Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Grafička djelatnost Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 22.7.2002.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  stella
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

RAZGOVOR: SANDRA LONČARIĆ

Umorna od tragedija

Svoju je prvu splitsku kazališnu ulogu dobila ovoga ljeta, i to u dramskoj predstavi "Idealan muž" redateljice Nenni Delmestre čija je premijera najavljena za 1. kolovoza na sceni smještenoj u dvorištu Vile Dalmacije. Nakon čitavog niza tragičnih uloga bila sam oduševljena kad sam pročitala tekst Elvisa Bošnjaka. Kad glumac igra tragediju mora izvući iz sebe sve same jake osjećaje, jer ih želi što prirodnije i uvjerljivije prenijeti na scenu, a to nakon nekog vremena zna postati jako naporno. Nakon svake probe ili predstave bila bih potpuno fizički i psihički iscrpljena. Već sam bila umorna od tragedija i željna jedne ovakve uloge

Našičanku Sandru Lončarić kao glumicu ste mogli upoznati gledajući je u filmu "Zavaravanje" Željka Senečića, u "Crvenoj prašini" Zrinka Ogreste ili kao bolničarku u "Kraljici noći" Branka Šmita. Upravo za ulogu prostitutke u svome prvom filmu dobila je 1998. u Puli Zlatnu arenu za najbolju žensku ulogu. Osim toga, igrala je i u osam televizijskih filmova, a posljednji "Generalov carski osmijeh" Stjepana Hotija vjerojatno će se emitirati do konca godine. Svoju je prvu splitsku kazališnu ulogu dobila ovoga ljeta, i to u dramskoj predstavi "Idealan muž" redateljice Nenni Delmestre, čija je premijera najavljena za 1. kolovoza na sceni smještenoj u dvorištu Vile Dalmacije.
Igram ucjenjivačicu Jagodu, ženu monstruma koja ne bira način ni sredstva da dođe do svoga cilja, a njezin je cilj novac i, naravno, moć. Mislim da sam dovoljno rekla u toj jednoj rečenici, sve ostalo bi previše otkrilo. Treba vidjeti kako ta ucjenjivačica uspijeva postići baš sve što zamisli.
- Čime se služi - ženskim oružjem?
Naravno. U predstavi imam jednu rečenicu koja kaže: "Živimo u vremenu koje njeguje kult tijela; tijelo može sve."
- Dakle, ima svlačenja?
Nema, nema... Ali sve je nabijeno jakim seksualnim nabojem, osobno se i sama slažem da je ono što se ne vidi, a vidi, najviše seksi i najerotičnije. Mislim da je sve što Jagoda čini provokativnije od ikakva skidanja.
- Što je kulminacijska točka Vaše uloge i ženske odlučne prirode koju glumite? Na što je sve spreman Vaš lik? Na ubijanje?
I na ubijanje. Ne želim otkrivati najbitnije. "Idealan muž" je drama s elementima komedije, ali one pristojne suzdržane engleske vrste humora koji izlazi iz rečenice. Sve što se događa povezano je s današnjim vremenom, jer je Elvis Bošnjak slobodno preradio komad Oscara Wildea i potpuno ga osuvremenio modernizirajući dramski tekst. Nismo još radili s publikom, tako da ne znam što će njih nasmijavati, ali meni se već svaka druga rečenica čini komičnom i bliskom jer je smještena u današnji trenutak. Ja sam oduševljena tekstom.
- Jeste li se u gradnji lika poslužili prijašnjim glumačkim iskustvima? Igrali ste već slične uloge?
Moja prva velika uloga bila je u predstavi Mislava Brumeca "Smrt Ligeje", i taj je lik jako sličio Jagodi. Na početku karijere zaista su mi često pokušavali dodijeliti uloge zavodnica i zločestih žena.
- Možda zbog Vaših "opasnih" prodorno zelenih očiju...
Možda. Ali shvatila sam da bi igranje takvih likova moglo biti pogubno i da će me lako ubaciti u klišeje po kojima bi me ljudi isključivo pamtili. Pobunila sam se i počela ih odbijati, pa su mi onda krenuli davati uloge djevojčica i tragičarka. I to je potrajalo jedno vrijeme. Igrala sam Shakespeareovu Juliju, Anabellu u "Šteta što je kurva" Johna Forda, Krležinu Bobočku... Poslije svih tih tragičnih likova bila sam oduševljena kad sam pročitala tekst Elvisa Bošnjaka. Kad glumac igra tragediju mora izvući iz sebe sve same jake osjećaje - jer ih želi što prirodnije i uvjerljivije prenijeti na scenu, a to nakon nekog vremena zna postati jako naporno. Nakon svake probe ili predstave bila bih potpuno fizički i psihički iscrpljena. Već sam bila umorna od tragedija i željna jedne ovakve uloge.
