SUD I POLITIKA: HRVATSKI ZAPOVJEDNIK OPTUŽEN
U HAAGU STEKAO SAVEZNIKE KOJI TIME BRANE I SEBE
Izrael na strani generala Gotovine
Tko bi mogao donedavno i pomisliti da će Izraelci i Amerikanci čvrsto stati iza haaškog
bjegunca generala Ante Gotovine, daleko jače i intenzivnije nego što je iza njega stala
vlastita država. Svima je jasno: i međunarodno pravo je relativna stvar
Poznato je da je politika stvar interesa, a kad se interesi udruže, nacija i država
nemaju nikakve veze, čak i neke nespojive stvari postaju i te kako zajedničke. Tko bi
mogao donedavno i pomisliti da će Izraelci i Amerikanci čvrsto stati iza zasad jedinoga
hrvatskoga haaškog bjegunca generala Ante Gotovine, daleko jače i intenzivnije nego što
je iza njega stala vlastita država.
Svima je bilo jasno da je pitanje međunarodne pravde relativna stvar, a sada bi domaćim
političarima trebalo postati jasno ono što je svakom pravniku poznato još sa fakulteta:
da je i međunarodno pravo također relativna stvar.
Pitanje je aktualizirala polarizacija interesa oko stalnog međunarodnog kaznenog suda,
ali i mogućnosti da osim vojnika budu procesuirani američki političari u sklopu sadašnjeg
suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu.
Obrana iz The Jerusalem Posta
Mogućnost procesuiranja na Stalnom
kaznenom sudu osim Amerikanaca muči i Izraelce koji ratuju više od tri desetljeća, a
prema svemu sudeći nastavljaju rat do daljnjega. Tako The Jerusalem Post opravdava
izraelsko odbijanje stavljanja autograma na ratifikaciju Rimskog statuta za stvaranje Međunarodnog
kaznenog suda (MKS) i to riječima:
"Ako još itko sumnja u to da je izraelska vlada postupila mudro kada je odbila
ratificiranje, onda bi trebao zapamtiti imena Ante Gotovine i Jonathana Randala, dvojice
veoma različitih muškaraca koji imaju veoma sličan problem".
Isti list za ilustraciju objašnjava kako je Gotovina general HV-a koji je vodio operaciju
Oluja koja je učinkovito okončala srbijansko-hrvatski rat, a Randal je umirovljeni
reporter Washington Posta koji je od haaškog tribunala (ICTY), UN-ova tijela koje će
zamijeniti MKS, dobio sudski poziv kako bi pružio dokaze protiv jednog bosanskog Srbina.
Ti slučajevi, tvrde Izraelci, ilustriraju potencijal za političku i moralnu
neodgovornost pri MKS-u.
Ono čega se hrvatski dužnosnici u interesu države nisu dosjetili da plasiraju barem
neslužbenim kanalima u javnost, jednostavno plasira nitko drugi do Izrael! Tako, isti
list objašnjava kako Gotovinu terete za zapovjednu odgovornost za napad koji je
rezultirao bijegom dvjesto tisuća Srba i ubojstvom njih 150 iz područja Krajine.
"Znači li to da je on proveo operaciju s ovim ciljem na umu? Teško: Gotovina nije
optužen za zločine koje je sam počinio, a svi dokazi upućuju na to da je Operacija
Oluja pažljivo osmišljena uz pomoć Amerikanaca, tako da se civilnom stanovništvu da
dovoljno vremena da pobjegnu iz tog područja i da se tako minimalizira broj žrtava.
Gotovinin zločin je zapravo taj što je organizirao kampanju u kojoj je korištena golema
vojna sila kako bi se ispunio vojni cilj", objašnjavaju svijetu i nama iz The
Jerusalem Posta.
Međutim, otkud vjetar interesa puše jasno je iz sljedećeg dijela teksta istog autora:
"U slučaju generala Gotovine to znači zatvor zbog toga što je bio uspješan vojni
dužnosnik koji je dobio svoje bitke izbjegavši prouzročiti masovne civilne žrtve. Možemo
samo zamisliti što bi ovo značilo za Izrael s obzirom na nedavno provedene vojne akcije
protiv palestinskog terorizma; karantenu za Izrael i stalnu opasnost od uhićenja za naše
vojno osoblje i rezerviste kada putuju u inozemstvo".
