strana 1 od 5

CORPUS SEPARATUM

Tomčev treći entitet

U Herceg-Bosni nije bilo ni jedno naselje koje se samo na život u toj republici nije ili ne bi odlučilo. Princip nasilja je sadržan u njezinu osporavanju, a ne u stvaranju

Josip JOVIĆ

Predsjednik Mesić se, kao i obično, nakon sastanka s Predsjedništvom susjedne države, zadovoljio šturim formulacijama po kojima Hrvatsku, doduše, zanima položaj Hrvata u susjednoj državi, ali su oni, kako je kazao, prvenstveno građani BiH. On se složio s ocjenom Paddyja Ashdowna, visokog predstavnika za BiH, kako je daytonski sporazum temelj, ali ne i krov uređenja ove države.

Izgubljena konstitutivnost

Ispod takve formulacije, što Mesića očito previše ne uzbuđuje, kriju se zapravo velike promjene biti samoga sporazuma koje su se već dogodile i samovolja međunarodnih predstavnika u njegovoj primjeni i provedbi. Poglavito je ta promjena na dramatičan način ugrozila poziciju hrvatskoga naroda koji se kao član Federacije oduzimanjem nadležnosti županija našao u ulozi manjine koju većina na razini federacije uvijek lako može preglasati u uvjetima sve veće centralizacije funkcija na toj razini. U isto vrijeme prava Republike Srpske nisu ničim okrnjena. Zacijelo takva situacija ponukala je Zdravka Tomca, istaknutog člana SDP-a i predsjednika saborskog odbora za vanjsku politiku, nedavno u Mostaru izjaviti kako je formiranje trećeg hrvatskog entiteta, otprilike nešto o čemu treba ozbiljno razmišljati kao o načinu rješavanja pitanja položaja hrvatskog naroda u BiH, a što bi moglo pridonijeti i stabilnosti države u cjelini. Tu je svoju tezi osnažio na subotnjem okruglom stolu, dopuštajući mogućnost da prvi hrvatski predsjednik u pitanjima Bosne i Hercegovine možda i nije imao krivo. Naime, kako će u intervjuima poslije Tomac pojasniti, Hrvati su u oba entiteta realno postali tek trećim čimbenikom. Formula dvaju entiteta, tri konstitutivna naroda pretvorila se u formulu: dva entiteta, dva konstitutivna naroda i jedna manjina.
Još su neke okolnosti ponukale Tomca na ovakvu za njega dosta neočekivanu izjavu, zna li se kako se on donedavno oštro protivio svakoj ideji o tzv. trećem entitetu, odnosno o posebnoj hrvatskoj federalnoj jedinici. Ideja na koju je i Tomac najviše računao o kantonizaciji cijele BiH, što bi podrazumijevalo ukidanje Republike Srpske, odnosno oba entiteta i vosku decentralizaciju na županijskoj, odnosno kantonalnoj razini se izjalovila. Naime, Srbi ni pod živu glavu ne žele odustati od Republike Srpske, upravo onakve kakva je sada. Čak što više, predsjednik Srbije Koštunica, kao i predstavnici RS, u izbornoj su kampanji više puta ponavljali kako i sadašnju odvojenost RS od Srbije smatraju privremenom.

Velika podvala

Rezultati posljednjih općih izbori također su voda na mlin ideji o tri entiteta. Biračko se tijelo jasnije nego ikada od ratnih godina podijelilo na tri nacionalne komponente, pokazujući time plastično i nedvosmisleno kako su nastojanja međunarodne zajednice da od BiH nedemokratskim sredstvima stvori građansku državu u kojoj nacije neće biti važne, čisti, ali i skupi eksperiment i promašaj koji jednostavno ne vodi računa o stvarnosti. Rezultati su izbora takvi da više nije moguća ni vladajuća alijansa tzv. građanskih stranaka kakva je nametnuta nakon pretposljednjih izbora.
Ovo do čega je sa stanovitim kašnjenjem došao i Zdravko Tomac jest doista nešto bez čega BiH neće moći funkcionirati bez stalnog vanjskog nadzora. Na Tomčeve istupe oštro su uzvratili mnogi u Zagrebu i u Sarajevu. Neki su ogorčeni kako Tomac mijenja stav, okrećući tobože leđa kako vjetar puše. Međutim, on je ovaj put vjetru okrenuo prsa. On nije demantirao sebe, nego su njega demantirale činjenice, a on ima dovoljno poštenja to priznati. Poglavito činjenica o položaju Hrvata, spram koje on nikad nije bio ravnodušan, a koja mnoge druge političare u Hrvatskoj uopće ne zanima.
Dio ogorčenih reagiranja dolazi i zbog toga što je, na neki način, Tomac ugrozio glavni argument protiv Tuđmana, a "detuđmanizam" se razvio u čitav jedna pogled na svijet. I dok je Republika Srpska prihvaćena kao politička činjenica, samo spominjanje hrvatske republike doživljava se kao skandal. Kaže se kao je to oživljavanje zločinačke politike Herceg-Bosne, za koju se tvrdi kako je njezin princip, kao i Republike Srpske, zločin etničkog čišćenje. No, to je samo još jedna od krupnih podvala. U Herceg-Bosni nije bilo ni jedno naselje koje se samo na život u toj republici nije ili ne bi odlučilo. Princip nasilja sadržan je u njezinu osporavanju kao izrazu slobodne volje naroda.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.