Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
četvrtak, 5.9.2002.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  tribina
televizija
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 3 od 3

MARŠ KROZ INSTITUCIJE NASLJEDNIKU SE VRAĆA TVORNICA ALUMINIJA
LOZOVAC KOJA JE 1945. VRIJEDILA DANAŠNJIH 27,5 MILIJUNA DOLARA

Za 1 kunu kupuje obiteljsku tvornicu

Nakon duge i uporne pravne borbe, dr. Marko Ivanović je na pragu uspjeha: Uprava šibenske Tvornice lakih metala prihvatila je njegovu ponudu za kupnju Tvornice aluminija Lozovac, koju je vlast otela njegovu ocu Rikardu 1946. godine

Piše Nikola URUKALO

Uprava šibenske Tvornice lakih metala prihvatila je ponudu dr. Marka Ivanovića za kupnju Tvornice aluminija Lozovac, koju su 1946. ondašnje komunističke vlasti oduzele njegovu ocu dr. Ivanu Rikardu Ivanoviću. Iako će konačna odluka o vraćanju te imovine obitelji Ivanović biti donesena tek nakon suglasnosti Nadzornog odbora TLM-a i Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji je većinski vlasnik te tvornice, već sada se može kazati da je prihvaćanjem te ponude bar jednim dijelom ispravljena povijesna nepravda nanesena osnivaču lozovačke tvornice dr. Ivanu R. Ivanoviću i njegovoj obitelji.
Dr. Marko Ivanović pokraj očeve slike u lozovačkoj tvornici   Snimio R. GOGERNjegov sin i jedini nasljednik dr. Marko Ivanović, koji danas živi u Rijeci i zaposlen je kao savjetnik u riječkom Poslovnom centru Instituta građevinarstva Hrvatske, za kupnju TAL-a ponudio je simboličnu cijenu od jedne kune. On je, međutim, voljan ustupiti dionice TAL-a u vrijednosti od 2,9 milijuna eura, koje mu pripadaju na ime odštete za oduzetu imovinu. Da je toj obitelji oduzeta uistinu vrijedna imovina, odnosno da će Marku Ivanoviću biti vraćen tek njezin manji dio, govori i podatak da je tvornica 1945., dakle prije konfiskacije, raspolagala s 483 tisuće četvornih metara. Danas, pak, ona je svedena na 126 tisuća četvornih metara prostora. Vrijednost konfiscirane imovine iznosila je 145,5 milijuna dinara ili 2,9 milijuna dolara, što danas daje revaloriziranu vrijednost od 27,5 milijuna dolara.

Tužbe, žalbe, rješenja...

Dr. Marko Ivanović nije htio komentirati stav Uprave TLM-a. Još nije, kaže, dobio nikakvu ni službenu, ni poluslužbenu obavijest o tome, a ono što sada zna doznao je iz novina. Govori da će se od komentara suzdržati sve dok se stvarno ne uvjeri da je država obavila svu zakonsku proceduru oko vraćanja njegove imovine. Proteklih godina, rekao nam je Ivanović, oko toga se vodila iscrpljujuća pravna bitka, koja još nije dovedena do samoga kraja.
Šibenska Tvornica lakih metala obavila je 1993. pretvorbu svojega vlasništva i tada je dio dioničkog kapitala u visini od 9,7 posto rezerviran za odštetu vlasnika konfiscirane imovine. Iste godine je dr. Marko Ivanović pri Upravnom sudu RH pokrenuo tužbeni postupak protiv takvog rješenja. Dvije godine poslije, Upravni sud prihvatio je Ivanovićevu argumentaciju i Hrvatski fond za privatizaciju uputio na reviziju TLM-ove pretvorbe. Tek 1998. HFP odbija argumente Upravnog suda tvrdnjom da je pretvorba obavljena u okviru zakonskih odredaba. Ivanović ponovno pokreće tužbeni postupak pred Upravnim sudom, koji 2002. uvažava njegove razloge, poništava rješenje HFP-a iz 1998. o pretvorbi TLM-a, kao i originalno rješenje o pretvorbi iz 1993.
S druge strane, Odjel za imovinsko-pravne poslove Šibensko-kninske županije donio je pravomoćno rješenje u kojemu stoji da je dr. Ivanović nasljednik vlasnika konfiscirane imovine, te mu je priznato pravo na naknadu 50 posto rezervirane vrijednosti dioničkog kapitala iz pretvorbe. Tijekom 2001., međutim, HFP je uložio prigovor na rješenje Odjela i zatražio utvrđivanje novih tehničkih podataka o stanju Tvornice aluminija Lozovac. Zanimljivo je da pretvorbeni elaborat, koji sadrži sve potrebne tehničke podatke, ni TLM, ni HFP nisu bili voljni dostaviti u upravnom postupku, pa je Ivanović morao angažirati stručnu i ovlaštenu osobu da mu izradi te podatke.
Ulaz u "Tvornicu glinice i aluminiuma" neposredno nakon Drugoga svjetskog rataS tim činjenicama Ivanović je upoznao cijeli niz osoba i institucija u Hrvatskoj, među ostalima, nekadašnje Ministarstvo gospodarstva i privatizacije, zatim Ministarstvo gospodarstva, potpredsjednika i zamjenika Vlade RH. Sve njegove pokušaje, međutim, državna administracija sustavno je ignorirala. Ove godine Ivanović se čak uspio dogovoriti s HFP-om da dostavi svoj prijedlog nagodbe, što mu je omogućio Zakon o povratu imovine. Takav dokument HFP-u je dostavio odvjetnički ured Lapaine Ostrognaj, ali je taj prijedlog HFP odbacio uz obrazloženje da je nagodba preuranjena s obzirom na neriješenu žalbu HFP-a u upravno-pravnom postupku pri Odjelu za imovinsko-pravne poslove Šibensko-kninske županije.
Unatoč tomu što se proteklih godina sudarao s tvrdokornim birokratskim odlukama, dr. Ivanović nikada nije odustao od svojega prijedloga za nagodbu. On, naime, smatra da je jedino takvim postupkom moguće zadovoljiti sve zainteresirane strane — državu, koja time rješava problem povrata oduzete imovine, menadžment TLM-a, koji time rješava gospodarske probleme svoje tvrtke i, konačno, nasljednike konfiscirane imovine.

