TEŠKA ŽELJEZNIČKA NESREĆA NA BENKOVAČKOM KOLODVORU
Tri vagona sa smrznutim haringama izletjela
s tračnica, jedan se prevrnuo
BENKOVAC — Tri vagona teretnog vlaka izletjela su s tračnica u srijedu ujutro
prilikom ulaska u benkovačku željezničku stanicu, a jedan se vagon prevrnuo i završio
u jarku kraj pruge. U nezgodi nije bilo teže ozlijeđenih, a samo je jedan djelatnik
HŽ-a, koji se u trenutku iskliznuća kompozicije nalazio bočno na vagonu koji se
prevrnuo, pretrpio lakše tjelesne ozljede. Teretni vlak vozio je iz Knina u Benkovac, a
kompozicija se sastojala od deset hladnjača u kojima su prevožene haringe za
"Jadran-tunu". Na željezničkoj postaji u Benkovcu, kada je nailazio vlak, bili
su prisutni djelatnici obližnje veletržnice, gdje su trebale biti premještene haringe
iz hladnjače, ukupno oko 400 tona. Haringe su uvezene iz Danske, a koriste se za
hranjenje tuna.
Uzrok nesreće su potpuno trule grede na tračnicama, koje nisu podnijele toliki teret.
Grede su se pod teretom raširile i doslovno raspale. Ova je pruga sagrađena 1967. godine
i od tada je obnavljana tek parcijalno, a na spomenutoj dionici grede se tijekom 35 godina
nisu mijenjale.
Vlak je u benkovačku željezničku postaju ulazio s minimalnom brzinom, no pragovi su se
raspali i nisu izdržali kompoziciju. Dok su dva vagona samo iskliznula s tračnica, te su
ih u ranim poslijepodnevnim satima ekipe HŽ-a uz pomoć lokomotive vukle natrag, jedna je
hladnjača završila prevrnuta i trebala je biti podignuta uz pomoć vagonske dizalice.
Na mjesto događaja izašli su policijski djelatnici te brojni zaposlenici HŽ-a, kao i
predstavnici "Jadran-tune" i benkovačke veletržnice. Materijalna šteta je
značajna za Hrvatske željeznice, dok su haringe za "Jadran-tunu" djelomično
ipak spašene.
Zbog ove nesreće bio je prekinut teretni promet između Zadra i Knina, a putnički se
promet ipak odvijao, s tim što su putnici presjedali iz jedne u drugu kompoziciju na
samom kolodvoru.
Lada KALMETA
NAKON ODLUKE O GAŠENJU KONJIČKE POSTROJBE NA SINJSKOM HIPODROMU
Poduzeće za skrb o alkarskim konjima?
SINJ — Očekivali smo restrikcije, ali nas je iznenadila brzina. Već mjesec i po
dana čekamo na prijam kod ministrice Antunović, a general Stipetić izbjegao je susresti
se s nama kada je nedavno bio u posjetu Središtu za obuku pješaštva u Sinju. Sada znamo
na čemu smo. Održavanje Alke sigurno nikada neće doći u pitanje. Neće nam biti lako,
ali uzdržavanje konja riješit ćemo na drugi način. Vjerojatno ćemo osnovati poduzeće
koje će skrbiti o alkarskim konjima. Osnivači tog poduzeća, uz Viteško alkarsko društvo,
mogli bi biti gradovi Sinj i Trilj i općine Dicmo, Hrvace i Otok, te stalni korisnici
hipodroma i vlasnici konja — kazao je Mate Jukić, predsjednik Viteškog alkarskog društva,
iznoseći moguće rješenje nakon što je obznanjeno da alkarske konje neće više
financirati državni proračun, koji je o njima skrbio preko Ministarstva obrane.
Za uzdržavanje 30-ak alkarskih konja godišnje je potrebno minimalno 600 do 700 tisuća
kuna. S tim novcem financirale bi se plaće pet zaposlenih, nabava sijena, zobi i slame za
konje, te drugi neizbježni troškovi. Iako se objektivno ne radi o velikom novcu, pitanje
je kako će se ponijeti gradovi i općine cetinskoga kraja i što će zauzvrat tražiti.
Naime, osim Hrvaca i Sinja, čelnici drugih gradova i općina u Viteškom alkarskom društvu
praktično nisu imali nikakav utjecaj, ali nisu driješili ni kesu.
Državu je skrb o alkarskim konjima stajala puno više od spomenutih 600 do 700 tisuća
kuna. Primjera radi, alkarski konji jedu sijeno preko dobavljača iz Slavonije po cijeni
od dvije kune za kilogram, iako se u cetinskome kraju kvalitetnije sijeno može nabaviti
po dvostruko nižoj cijeni. Posljednjih godinu-dvije na hipodromu je stanje bitno urednije
nego ranije. Jedini je problem bio održavanje objekata, u koje nije ulagao HV kao
korisnik, niti grad Sinj kao vlasnik. Do kada će pet sada zaposlenih vojnih osoba biti
zaduženo za skrb o alkarskim konjima, na sinjskom hipodromu nitko pouzdano ne zna.
Poznato je jedino da se u sjeniku i ambarima nalaze zalihe sijena i zobi za 30 konja za
najmanje još tri do četiri mjeseca.
Inače, ovakav rasplet sa skrbi o alkarskim konjima neki su priželjkivali, uvjereni da bi
mogli ostvariti osobne interese. Poznato je, naime, da postoje pretendenti na hipodrom,
koji drže da bi taj objekt mogao biti zlatnom kokom.