strana 1 od 4

IZ UREDA DRŽAVNE UPRAVE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE UPOZORAVAJU:

Manjak planova koči život!

Građani uporno kucaju na vrata Ureda državne uprave tražeći lokacijske i građevinske dozvole za svoje objekte, ali ih ne mogu dobiti iz notornog razloga: jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine nisu donijeli prostorne planove!

Mi nećemo voditi politiku u prostoru jer je za taj posao zakonodavac odredio nekog drugog - jedinice lokalne samouprave, gradove i općine! Međutim, građani svakodnevno kucaju na naša vrata i traže lokacijske i građevinske dozvole za svoje objekte, a mi im ne možemo pomoći jer još nisu doneseni prostorni planovi za ta područja. Bez planova nema ni dozvola za gradnju! Zato želimo javno upozoriti na problem i tromost lokalne samouprave u rješavanju prostorne planske problematike - požalio nam se predstojnik Ureda državne uprave Šibensko-kninske županije Zoran Petković.
Prema Zakonu o prostornom uređenju, planove nižeg reda, GUP-ove, detaljne planove itd., donose općinska i gradska vijeća i tek na temelju njih Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne odnose može izdati lokacijsku i građevinsku dozvolu. S obzirom na to da je većina jedinica lokalne samouprave tek pred donošenjem svojih planskih dokumenata (Grad Šibenik čeka suglasnost Ministarstva poljoprivrede, a većina drugih jedinica prošla je fazu javnih rasprava), u međuvremenu se postupa prema planovima starima i više od dvadeset godina, a koji su apsolutno nekompatibilni stanju na terenu, objašnjava pomoćnik predstojnika Ureda državne uprave Željko Šain, zadužen za ovu problematiku. Primjera radi, objekt Plodina u Njivicama dobio je građevinsku dozvolu na temelju staroga GUP-a Grada Šibenika.

Predratnih 9000 bespravnih objekata

Riječ je, nesumnjivo, o jednom od najkompleksnijih problema na šibenskom području koji godinama multiplicira bespravnu izgradnju, izaziva golemo nezadovoljstvo građana i stvara uvjerenje kako birokracija zapravo koči život, osobito na priobalnom dijelu grada i županije, koji je po logici stvari atraktivniji za (napose turističku) gradnju.
Prije rata službeno se baratalo podatkom o preko 9 tisuća bespravno sagrađenih objekata na području bivše općine Šibenik. Za više od trećine, oko 3200, bila su izdana rješenja o rušenju, ali se ni ondašnja vlast nije mogla suočiti s tako radikalnom mjerom, te je tek manji dio objekata srušen, a dio ih je spašen kasnijom legalizacijom ( od 1992. do 1995.g.). Zbog prave eksplozije nezakonite gradnje, godinama pripremamo donošenje prostornog plana tadašnje općine, 1988.g. je propalo jer planski dokument nije mogao pratiti dinamiku promjena u prostoru. Jedan od najeklatantnijih primjera bespravnoga graditeljskog buma bilo je područje Bilo-Strane, po prijašnjim planovima namijenjeno visokokomercijalnom turizmu, ali temeljito napadnuto individualnom gradnjom. Izlaz je bio ili rušenje ili legalizacija, a u konačnici je prevladalo ipak ono bezbolnije te je de facto divlje naselje uglavnom legalizirano u kasnije donesenom planu.

Obitelj Erak dobiva sudski spor?

Svakako najspektakularniji i najdramatičniji obračun s bespravnom gradnjom dogodio se prije rata u Pirovcu kada je srušena kuća obitelji Erak. Mnogi su smatrali da je posrijedi tjeranje nečijeg inata, jer su okolne nelegalno podignute kuće ostale netaknute, a u međuvremenu su u njezinoj blizini nikle i nove bez dozvole. Prema našim saznanjima, nakon petnaestak godina od tog neslavnog slučaja, obitelj Erak je na putu da dobije sudski spor i gotovo je izgledno da će štetu naplatiti od države.
Za područje Brodarice, Grebaštice i Šparadića svojedobno su postojali planovi, ali su prije tri godine stavljeni izvan snage, a novi nisu doneseni. Stoga se za nove objekte na tom prostoru ne može izdati nijedna lokacijska i građevinska dozvola (osim za rekonstrukciju postojećih objekata), zbog čega građani revoltirano poručuju Službi: Ne možete vi zakočiti život!
Dozvole se mogu izdavati samo na lokacijama gdje je predviđena stambena i vikend izgradnja, ali ne i turistička. Unatoč tomu, objekti svakodnevno niču nezakonito, pa je moguće zaključiti kako očigledno postoji prešutna suglasnost za to. Bespravnom izgradnjom zadnjih godina naročito je napadnuto područje Rogoznice (Ražanj) gdje mahom grade Splićani. Graditeljski bum zabilježen je i na području Vodica, Srime i Tribunja, gdje postoje planovi, ali PUP mreže puteva više nije na snazi, što dovodi do totalne anarhije u prostoru.

Investitori financiraju planove!

Sve je češći slučaj da se investitori, zainteresirani za gradnju svojih poslovnih objekata na određenom lokalitetu, pojavljuju kao financijeri prostornih planova kako bi ubrzali proceduru ishodovanja dozvola za gradnju. Među takve primjere spada i američki biznismen Anthony Maglica koji je naumio značajno investirati na rodnom Zlarinu u turističku i gospodarsku revitalizaciju otoka, ali nema prostornog plana temeljem kojega bi mogao dobiti dozvolu za gradnju. Stoga je vjerojatno da će u dogovoru s Gradom Šibenikom i angažman vlastitih projektanata financirati izradu plana. Investitori mogu ponuditi i izradu fragmentiranih planova (isključivo za lokaciju za koju su zainteresirani)), što bi se moglo dogoditi u slučaju Kauflanda (na Biocima). No, na taj način stvara se svojevrsna neravnopravnost koja dovodi, kako drži predstojnik Petković, do problema elitizma investitora naspram građana koji već putem poreza i prireza financiraju izradu planske dokumentacije i ponajmanje su krivi što ona, unatoč golemim višegodišnjim izdavajanjima za tu namjenu, nije donesena.
Po Zakonu o lokalnoj upravi i samoupravi nedonošenje prostornih planova razlog je za raspuštanje općinskog ili gradskog vijeća i uvođenje povjerenika. Međutim, kako zakonom nije utvrđen rok do kojega su gradovi i općine dužni donijeti planove, to za njihovo nedonošenje objektivno nema sankcija!!!
- Znamo da su u pripremi nova legalizacija bespravnih objekata i novi zakon o prostornom uređenju po kojemu bi - kako ističe pomoćnik predstojnika Željko Šain - izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola prešlo u nadležnost jedinica lokalne samouprave.
I Šain i predstojnik Petković suglasni su, međutim, u ocjeni da bi ta promjena nadležnosti omogućila još veći nered u prostoru.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.