NE STIŠAVAJU SE POLEMIKE O PRODAJI HVARSKE HOTELIJERSKE KUĆE
Nitko neće odnijeti hotele sa sunčanog otoka
Lepo pozdravljen! U 2003. godini, kad Hvar bude obilježavao svoju 135. obljetnicu
turizma, ovaj bi slovenski pozdrav mogao odzvanjati hotelima "Sunčanog Hvara".
Najkasnije do Božića, a možda već i prvih dana prosinca Upravni odbor Hrvatskog fonda
za privatizaciju predložit će Vladi ili "Terme Čatež" ili "Kompas"
za potpis ugovora o kupnji 62,3 posto dionica tog društva iz portfelja HFP-a. Obje
slovenske tvrtke dale su prihvatljive ponude, barem što se tiče ulaganja u razvoj, zaštite
postojećih radnih mjesta i novog zapošljavanja, ali iako se znalo za natječaj, mnogi su
Hvarani ostali zatečeni činjenicom da ipak dolazi novi vlasnik, i to stranac.
Što će Slovenci donijeti Hvaru, postala je tako glavna tema razgovora na šentadama i u
nekolicini otvorenih kafića. Prodaja hotelskog unijela je živost u grad u kojem je
ljeto, barem što se gostiju tiče, davno prošlo. U "Slaviji", jedinom
otvorenom od devet hvarskih hotela, tek je nekoliko gostiju. Onaj tko ljetuje u Hvaru teško
može pojmiti kako grad izgleda kad nema nigdje nikoga.
— Prazan Hvar zimi ne koristi nikome — kazuje Joško Rosso, predsjednik Udruženja
obrtnika otoka Hvara. Zimi radi oko 300 otočnih obrtnika, a ukupno ih je 620.
Pretpostavlja da će budući vlasnici "Sunčanog Hvara" raditi na propagandi, a
nikome tko uloži veliki novac nije u interesu da hoteli veći dio godine budu zatvoreni.
Predlaže i da se promijeni Statut Turističke zajednice Grada Hvara u čijem Vijeću
"Sunčani Hvar" ima dominantnu ulogu kako se ne bi dogodilo da automatizmom
kontrolu preuzme novi vlasnik. Rosso misli i da je bilo bolje "Sunčani Hvar" u
slučaju potrebe prodavati ne u cijelosti, nego pojedine njegove objekte čime bi se
osigurao protok stranoga kapitala, znatno viša cijena, a opet bi više toga ostalo pod
kontrolom države.
Hvarski ugostitelj Marinko Jurić također smatra da do prodaje nije trebalo doći, nego
je prije trebalo poduzeće privatizirati kako su to Slovenci činili ili pak da je
radnicima omogućeno da budu vlasnici kao što je slučaj u hotelu "Osmine" u
Slanome.
— Ako je već trebalo prodati — dodaje Jurić — "Terme Čatež" su
najbolje rješenje jer su se pokazali kao dobri gospodari. Oni bolje poznaju naš turizam
nego neki drugi izvana.
Sve je došlo preko noći, kaže nam jedan hvarski kuhar koji kruh zarađuje kod
privatnika. Kad dođu Slovenci, hoćemo li biti stranci u vlastitome mjestu, pita se,
strahujući da će Slovenci dovesti svoju građevinsku operativu, zapošljavati svoje
sezonske radnike, kupovati svoje prehrambene artikle, angažirati svoje ribare. Ljudi
strahuju za svoja radna mjesta. Gdje će žena koja ima 50 i više godina?
No, sve takve bojazni opovrgava Mladen Tabak, povjerenik Sindikata ugostitelja i
hotelijera u "Sunčanom Hvaru". Jednooki vlada u zemlji slijepaca, primjećuje
on uz primjedbu da pojedinim lobijima postojeće stanje odgovara. No, privatizacija podiže
i kvalitetu turističke usluge, ali i obnovu kadrovske strukture uz zbrinjavanje starijih
ljudi i zapošljavanje mladih.
