KAKVA JE ŠANSA MALIH PODUZETNIKA S OTOKA DA SE KORISTE
PROGRAMOM "POTICAJ ZA USPJEH" I RAZVIJAJU TURIZAM?
Otoci nisu - razglednice!
Turistički djelatnici s otoka Ugljana i Pašmana, i oni koji to namjeravaju postati,
drže da program "Poticaj za uspjeh" nije prilagođen posebnostima poslovanja na
otocima
Prezentacija programa "Poticaj za uspjeh" privukao je veći broj poduzetnika
s otoka Ugljana i Pašmana u Preko, da čuju stručnjake iz Ministarstva za turizam i
Ministarstva za malo i srednje poduzetnitništvo o uvjetima i načinu ostvarivanja
kreditne linije. Saslušavši stručno izlaganje, turistički djelatnici s otoka Ugljana i
Pašmana, i oni koji su to namjeravali postati, uvidjeli su da program nije prilagođen
posebnostima poslovanja na otoku.
Do naših se otoka ne dolazi ni brzo ni jeftino, a ostalo je za predizborni skup. Dolazi
se tehnološki zastarjelim trajektima koji pristaju na odgovornost kapetana. Stoga je
izgradnja objekata na otocima 30 posto skuplja od iste takve gradnje na kopnu, a to
konkretno znači da se poduzetnicima na otoku nudi skuplji kredit za 30 posto, što u konačnici
poskupljuje uslugu. Na Markovu trgu u Zagrebu hrvatski otoci se
doživljavaju kao rezglednice, utiha u neki ljetni suton, ribarice na obzoru.
Senzibilnost i znanje o svojim otocima vlast je već transparentno pokazala u Zakonu o
otocima podijelivši ih u skupine. Ugljan i Pašman nisu u prvoj skupini pa su u programu
grubo zakinuti jer ne ostvaruju dodatnu predviđenu državnu subvenciju na kamate. Državna
uprava nije vodila računa o katastru zemljišta, imovinsko-pravni odnosi rješavani su po
načelu "znamo mi ća je ćije", a moderniji ustroj nije shvatio nužnost
planiranja prostora i uvođenje reda. Dakle, bez da se utvrdi vlasništvo na nekretnini,
ne može se doći do zimljišnoknjižnog izvatka, a on je temelj sve ostale tehničke
dokumentacije te tek dio potrebnih "papira" za dobivanje kredita, upozorili su
otočani na ono što ih tišti.
U ovoj priči ocrtava se piramida na čijem je vrhu vlast koja izrađuje programe, spušta
ih privatnim bankama, a skalu niže su poduzetnici na koje se gleda svisoka i koji ne
vjeruju u banku, pogotovo ne u instituciju "promjenjiva kamatna stopa". Općem
nepovjerenju, prvoj oznaci hrvatskog tržišta, pridružili su se otočani kojima se od
programa koji nude blagostanje s velikim "B" diže kosa na glavi jer ne
percepiraju posebnost otoka. Stoga nije očito zbog čega se "Poticaj za uspjeh"
nudi otočanima kad ne mogu ispuniti tražene uvjete ni za idućih 20 godina. Otočani i
poduzetnici i ovaj su put ostali prikraćeni za jedan kvalitetan "Poticaj za
uspjeh", koji bi bio dio održivog razvitka otoka.
Preostaje da pričekamo rezultate ove poželjne Vladine namjere koja bi trebala obogatiti
hrvatsko turističko tržište sa 100.000 postelja u obiteljskom poduzetništvu, s nadom
da će dio tih kapaciteta biti podignut i na otocima. No, kako sada stvari stoje, nada je
slabašna...
J. ŠIMUNOV
|