Nespretni Haag
Spomenutim Amerikancima, poznatijim pod sintagmom "svjetski policajci",
nikako ne odgovara mogućnost da itko od njihovih državljana bude procesuiran izvan
SAD-a, a kako se brane interesi svoje zemlje, čak i kad su u suprotnosti s bilo kakvom
zdravom logikom, Hrvati trebaju učiti od njih.
Strah da će američki dužnosnici i vojnici biti procesuirani zbog sudjelovanja u UN-ovoj
mirovnoj misiji nadilazi prijetnju Bushove administracije za ukidanjem mirovne misije u
Bosni konstatirali su američki novinari i zaključili kako je prijetnja samo dio spora u
koji je uključen UN-ov Stalni Kazneni sud koji je nastao po modelu Haaškog suda za bivšu
Jugoslaviju.
Najbolnija činjenica je vijest kako Haaški tribunal razmatra jesu li osnovane optužbe
protiv bivšeg predsjednika Clintona i njegovih suradnika zbog pomaganja i podupiranja
operacije Oluja.
Cijelu lavinu pokrenuo je Hrvatski svjetski kongres (HSK) kada je glavnoj tužiteljici
Carli del Ponte uputio podnesak o postojanju informacija koje ukazuju na kršenje međunarodnog
prava, zahtijevajući od nje pokretanje istrage protiv Billa Clintona i ostalih visokih dužnosnika
njegove administracije zbog "pomaganja i podupiranja hrvatskog generala Ante Gotovine
i hrvatske vojne akcije poznate pod nazivom operacija Oluja".
U to se uklopio nespretan odgovor glasnogovornice Tužiteljstva Florence Hartmann na
pitanje o mogućnosti otvaranja istrage protiv Amerikanaca: "Mi radimo temeljem
istrage koja je u tijeku".
Uz bivšeg američkog predsjednika na popisu se nalaze i imena bivšeg savjetnika za
nacionalnu sigurnost Anthony Lakea, njegova zamjenika Samuela Bergera, veleposlanika
Richarda Holbrooka i bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha. U
podnesku HSK navedene su uglavnom javne činjenice koje su općepoznate, a ukazuju na to
da je Amerika pomagala i podržavala operaciju Oluja.
Pet dana prije početka te operacije u britanskom The Observeru objavljeno je kako su
američki dužnosnici Hrvatima dali "zeleno svjetlo", što je i sadašnji
predsjednik RH indirektno potvrdio u razgovoru za njemački Der Spiegel, 7. kolovoza 1995.
godine. U istom podnesku navedeni su i članci magazina Newsweek u kojima je objavljeno
kako je CIA uspostavila svoju bazu unutar vojne baze HV-a kraj Zadra.
Odgovornost UN-a
Tamo su bile bespilotne letjelice kojima je
snimana cijela operacija Oluja, a videozapisi su prenašani u Pentagon. Te snimke CIA je
davala upravo generalu Gotovini radi što uspješnijeg provođenja akcije.
Amerikanci su uz obavještajnu potporu pružali i zračnu potporu akcije jer su prvog dana
Oluje napali položaje Srba u blizini udbinskog aerodroma, stoji u dopisu HSK. Ta
nevladina udruga pri UN-u tvrdi kako su, ako je general Gotovina kriv, krivi i Amerikanci
koji su ga pomagali i podupirali, ali je podnesak Carli del Ponte upućen s namjerom da
ukine optužnicu protiv Gotovine.
Taj primjer "prinudnog" solidariziranja Izraela, Amerike, i ostalih
zainteresiranih strana oko slučaja Gotovina vjerojatno je samo početak polarizacije mišljenja
oko interesnih sfera vezanih uz primjenu kaznenog prava u međunarodnim okvirima.
Uskoro bi netko mogao u sklopu svojih interesa, a možda i trebao, potegnuti pitanje
kaznene odgovornosti UN-ovih snaga koje su, kako svi dobro znamo, čuvale muslimanske
enklave Srebrenicu, Foču i Goražde u istočnoj Bosni.
Svojim nečinjenjem definitivno su pridonijeli da srpske snage neometano ubiju desetak
tisuća Bošnjaka. Zbog toga je, recimo u Nizozemskoj, vlada koja je bila svjesna moralne
odgovornosti dala ostavku. A postoji li i kaznena odgovornost za omogućavanje zločina,
još nitko nije upitao Carlu del Ponte.