Ivanal u čast tradicije

Iako se praktički nikada nije bavio proizvodnjom aluminija, dr. Ivanović je u svojoj ponudi za kupnju TAL-a naveo da će za preuzimanje tvornice registrirati tvrtku Ivanal, čija će osnovna djelatnost biti ista: proizvodnja aluminijskih tlačnih odljevaka. Ivanal je inače bio naziv prvog aluminijskog ingota izlivenog u lozovačkoj tvornici u srpnju 1937., pa obnovom tog imena dr. Ivanović praktički želi nastaviti tradiciju proizvodnje aluminija, koju je prije 65 godina na lozovačkoj visoravni, prvi put u istočnoj Europi, započeo njegov otac. Marko Ivanović je ponudio i ulaganja u modernizaciju i proširenje sadašnje proizvodnje u vrijednosti od 3,8 milijuna eura. Do 2008., kada bi taj proces trebao biti okončan, proizvodnja bi se povećala sa sadašnjih 900 na 3500 tona tlačnih odljevaka godišnje. Nova tvrtka Ivanal preuzela bi 87 od ukupno 180 trenutačno zaposlenih radnika u Lozovcu, dok bi nakon okončanja ulaganja zapošljavala 120 radnika. Ako dobije svoju imovinu, dr. Ivanović je obećao da će prekinuti i sve sudske sporove koje je proteklih godina pokrenuo protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju.

   

TKO JE BIO dr. IVAN R. IVANOVIĆ

Vizionar iz Osijeka

Ivan Rikard Ivanović rođen je 1880. u Osijeku. Jedan je od utemeljitelja Hrvatske narodne napredne stranke 1905. Za zastupnika u Saboru Hrvatske za grad Osijek izabran je 1908. U srpnju 1912. oženio je Milicu Popović, najmlađu sestru dr. Dušana Popovića, u to vrijeme uz Svetozara Pribičevića vodećeg Srbina u političkom životu Hrvatske. U braku s Milicom dobio je troje djece. Sinu Vani kršteni kum bio je dr. Ivan Lorković, kćeri Daši slikar Vladimir Becić, a sinu Vladimiru Radoslav Bačić, osnivač HNK u Osijeku.
S drugom suprugom Jelkom Maučević u Lozovcu je počeo graditi prvu tvornicu aluminija na Balkanu, koja je 1937. krenula s radom. Ivanović je tijekom Drugoga svjetskog rata bio uhapšen i zatvoren oko tri godine. Tvornicu u Lozovcu najprije su mu konfiscirali Talijani, a 1946. komunisti ga osuđuju kao buržuja kapitalista, oduzimaju mu imovinu, građanska prava i šalju na prisilan rad. Nakon toga odlazi u Italiju, gdje se pred kraj života ženi treći put. U Genovi 1948. dobiva sina Marka, koji je danas njegov pravni sljednik. Ivan R. Ivanović je umro u Genovi 1948. u 68. godini života.

Prva tvornica aluminija na Balkanu

Blizina izvora električne energije na rijeci Krki, njezina niska cijena i vrlo jeftina radna snaga, bili su glavni razlozi zbog kojih je Ivanović prvu elektrolizu aluminija na Balkanu počeo graditi na lozovačkoj visoravni. Izgradnja tvornice počela je u jesen 1936. Nakon što je 20. srpnja 1937. potekao prvi aluminij, do kraja godine u tvornici je proizvedeno 230 tona aluminija. Uoči Drugoga svjetskog rata u Lozovcu se proizvodilo oko 2200 tona aluminija i 2500 tona glinice.
Od 1960. do 1963., uz pomoć francuske tvrtke Pechiney, izvršena je rekonstrukcija tvornica glinice i elektrolize. Deset godina poslije izvršena je još jedna rekonstrukcija elektrolize, čime je godišnja proizvodnja povećana na 10 tisuća tona aluminija. Odlukom tadašnjega Radničkog savjeta 1987. elektroliza prestaje s radom. Od tada se u Tvornici aluminija Lozovac proizvode samo ljevačke slitine i tlačni aluminijski odljevci.

 
Još u rubrici:
 


IDEOLOŠKI, VJERSKI I NACIONALNI SUKOBI POTRESAJU OPĆINU GVOZD
Gvozdeni okvir za mržnju


KIJEVLJANI ODBIJAJU POSLUŠNOST MINISTRU ČAČIĆU
Zaključani u Kninu


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 3/3