strana 1 od 3

DNEVNIK

Potres na navozima

Igor CAKTAŠ

Potres koji je protekloga tjedna uzdrmao Rijeku nakon što je Deutsche Bank "očistila" 19 milijuna dolara dospjeloga kredita s računa brodogradilišta "3. maj", osjetio se i u ostalim velikim škverovima u teškoj financijskoj situaciji. Iako je problem isplate plaća radnicima i koooperantima riječkoga škvera primaran, na Vladinim koordinacijama te na sjednici Vlade u četvrtak, trebalo bi se raspraviti i o daljnjoj pomoći ostalim hrvatskim škverovima.
Premda je država tijekom šestogodišnje sanacije u velike škverove uložila oko 1,2 milijarde dolara, nakon izlaska iz nje početkom prošle godine prikazan je gubitak od jednu milijardu kuna, od čega je glavnina otpala na Brodosplit i "3. maj". Država prema dosadašnjim najavama u škverove planira uložiti još 300 milijuna dolara, opisujući to kao posljednju pomoć. U riječkom i splitskom škveru s nestrpljenjem očekuju svoj dio kolača.
Splitski škver iz vremena sanacije vuče stari dug od 80 milijuna dolara, ali koji mu do kraja ove godine zbog reprograma neće pasti za vrat. Osim toga, Brodosplit, jednostavno rečeno, nije ni u takvom odnosu s bankama kao "3. maj" tako da bi intervencija poput one Deutsche Bank išla na račun poreznih obveznika. Brodosplitu je od države odmah potrebna pomoć u smislu opraštanja dijela dugova i odobravanja kredita za tekuću likvidnost. Splitske navoze brine hipoteka prošlosti, koja se na nevjerojatan način pokazala kao bumerang. Mnogi škverani iskreno tvrde da će i njihovi unuci otplaćivati dugove za čuvene car ferry brodove "Isabellu" i "Amorellu", građene prije desetak godina. Ti su brodovi proglašeni najboljima u svojoj klasi i proslavili su širom svijeta umijeće splitskih brodograditelja, ali su i pokazali nevjerojatan diletantizam onih koji su ih ugovarali na nepovoljan način.
Zbog negativne tečajne razlike, škver samo na plaće godišnje izgubi 10 milijuna dolara, a i aktualna subvencija od 6,8 posto svih je preostalih 12 brodova ugovorenih u dolarima, iz knjige narudžbi popunjene do kraja prvoga tromjesečja 2005. godine, stavila u fazu gubitaka. Dodatni problem stvorio je pad dolara u odnosu na euro, što je, procjenjuje se, donijelo još tri milijuna dolara gubitka po brodu. Država već pokušava svesti kunu u realne okvire, dok škverani razmišljaju o povratku na ugovaranje novih brodova u koktelu najjačih svjetskih valuta kako bi se izbjegli negativni efekti tečajnih poremećaja.
Jasno je da država neće moći subvencionirati domaću brodogradnju kao europske i južnokorejska od 7,5 do 39 posto, ovisno o brodu, ali svakako joj treba osigurati subvenciju ne manju od 10 posto. Splitski škver, koji već intenzivno radi na ugovaranju novih brodova, ne smije upasti u igru da gradi brodove kojima treba subvencija od 39 posto, jer bi poučak "Isabelle" i "Amorelle" trebao biti dovoljno snažan. Brodosplit ima 4200 matičnih radnika i više od 1000 kooperanata, i unatoč katastrofičnim problemima još znači zamašnjak sadašnjega, ali i budućega, razvoja Splita i Dalmacije. Radi se o previše značajnom sustavu da bi ga se opet prepustilo nečijem diletantizmu ili iluzijama iza kojih ostaju deseci milijuna dolara duga. Unucima bi, valjda, trebalo ostaviti u naslijeđe bar šansu da rade u boljem škveru, a ne da plaćaju gluposti djedova.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.