Bisera LUŠIĆ i Neven PAVELIĆ
ĆORIĆ: AKO SU KRIVI NAŠI, KRIVI SU I AMERIKANCI
U telefonskom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, predsjednik Hrvatskog Svjetskog
Kongresa, dr. Šimun Šito Ćorić objasnio je kako smatra da će podnesak tužiteljici u
kojem se za kršenje međunarodnog humanitarnog prava optužuje bivša američka
administracija skinuti ljagu s operacije Oluja i dokazati kako nije bila riječ o etničkom
čišćenju.
- Ta akcija dovela je do Daytonskog sporazuma i to je prva pobjeda protiv Miloševićeva
režima. Ako su navodi iz optužnice protiv Gotovine istiniti, onda nema sumnje da treba
suditi i Amerikancima jer su s njime sudjelovali u istom poslu, kazao je dr. Ćorić i
dodao kako je stav HSK da hrvatske snage i američki dužnosnici ne bi trebali biti
predmetom haaških optužnica, jer su tom akcijom uspostavili preduvjete potrebne za
potpisivanje Daytonskog sporazuma i izravno pridonijeli završetku rata.
JEFFREY KUHNER, ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA
WASHINGTON TIMESA, O HAAŠKOJ ISTRAZI:
Zapovjedna odgovornost za Oluju je na - Clintonu
S obzirom na to da je prvi objavio podatke o mogućnosti da Haaški sud pokrene istragu
oko uloge Clintonove administracije u akciji Oluja, kontaktirali smo zamjenika glavnog
urednika Washington Timesa, Jeffreya Kuhnera. On nam je precizno odgovorio kada je i kako
dobio potvrdu od strane haaškog tužiteljstva o pitanju provođenja istrage oko bivše
američke administracije.
- U petak 7. srpnja oko otprilike 1:30 poslijepodne po ovdašnjem vremenu pitao sam
Florence Hartmann namjerava li tužiteljstvo optužiti Billa Clintona i ostale američke
dužnosnike o pitanju operacije Oluja i njezin točan odgovor bio je: Mi radimo na temelju
istrage koja traje. Zatim je naglo prekinula razgovor.
Sada pak tvrdi da nikada to nije rekla, što je potpuna laž. Razgovarali smo ponovno u
srijedu 10. srpnja u isto vrijeme i rekla mi je da je ljudi oko nje smatraju krivom zbog
komentara koji je dala. Stoga, ona sada očito osjeća potrebu da demantira ono što mi je
ranije kazala.
Želim biti potpuno jasan: Mi u Washington Timesu ponosni smo na činjenicu da radimo u
jednoj od najutjecajnijih i uvaženih novina na svijetu i nikada ne bih nikoga krivo
citirao ili iskrivljavao riječi bilo koga. U potpunosti stojim iza svoje priče - naglašava
Kuhner.
On smatra da je podnesak Hrvatskog svjetskog kongresa stavio ured glavne tužiteljice u
Haagu u svjevrsnu klopku: ako potvrde da se vode istrage oko dužnosnika Clintonove
administracije, navući će na sebe bijes službenog Washingtona. Ako, pak odbiju istraživati
ulogu američke administracije oko američke pomoći akciji Oluja, onda će mnogi od američkih
saveznika u Europi biti uznemireni jer će biti vidljivi dvostruki standardi.
- Ključna uloga Washingtona u davanju političke i diplomatske pomoći u operaciji Oluja
nije javna tajna samo u Washingtonu, nego i u svim europskim metropolama - tvrdi američki
komentator.
Na temelju njegova istraživačkog rada, a tu uključuje i razgovore s visokim hrvatskim
časnicima, američkim dužnosnicima, Srbima iz Knina i djelatnicima hrvatskih nevladinih
organizacija, Kuhner pojašnjava da postoje vrlo jasni problemi oko optužnice za generala
Antu Gotovinu.
- Teorija da general Gotovina može biti optužen na temelju zapovjedne odgovornosti
predstavlja presedan za američke kreatore vanjske politike. Jer u krajnjoj liniji,
Clintonova administracija dala je zeleno svjetlo za pokretanje akcije Oluja. Ako itko nosi
tu krajnju "zapovjednu odgovornost", onda je to Clintonova administracija -
rezultan je američki novinar.
- To predstavlja značajan rizik za američke nacionalne interese i sposobnost službenog
Washingtona da ostvari svoje ciljeve. Također, akcija Oluja nije bila samo legitimna
obrambena operacija hrvatske vojske da bi vratila područja koja su okupirali Srbi, nego
je u velikoj mjeri pridonijela ostvarivanju američkih interesa u regiji, poražavajući
Miloševićevu ideju o stvaranju etnički čiste velike Srbije - procjenuje Jeffrey
Kuhner.