Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
četvrtak, 25.7.2002.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  televizija
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 4 od 5

UZ 65. OBLJETNICU PROIZVODNJE I PRERADE ALUMINIJA U ŠIBENIKU

Centar hrvatske aluminijske industrije

Na šibenskom području prije šest i pol desetljeća proizveden je prvi aluminij u ovom dijelu Europe. Time je Šibenik postao centar hrvatske aluminijske industrije, čiji se razvoj nastavlja i današnjih dana ulaganjem TLM-a u suvremeno toplovaljaoničko postrojenje

Prije 65. godina, početkom srpnja 1937. u Tvornici aluminija u Lozovcu potekao je prvi aluminij u ovom dijelu Europe. Taj događaj, tada i kasnije, odredio je razvitak šibenske i hrvatske obojene metalurgije, koja je u proteklih šest i pol desetljeća ostavila značajan trag i u europskoj aluminijskoj produkciji.

Od Lozovca do Ražina

Tvornicu aluminija u Lozovcu 1936. počeo je graditi dr. Ivan Rikard Ivanović uz stručnu pomoć tvrtke Elektrokemisk iz Osla. Prema projektu u tvornici su instalirane elektrolitske peći od 22 tisuće ampera. U prvoj godini rada lozovačka je tvornica proizvela oko 230 tona aluminija. Sljedeće, 1938. kapacitet je s 900 povećan na 1500 tona aluminija godišnje, a iste godine u pogon je pušteno i postrojenje za proizvodnju glinice po Bayerovu postupku. Nakon Drugog svjetskog rata proizvodnja je ponovno pokrenuta, a tvornica u Lozovcu integrirala se s Tvornicom elektroda i ferolegura u Metalurški kombinat Šibenik. Zahvaljujući razvitku aluminijske industrije u Lozovcu, početkom pedesetih godina u Ražinama počinje izgradnja valjaonice aluminija. Odlukom Vlade NR Hrvatske 1952. osnovano je samostalno poduzeće Tvornica i valjaonica aluminija Šibenik, koja je kasnije preimenovana u Tvornicu lakih metala. Svoju najveću radnu pobjedu tada mlado industrijsko poduzeće zabilježilo je 12. travnja 1955. kada je topli valjaonički stan V-1 izvaljao prve kilograme aluminijskog lima i time pripremio materijal za početak rada ostalih strojeva u valjaonici.

Nova elektroliza

Tijekom 1956. i 1957. montirana su i preostala valjaonička i presaonička postrojenja, a 13. ožujka 1958. u Ražinama je pokrenuta i prva proizvodnja u elektrolizi aluminija. Mala proizvodnja već tada je nametnula potrebu za izgradnjom nove elektrolize. Iste godine u TLM-u su proizvedene i prve količine folija.
Pogon TLM-a  Snimio R. GOGERU svibnju 1970. počeli su prvi građevinski radovi na izgradnji nove elektrolize u Ražinama. Dvije godine kasnije u Lozovcu na prijedlog Poslovnog odbora gasi se tvornica glinice. U kolovozu 1973. u novoj ražinskoj elektrolizi aluminija startala je prva elektrolitska peć, a već nakon pet dana izliven je i prvi metal. Tvornica lakih metala 1985. pušta u rad novi pogon Valjaonica. Do 1. srpnja 1987. u ražinskoj elektrolizi proizvedeno je 950 tisuća tona primarnog aluminija. Tadašnji Radnički savjet Tvornica aluminija Lozovac donosi odluku o potpunom isključivanju iz proizvodnje tamošnjih elektrolitskih postrojenja. Igrom sudbine odluka je donesena u godini kada je obilježena 50. obljetnica proizvodnje aluminija u Lozovcu.
Sve oštriji kriteriji očuvanja i zaštite čovjekove okoline, kao i uvođenje novih tehnologije u proizvodnji primarnog aluminija, bili su glavni razlozi što se u TLM-u počelo razmišljati o modernizaciji pogona Elektrolize. Najveću proizvodnju sirovog aluminija ovaj je pogon dostigao 1987. kada je proizvedeno 75.983 tone uz vrlo visoku iskoristivost instaliranih kapaciteta od 99,15 posto, što je bilo među najboljim svjetskim dostignućima u ovoj branši. Godine 1988. s realizacijom je krenuo program rekonstrukcije i modernizacije elektrolize aluminija. U trećoj hali, 18. rujna 1990. startale su prve modernizirane peći, koje je TLM-u isporučila francuska tvrtka Pechiney. U agresiji na Šibenik i Hrvatsku, 18. rujna 1991. Elektrolizu raketiraju zrakoplovi JNA i ona prestaje s radom.
Današnja proizvodnja Tvornice lakih metala kreće se u okvirima 30 do 35 tisuća tona valjanih i presanih proizvoda. TLM je pred završetkom investicije vrijedne 50 milijuna eura u novo toplovaljaoničko postrojenje, koje bi trebalo utrostručiti njegovu sadašnju proizvodnju. Ova investicija otvara potpuno novu razvojnu stranicu Tvornice lakih metala. Do kraja ove godine u tvrtki bi trebao biti okončan i proces privatizacije.

N. URUKALO
 
Još u rubrici:
 


ZABLAĆANI NEZADOVOLJNI DINAMIKOM RJEŠAVANJA MJESNIH INFRASTRUKTURNIH PROBLEMA
Zablaće očekuje izgradnju prometnog prstena


DR IVO JAKOVLJEVIĆ O TOME KAKO DOSKOČITI GUŽVAMA
U PROMETU U ŠPICI SEZONE
Angažirati studente pri ulasku na autoputove


VODIČKI UGOSTITELJI OGORČENI NAČINOM POJAČANE KONTROLE
DRŽAVNOG INSPEKTORATA U NJIHOVIM LOKALIMA
Nismo nelojalni porezni obveznici


ŠIBENIK DANAS

 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 4/5