Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Grafička djelatnost Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 2.12.2002.
  novosti
teme dana
ekonomija
kultura
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 2

ISTRAŽIVANJE GfK CENTRA O KUPOVNIM NAVIKAMA

Kupci se okreću supermarketima i "plastičnom novcu"

Na izbor prodavaonice sve više utječe širina asortimana, a potrošači teže bezgotovinskim sredstvima plaćanja: plaćanje gotovinom opalo je na 65 posto u korist kartica i čekova s odgodom

Posljednjih desetak godina hrvatska je trgovina doživjela drastične promjene. Ne samo da se profilirala u drukčijem smjeru, da su propali bivši trgovački sustavi i stvorili se novi, nego je i potrošačka populacija promijenila navike kupovanja. Tako je prije evolucije hrvatske trgovine bilo nezamislivo kupovati hranu kreditnom karticom, jer su oni stari trgovci smatrali kako je to potpuno neisplativo, to više što je i tada, kao i danas, kartična provizija išla na teret niske marže. No, vremena su se promijenila, pa je danas moguće otići u bilo koju prodavaonicu i kreditnom karticom platiti kilogram kruha, litru mlijeka i po još koju sitnicu, kao što je normalno hranu plaćati i "malim kreditom" čekovima.
Ovakve i slične promjene u trgovini, GfK Centar za istraživanje tržišta iz Zagreba već treću godinu zaredom istražuje i slaže podatke. Zaključak je da se u Hrvatskoj promijenila struktura trgovine opadanjem udjela malih trgovina i porastom supermarketa, cash and carry i hipermarketa. Pokazalo se također da na izbor trgovine sve veći utjecaj ima širina U Hrvatskoj se promijenila struktura trgovine: opali su udjeli malih trgovina u korist supermarketa, cash and carry i hipermarketaasortimana, te da potrošači sve više teže bezgotovinskim sredstvima plaćanja. Plaćanje gotovinom opalo je sa 72 na 65 posto u korist kartica i čekova s odgođenom naplatom.
GfK Centar je do ovih podataka došao anketama među ispitanicima koji obavljaju nabave u svojim kućanstvima. Oni su sami ispunjavali upitnike kontinuiranim dnevnim praćenjem kupnje, a zastupljena su kućanstva prema regiji, veličini kućanstva i vrsti naselja. Ove godine u anketi je sudjelovalo 736 ispitanika, lani 683, a godinu prije 763. Svi oni dali su sliku svoje nabave hrane po kojoj se vidi da raste nabava u centrima cash and carry od 2000. godine naovamo s 12 na 20 posto, ali dominira usmjerenost kupaca na odlazak u supermarkete. Svakodnevne male kupnje su u 2000. godini u 85 posto slučajeva bile obavljene u malim dućanima, dok je danas takav način nabave u takvom tipu prodavaonica pao na 78 posto.
U promatranom razdoblju kupnja promatrane zamišljene košarice u malim prodavaonicama opala je sa 70 posto na 45 posto, a istodobno je zabilježen blagi porast odlazaka u hipermarkete i centre cash and carry.
Prethodne dvije godine za izbor prodavaonice kod velikih kupnji bile su presudne dvije odlike — dobre cijene pa široka ponuda roba. U 2002. godini na prvom je mjestu široka ponuda roba, potom dobre cijene, a onda različite mogućnosti plaćanja. Kod svakodnevnih kupnji, u sve tri promatrane godine potrošačima je najvažnije da je dućan blizu njihove kuće, a sve ostalo i nije važno za nabavu dnevnih potrepština.
Posebna priča su sredstva plaćanja. GfK Centar je istraživanjima utvrdio da je u tri promatrane godine plaćanje gotovinom opalo sa 72 posto na 65 posto. Plaćanje čekom raste, pa je tako u 2000. iznosilo 24 posto, a ove godine 31 posto. Ista je priča i s plaćanjima kreditnom karticom — povećana su s 12 posto u 2000. godini na 19 posto u 2001. godini te na 21 posto u ovoj godini.
Na temelju tih pokazatelja, analitičari GfK Centra zaključuju da domaća trgovina mora više poraditi na otvaranju supermarketa veće površine, s dovoljno širokim asortimanom i mogućnošću plaćanja "plastičnim novcem".

Olgica IVIĆ GRIZELJ
   

INOŠOPING NA UMORU

Istraživanja GfK Centra iz Zagreba sada i brojkom dokazuju kako se hrvatski potrošači sve rjeđe odlučuju na šoping preko granice. U 2000. godini tako je kupovalo 11 posto hrvatskih potrošača, a u 2002. samo 3 posto. Čak i kad je o velikim kupnjama riječ, domaći potrošači u 94 posto slučajeva i takvu nabavu odrađuju u hrvatskim prodajnim centrima. Prema istraživanju, u Austriju hrvatski građani više i ne odlaze radi velike kupnje, a sve susjedne zemlje posjećuje minimalan broj ovdašnjih kupaca. U Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Italiju samo 2 posto ispitanika, a u nekad popularnu Mađarsku samo 1 posto.

 
Još u rubrici:
 


Lanjski gubitak osječkog IPK
44,19 milijuna kuna


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/2