoja ovog područja, a odnose se na brodogradnju, građevinarstvo, cementnu i kemijsku industriju te elektroprivredu, promet i trgovinu. Prof. Jerko Matošić dao je iscrpan prikaz o razvoju školstva i kulture, a dr. Ante Maletić o utemeljenju i razvoju visokog školstva. U taj sklop uključuje se i sportska aktivnost koja se posebno manifestira u obnavljanju Hajduka u sastavu NOV-a 1944. godine te izgradnji sportskih objekata i održavanja Mediteranskih sportskih igara u Splitu 1979. godine.
U knjizi je znatan prostor dan komunikaciji Josipa Broza Tita sa Splitom. On se u Splitu pojavljuje prije rata i okupacije u svojstvu generalnog sekretara KP-a radi pripremanja partijske organizacije u sudbonosnim zbivanjima koja su slijedila. O tome je tekst napisao Miroslav Ćurin: Prvi Titovi dolasci u Split. Nakon završetka rata Tito je u Split dolazio 40 puta u svojstvu šefa države i priznatog državnika u međunarodnim razmjerima, u društvu istaknutih vođa pokreta nesvrstanih i drugih državnika. O tome je u publikaciji više priloga. Njegova smrt i njezin doživljaj među građanima Splita, posebno su obilježeni zbivanjima na poljudskom stadionu, o čemu svjedoče snimke uvrštene u publikaciju. O Titovoj afirmiranosti u svjetskim razmjerima svjedoči dolazak na njegov pogreb državnika iz mnoštva zemalja sa svih kontinenata.
Iako ovdje nije moguće prikazati cjelokupni osebujni sadržaj publikacije, i ovo što je izneseno upućuje na goleme promjene koje su se zbile u biću ovoga grada između 1945. i 1990. godine. U tom razdoblju Split je postao snažan privredni, prosvjetni, znanstveni, kulturni i sportski centar koji je privlačio i aktivirao velike ljudske potencijale, posebno iz svoga ruralnog okruženja, te preko obrazovanih institucija proizvodio i u procese rada uključivao stručne i znanstvene potencijale kojima su unaprjeđivani ukupni ovdašnji uvjeti življenja.
Na kraju, ova publikacija, uz solidno dokumentiranu osnovu za ocjenu dosega građana Splita u dobu označenom Titovim imenom, čitateljima pruža i dobru mogućnost komparacije sa stanjem nastalim nakon 1990. godine.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.