strana 1 od 4

U OČEKIVANJU HITNOG ZAKONSKOG RJEŠENJA

Slobodne zone donose profit

Niz je pogodnosti za ulagače koje predviđa Prijedlog zakona o slobodnim zonama, a s takvim olakšicama stigli bismo na prvo mjesto u Europi, procjenjuje dr. Ivan Miloš, predsjednik Udruge "Hrvatske slobodne zone"

Zatražili smo hitan saborski postupak za Zakon o slobodnim zonama, a Muć i Kaštela trebali bi biti udarni dijelovi Slobodne zone splitsko-dalmatinske, ističe dr. Ivan Miloš, direktor Slobodne zone splitsko-dalmatinske d.o.o. i predsjednik Udruge "Hrvatske slobodne zone" čiji su članovi sudjelovali u izradi Prijedloga spomenutog zakona.
Inicijativu za donošenje Zakona o slobodnim zonama dalo je Ministarstvo gospodarstva i resorni ministar u ostavci Hrvoje Vojković koji je javnosti netom predstavio reformu sustava za poticanje ulaganja. Usvajanjem Zakona o slobodnim zonama otvorili bi se putovi proizvodnom kapitalu koji, za razliku od bankarskog i trgovačkog, nije došao sam, ali nam sada i u budućnosti treba.
- Ovo je zadnji pokušaj privlačenja proizvodnog kapitala — ocjenjuje dr. Miloš i kaže kako su slobodne zone kao međunarodno priznati protekcionizam u privređivanju poznate više od dvije tisuće godina.
Niz je pogodnosti ulaganja koje predviđa Prijedlog zakona o slobodnim zonama: ulagač kapitala ne plaća carinu niti provodi postupak uvoza opreme i reprodukcijskog materijala. On u zonu slobodno unosi, a ne uvozi robu iz inozemstva. Nije obveznik PDV-a, a ako izvozi robu proizvedenu u slobodnoj zoni na ostalo područje RH, plaća carinu i PDV na vrijednost komponenti nabavljenih u inozemstvu. Oslobođen je 15 godina od plaćanja poreza na dobit i dohodak ako uloži 40 milijuna kuna te plaća 50 posto vrijednosti državnih nameta.
S ovakvim olakšcima poslovanja u slobodnim zonama, stigli bismo na prvo mjesto u Europi, procjenjuje dr. Miloš. Europska unija zabranila je otvaranje slobodnih zona na svome području, pa baš kao što moramo do ulaska u EU povećati broj vinorodnih površina, isto trebamo učiniti i s brojem slobodnih zona. Inače, EU novim članicama ostavlja deset godina za zadržavanje postojećih slobodnih zona.
- Kroz protekcionizam slobodnih zona na legalan način "otimamo" kapital iz razvijenih zemalja i putem njega osiguravamo naš razvoj i zapošljavanje, punjenje našeg proračuna, pretvaranje emigracije u imigraciju, što se dogodilo u Irskoj... I to sve bez ikakvih ulaganja hrvatske države i rizika. U Nizozemskoj, na primjer, porez na dobit iznosi oko 45 posto čime se potiče ulaganje dobiti u razvoj. Otvaranjem slobodnih zona država ne gubi proračunska sredstva jer zarada od svakog novozaposlenog najveći je i dugoročni prihod države — tvrdi dr. Miloš.
U rješavanju nezaposlenosti na ovom području, ključno mjesto bi imale zone Muć i Kaštela u kojima bi s vremenom, posla našlo oko 5 tisuća ljudi, veli dr. Miloš. On dodaje kako u Muću niče tvornica za proizvodnju građevinskog materijala, u što investira solinska Intergradnja, a za Vrliku su vezane najave talijansko - njemačkih investitora zainteresiranih za konfekcioniranje pitke vode.
- Slobodne zone ne služe nam samo za povećanje izvoza, već i za drastično smanjenje uvoza jer 90 posto onoga što sada uvozimo, možemo proizvesti kod kuće i tako poboljšati vanjskotrgovinsku bilancu. Do prije nekoliko mjeseci Vlada nije bila zainteresirana za problematiku slobodnih zona, što se potpuno izmijenilo dolaskom Vojkovića za ministra gospodarstva. I predsjednik Mesić inzistira na što hitnijem donošenju Zakona i otvaranju zona na otocima i Dalmatinskoj zagori, sa zadovoljstvom zaključuje dr. Miloš koji se nedavno, uz potporu kaštelanskog gradonačelnika Ante Sanadera sastao sa kaštelanskim poduzetnicima i predstavio im olakšice poslovanja u slobodnim zonama.

Piše Maja STANIŠLJEVIĆ

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.