Kupci se okreću supermarketima i "plastičnom novcu"
Na izbor prodavaonice sve više utječe širina asortimana, a potrošači teže
bezgotovinskim sredstvima plaćanja: plaćanje gotovinom opalo je na 65 posto u korist
kartica i čekova s odgodom
Posljednjih desetak godina hrvatska je trgovina doživjela drastične promjene. Ne samo
da se profilirala u drukčijem smjeru, da su propali bivši trgovački sustavi i stvorili
se novi, nego je i potrošačka populacija promijenila navike kupovanja. Tako je prije
evolucije hrvatske trgovine bilo nezamislivo kupovati hranu kreditnom karticom, jer su oni
stari trgovci smatrali kako je to potpuno neisplativo, to više što je i tada, kao i
danas, kartična provizija išla na teret niske marže. No, vremena su se promijenila, pa
je danas moguće otići u bilo koju prodavaonicu i kreditnom karticom platiti kilogram
kruha, litru mlijeka i po još koju sitnicu, kao što je normalno hranu plaćati i
"malim kreditom" čekovima.
Ovakve i slične promjene u trgovini, GfK Centar za istraživanje tržišta iz Zagreba već
treću godinu zaredom istražuje i slaže podatke. Zaključak je da se u Hrvatskoj
promijenila struktura trgovine opadanjem udjela malih trgovina i porastom supermarketa,
cash and carry i hipermarketa. Pokazalo se također da na izbor trgovine sve veći utjecaj
ima širina asortimana, te da potrošači sve više teže
bezgotovinskim sredstvima plaćanja. Plaćanje gotovinom opalo je sa 72 na 65 posto u
korist kartica i čekova s odgođenom naplatom.
GfK Centar je do ovih podataka došao anketama među ispitanicima koji obavljaju nabave u
svojim kućanstvima. Oni su sami ispunjavali upitnike kontinuiranim dnevnim praćenjem
kupnje, a zastupljena su kućanstva prema regiji, veličini kućanstva i vrsti naselja.
Ove godine u anketi je sudjelovalo 736 ispitanika, lani 683, a godinu prije 763. Svi oni
dali su sliku svoje nabave hrane po kojoj se vidi da raste nabava u centrima cash and
carry od 2000. godine naovamo s 12 na 20 posto, ali dominira usmjerenost kupaca na odlazak
u supermarkete. Svakodnevne male kupnje su u 2000. godini u 85 posto slučajeva bile
obavljene u malim dućanima, dok je danas takav način nabave u takvom tipu prodavaonica
pao na 78 posto.
U promatranom razdoblju kupnja promatrane zamišljene košarice u malim prodavaonicama
opala je sa 70 posto na 45 posto, a istodobno je zabilježen blagi porast odlazaka u
hipermarkete i centre cash and carry.
Prethodne dvije godine za izbor prodavaonice kod velikih kupnji bile su presudne dvije
odlike — dobre cijene pa široka ponuda roba. U 2002. godini na prvom je mjestu široka
ponuda roba, potom dobre cijene, a onda različite mogućnosti plaćanja. Kod svakodnevnih
kupnji, u sve tri promatrane godine potrošačima je najvažnije da je dućan blizu
njihove kuće, a sve ostalo i nije važno za nabavu dnevnih potrepština.
Posebna priča su sredstva plaćanja. GfK Centar je istraživanjima utvrdio da je u tri
promatrane godine plaćanje gotovinom opalo sa 72 posto na 65 posto. Plaćanje čekom
raste, pa je tako u 2000. iznosilo 24 posto, a ove godine 31 posto. Ista je priča i s plaćanjima
kreditnom karticom — povećana su s 12 posto u 2000. godini na 19 posto u 2001. godini
te na 21 posto u ovoj godini.
Na temelju tih pokazatelja, analitičari GfK Centra zaključuju da domaća trgovina mora
više poraditi na otvaranju supermarketa veće površine, s dovoljno širokim asortimanom
i mogućnošću plaćanja "plastičnim novcem".
Olgica IVIĆ GRIZELJ
INOŠOPING NA UMORU
Istraživanja GfK Centra iz Zagreba sada i brojkom dokazuju kako se hrvatski potrošači
sve rjeđe odlučuju na šoping preko granice. U 2000. godini tako je kupovalo 11 posto
hrvatskih potrošača, a u 2002. samo 3 posto. Čak i kad je o velikim kupnjama riječ,
domaći potrošači u 94 posto slučajeva i takvu nabavu odrađuju u hrvatskim prodajnim
centrima. Prema istraživanju, u Austriju hrvatski građani više i ne odlaze radi velike
kupnje, a sve susjedne zemlje posjećuje minimalan broj ovdašnjih kupaca. U Sloveniju,
Bosnu i Hercegovinu te Italiju samo 2 posto ispitanika, a u nekad popularnu Mađarsku samo
1 posto.