strana 1 od 3

NI DVIJE I POL GODINE NAKON PLIMNOG VALA NA NERETVI OŠTEĆENI JOŠ NISU DOBILI NAKNADU

Bakinu Luku "poplavile" lažne nade

Stanovnicima Babine luke ne znači ništa prepucavanja između "hrvatske i bošnjačke" eletroprivrede jer njih ne zanima odgovor na pitanje "Tko je kriv za plavni val" nego "Zašto do dana današnjega nije plaćena nastala šteta"

Plavni val 16. prosinca 1999. godine oko dvanaest sati je prohuktao Neretvom i gradom Mostarom. U stravičnom "vodenom tornadu" prava je sreća da nije bilo ljudskih žrtava. Mnogi građani pored Neretve pretrpjeli su velike štete na stambenim jedinicama, pomoćnim objektima i usjevima. Naselje koje je pretrpjelo plavljenje bilo je ono na sjeveru grada, prvo na udaru vodenog vala - Bakina Luka. Oni do danas još nisu uspjeli naplatiti štetu. Razlog - ne zna se krivac!
Naime, medijsko prepucavanje i prebacivanje krivnje otpočelo je već nekoliko dana poslije plavnog vala. Uglavnom je fronta prepucavanja bila između "hrvatske i bošnjačke" Elektroprivrede i oko pitanja "tko je kriv za ogromni dotok vode u Mostar".
Nakon poplave Vlada Hercegovačko-neretvanske županije naložila je žurno vještačenje slučaja plavnog vala i skeniranje stanja na terenu, kao i utvrđivanje uzroka poplave.
Komisija je oformljena, a članovi Stručne grupe na čelu s voditeljem Ibrahimom Šehićem, te drugim stručnjacima prof. dr. Matom Golužom, prof. dr. Mustafom Selimovićem i još sedam stručnih članova izradili su dokument vještačenja.
Dokument je izrađen i potpisan 21. veljače 2000. godine i u njemu stoji kako u vrijeme vodenog vala 15. i 16. prosinca 1999. godine režim rada HE Jablanica nije bio u skladu s vodoprivrednom dozvolom za uporabu. HE Jablanica se nije pridržavala obveza nego je svojim radom prouzročila veliki vodeni val koji je uzrokovao katastrofalne posljedice posebice u Mostaru, stoji u dokumentu.
Međutim, kako u BiH nitko nikome ne vjeruje, slučaj je prebačen za Osnovni sud 1 koji se nalazi u Sarajevu. Oni su zatražili novo vještačenje, a to je napravio Građevinski fakultet Unerviziteta Džemala Bijedića iz Mostara.
Izvjestioci ovoga dokumenta bili su Mehmed Sarajlić, Munever Imamović, te Mustafa Selimović koji je bio član i one prve komisije, kao i još dva stručna člana komisije. Njihov zaključak između ostalog je glasio da "za vrijeme poplavnog vala nisu registrirane neblagovremene, kao i pogrešne manipulacije Prelivene klapne na brani HE Jablanica".
Iz rečenog je očito da ova dva izvješća govore apsolutno različito o istom događaju, s tim da primjerice jedan član komisije mijenja iskaz, te nije jasno iz kojih razloga je promijenio svoj stručni sud.
U sudskom procesu je zatraženo i razrješavanje pitanja količine padalina. Prema izvješću Metrološkog izvještaja Federalnog zavoda na čelu s ravnateljem Enesom Šarčevićem stanje o količini padalina bilo je sljedeće:
- 16. prosinca 62 litra po metru četvornom za Mostar, a 40 litara na Ivan Sedlu,
- 17. prosinca 68 litara padalina u Mostaru, a 71 litra na Ivan Sedlu.
Po ovim podacima je vidljivo da 16. prosinca nije uopće bilo puno padalina u Mostaru i da se slučaj ne može svesti pod pojam prirodne nepogode, odnosno sutradan su padaline bile daleko veće a nije bilo nikakvih plavljenja.
U svezi plavnog vala postoji još nekih neslužbenih nagađanja ali to danas stanovnicima Babine luke (za njih dvadeset i šest koji su bili najviše pogođeni) ne znači ništa jer njih u biti ne zanima odgovor na pitanje "Tko je kriv za plavni val" nego "Zašto do dana današnjega nije plaćena nastala šteta".

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.