Neki djelatnici "Sunčanog Hvara" vele da će biti kako odluče veliki, a
pojedini, kao Marica Novak sa 26 godina radnog staža, razočarani su što se hotelsko
poduzeće uopće prodaje. Jedan podsjeća kako su naši stari govorili: Prodaji svoje samo
u slučaju teške bolesti! Drugi dodaje: A, možda je naša država teško bolesna?
U očekivanju prodaje "Sunčanog Hvara", koji će ove godine prvi put u
proteklih deset godina poslovati s dobiti, iako još vuče teret kreditnih zaduženja od
10 milijuna eura, nerijetko se moglo čuti da onaj tko kupi tu hotelsku tvrtku postaje
vlasnikom Grada. No, Duško Kovačić, predsjednik Gradskog vijeća i Liberalne stranke,
misli da je ta teza prenapuhana, iako Hvaranima nije svejedno tko će tu biti. Gradonačelnik
Zoran Domančić, predsjednik HSS-a, ocjenjuje da su ponude slovenskih tvrtki date zbog
imena i značenja Hvara.
— Osobno mi smeta — kaže Domančić - što se javljaju političari koji su proteklih
deset godina imali priliku promijeniti zakone. Zar će radnicima biti bolje ako dođe neki
novi Kutle? Nitko neće odnijeti ove hotele. Bilo je zainteresiranih i Hvarana, ali nisu
dali ponudu. Nije mi svejedno što "Sunčani Hvar" odlazi u ruke stranaca, ali u
Hrvatskoj nema svježega kapitala.
Joško Budrović, predsjednik HSLS-a i član Gradskog poglavarstva zadužen za
gospodarstvo, primjećuje da u natječaju nema mehanizma kontrole i naglašava da dio od
74,5 milijuna kuna, koliko nude "Terme Čatež", ili od "Kompasovih"
74,01 milijun kuna treba vratiti Gradu koji je stvarao poduzeće, te ih uložiti u
infrastrukturu Hvara. Njegovo mišljenje dijele i čelnici ostalih stranaka vladajuće
koalicije. A kako kaže Nikša Rosso, predsjednik SDP-a, infrastrukturne su potrebe
velike. Valja dovršiti projekt kanalizacije, loša je i prometna infrastruktura, 750
srednjoškolaca i osnovaca u jednoj je staroj zgradi, nema školske dvorane, nogometnog
igrališta...
Na hvarskoj tržnici sreli smo i Hvarane koji ne bi imenom u novine, ali ne žele Slovence
kao gazde, nego smo kao goste. Pitaju zašto "Sunčani Hvar" ne kupe domaći
fondovi. Valjda je nekome u interesu da dobije proviziju, tvrde. Jedan mladi konobar poručio
je: "Umro je Tito. Nema tko dignuti revoluciju."
Piše Ljubica VUKO
Veliki Hrvati
Nikša Barišić Art, predsjednik hvarskog HNS-a, kaže da bi bilo logično da je
"Sunčani Hvar" kupio "Terme Čatež", a što se stvari nisu tako
razvijale, opomena je svima da se zapitamo gdje smo.
— Nemam ništa protiv "Termi Čatež" — dodaje Barišić, dapače, neka dođu
što prije. Nemamo se što ljutiti na Slovence, javili su se na natječaj i dali valjanu
ponudu. Apeliram samo da se sada ne javi neki veliki Hrvat koji će početi s pričom o
Piranskom zaljevu. Za stanje u "Sunčanom Hvaru" postoje odgovorni imenom i
prezimenom.
Nezadovoljstvo
— Kao građanin nisam zadovoljan prodajom "Sunčanog Hvara" — veli Joško
Rosso — jer mi se čini da će Grad izgubiti dio svog identiteta. Hotelsko, kao najznačajniji
gospodarski faktor, trebalo je ostati pod kontrolom građana Hrvatske, odnosno Hvara, ali
kod nas pretvorba od početka nije krenula kako treba.