petak, 18.10.2002.


	novosti teme dana ekonomija sport kultura mozaik crna kronika

	dalmacija split zadar šibenik dubrovnik bih

	tribina more feljton kolumne osmrtnice zadnje vijesti

	impresum prometni vodič kretanje brodova

	kontakt linkovi arhiv e-mail adresar




	strana 1 od 4

POSTIZBORNE KOMBINACIJE SVE SU JASNIJE:
NACIONALNE STRANKE UZIMAJU PUNU VLAST

HDZ okuplja široku hrvatsku koaliciju

Vrlo je izgledno da će se sadašnjoj Hrvatskoj koaliciji (HDZ, Demokršćani, HNZ) postizborno priključiti veći broj stranaka s hrvatskim nacionalnim predznakom
Presudnu odluku o tome kako će izgledati vlast na razini države donijet će Haris Silajdžić

Iako službeno još uvijek nisu priopćeni rezultati općih izbora provedenih prije dva tjedna u BiH, nepoznanica gotovo da i nema.
Kako je izborno povjerenstvo već odlučilo svojim tumačenjem izbornoga zakona, pravo na dodjelu kompenzacijskih mandata imat će sve političke stranke i koalicije koje su se prijavile za izbore na razini države i entiteta, neovisno jesu li prešle izborni cenzus od tri posto.
Prema rezultatima koji će za dan ili dva postati službeni, u državnom će zastupničkom domu od 42 mandata, koliko daju Federacija (28) i Republika Srpska (14), sjediti zastupnici iz 16 političkih stranaka. Najviše zastupnika iz Federacije imat će SDA — 9, zatim SDP i Stranka za BiH po 5, Hrvatska koalicija (HDZ, Demokršćani, HNZ) 4, i DNZ — 1, koji su izravno izabrani.
Po jednog zastupnika će imati i Stranka penzionera-umirovljenika, NHI, BOSS i Ekonomski blok (Lijanovići) koji su mandati dobili preko kompenzacijskih glasova.
U zastupničkom domu BiH 14 mandata, s koliko participira RS, dobili su SDS — 5, SNSD 3, PDP 2, i po jednog SDA, Radikali, SPRS i DNS.
Sudeći po najnovijim informacijama koje dolaze iz krugova bliskih SDA-u, stranci koja je ostvarila najbolje izborne rezultate, njihovo je predsjedništvo omekšalo prijašnji stav po kojemu je bila isključena suradnja sa SDS-om, pa je sada i takva mogućnost otvorena.
S ukupno 19 mandata, koliko imaju velike nacionalne stranke i Koalicija uz još tri mandata manjih stranaka, ako se uspiju dogovoriti, nacionalne bi stranke mogle biti kreatori vlasti na razini BiH. U prilog takvoj pretpostavci sve više idu i izjave Mladena Ivanića, predsjednika PDP-a, koji govori da je za izvršnu vlast iznimno važno da bude formirana na temelju izbornih rezultata.
Neovisno, međutim, o spomenutim kombinacijama, presudnu odluku o tome kako će izgledati izvršna vlast na razini države donijet će Haris Silajdžić. S pet mandata, koliko Stranka za BiH ima u zastupničkom domu, moguće je prevagnuti i na jednu i na drugu stranu. Problem je, čini se, jedino u tome što je dr. Silajdžić ovih dana nedostupan, pa nitko od političkih čelnika još uvijek nije uspio s njim razgovarati.
Kad je riječ o federalnoj razini, mogućnost da SDA i Hrvatska koalicija, s ukupno dobivenih 48 mandata od 98 koliko broji taj parlament, formiraju vlast, sasvim su izgledne.
Iako će na toj razini u zakonodavnoj vlasti participirati 18 političkih stranaka, od kojih je manji broj mandate dobio izravnim izborom (SDA, Hrvatska koalicija, Stranka za BiH, SDP i BOSS), a veći na temelju kompenzacija (Stranka penzionera-umirovljenika i Lijanovići po dva, a po jedan BPS, HSS, LDS, HKDU, SNSD, HSP, GDS, HPB, i ProENS), to neće biti presudno kod formiranja federalne vlade.
Naime, vrlo je izgledno da će se sadašnjoj Hrvatskoj koaliciji (HDZ, Demokršćani, HNZ) postizborno priključiti veći broj stranaka s hrvatskim nacionalnim predznakom koje su dobile mandate u federalnom parlamentu, što će jamčiti parlamentarnu većinu i u svakom pogledu ojačati ukupnu poziciju Hrvata u BiH.
U prilog takvoj mogućnosti, kako smo doznali, iz sadašnjeg će Koalicijskog vijeća ubrzo biti odaslan poziv za suradnju svim strankama s hrvatskim predznakom neovisno jesu li prošle dvije godine sudjelovale u vlasti ili su bile u oporbi.
Cilj takve suradnje bio bi prije svega kadrovsko ekipiranje kako bi se na pozicijama koje pripadaju Hrvatima na svim razinama u BiH našle konačno odgovarajuće osobe, što je u posljednjih deset godina bila prava rijetkost.

Blanka MAGAŠ

NITKO NEĆE U SAVEZ SA SDP-om

Iako je bilo već posve izgledno kako će se velike nacionalne stranke SDS, SDA i Hrvatska koalicija izbaciti iz igre kod ustroja izvršne vlasti na razini države, posljednjih je dana takva opcija dovedena u pitanje, prije svega zbog frakcijskih sukoba i unutarnje agonije kroz koju sada prolazi SDP BiH, a koji je trebao biti oslonac nove Demokratske alijanse za reforme (DAR).
Unatoč izjavi dr. Ive Komšića, potpredsjednika te stranke, kako će SDP nastojati s reformskim snagama ponovno formirati Vijeće ministara i vlast u nekoliko županija, takve su mogućnosti uvelike smanjene. Iz nekoliko visokih političkih krugova u Sarajevu plasirana je, naime, ovih dana izreka da tko drži do sebe neće u savez sa SDP-om.

"Apostoli" bez Jude

Hoće li, ponovno, netko od HDZ-ovskih "apostola" izdati? Ima li još Juda u najužem vodstvu te stranke?
Nakon mnogih Juda iz ove stranke takvo se pitanje nametnulo dok je jedan broj "apostola" HDZ-a sjedio u gučogorskom samostanu ispod slike Posljednja večera.
— Neće i nema — odlučno je odgovorio predsjednik HDZ-a Bariša Čolak.
— Jude su nas već odavno (za prljave škude) napustili. Stoga, mirno idemo dalje ne bojeći se izdaje, ni "razapinjanja", kojih je do sada, kada su HDZ-ovci u pitanju, previše i uglavnom bezrazložno bilo — rekao je Čolak.