- Koliko je Vaš lik bitan u cijeloj predstavi?
Milan Štrljić igra idealnog muža, a Arijana Čulina njegovu ženu. Za moju ulogu se može reći da je glavna uloga u stvaranju dramskog zapleta. Svaki put kad dođem na scenu napravim rošadu svojim stavovima i zahtjevima. Već na samom početku - dok se idealan muž i njegova žena odmaraju i uživaju u prekrasnoj vili na jednom otoku, pojavljujem se poput monstruma koji razbuca njihovu idilu. Štrljić je ministar Robert, koji bi trebao potpisati nekakve ugovore o gradnji autoceste, Jagoda, inače dvostruka udovica koja je pokupovala zemljište od seljaka za sitne novce, uspijeva doznati gdje ministar ljetuje i čini sve da se ta cesta sagradi onako kako bi njoj najviše odgovaralo.
- Kako ste dobili ulogu u predstavi Splitskog ljeta?
Nenni Delmestre je u svibnju u osječkom kazalištu režirala predstavu suvremenog engleskog dramatičara Martina Crimpa "Nasrtaj na njen život". Nakon predstave, u kojoj i sama igram, pozvala me je u Split. Volim s njom raditi jer strašno vjeruje u glumca i pušta ga da prvo sam ponudi svoje rješenje, bez forsiranja redateljskih vizija i ideja.
- Kako ste se prilagodili naglasku?
Osjeti li se moj slavonski naglasak?
- Ne, što me i čudi, jer sam pronašla jednu zločestu kritiku koja Vam zamjera da slavonski rastežete i gutate vokale, premda mi se odmah činila sumnjivom. Znam, naime, da ste tri godine zaredom uspješno vodili Splitski festival. Izgleda da je ipak posrijedi zločesti kritičar. Nerviraju li Vas takve stvari?
Kritičari znaju biti zaista zločesti, što me je prije puno više nerviralo. Sada više pazim na to tko je autor neke kritike. Recimo da znam i tko je napisao tu kritiku o kojoj govorite. Zaista se trudim govoriti pravilno književni da se ne osjeti razvlačenje i slavonski akut.
Vodila sam Splitski festival 1998., 1999. i 2000. godine. Ako su organizatori i Televizija bili zadovoljni mojim govorom, onda ne znam kako kritika o kojoj govorite može imati pokriće.
Kad bi dramski tekst tražio od mene da govorim splitski ili zagrebački, sigurna sam da bih i to bez problema uspjela. To je posao glumca, ali je bitno i da imaš sluh za melodičnost govora. U Osijeku sam igrala u "Bljesku zlatnog zuba" Mate Matešića djevojku Zlatu koja dolazi iz Ričica - kažu da sam jako dobro skinula taj govor. Dalmatinku još nisam igrala, ali voljela bih se i tu okušati. Sviđa mi se dalmatinski govor i to bi mi bio potpuni izazov.
- Vaša je matična kuća osječki HNK. Je li biti glumac u Osijeku ponešto ograničavajuća činjenica?
Ja sam pohađala tzv. dislocirani studij koji su u Osijeku otvorili jer im je nedostajalo glumaca mlađe generacije. Nakon samo dvije godine Akademije, cijela moja generacija studenata počela je ulaziti u gotovo sve kazališne projekte koji su se igrali u Osijeku. Od druge godine studija počela sam već glumiti glavne dramske uloge; iza sebe sada imam pet godina radnoga staža i oko 30 predstava, od toga recimo dvadesetak glavnih uloga. A sve samo zbog toga što sam radila u Osijeku. U Zagrebu mi takav broj uloga ne bi nikako pošao za rukom zbog silno veće koncentracije glumaca.
Zato mi se, i kad mi se ponudio prelazak u Zagreb, najidealnije činilo ostati u Osijeku, ali glumiti pritom i po čitavoj Hrvatskoj - od Pule, Rijeke, Zagreba do Splita. Ove sam sezone odradila primjerice posao voditeljice u dodjeli nagrada hrvatskoga glumišta, u Rijeci sam paralelno glumila Anabellu u "Šteta što je kurva", a u Osijeku istodobno glavnu ulogu mjuzikla "Čovjek iz Manche".
- Kažete više od 30 uloga. Pa koliko imate godina?
Dvadeset i osam nedavno navršenih, proslavila sam rođendan 13. srpnja u Vili Dalmaciji s glumcima. Bilo je fenomenalno. Roditelji su me iznenadili i poslali iz Našica veliki paket s kulenom, šunkom, slaninom, čak i domaćom šljivovicom. Tri dana smo se zabavljali paketom.
- To su napravili da im kći ne presahne na ribljoj spizi. Recite mi kakvi su ti dojmovi, ovo Vam je prva glumačka uloga u Splitu?
Bila sam presretna kad su me pozvali, ali priznajem da mi je najveće iznenađenje bilo kad su me smjestili u Vilu Dalmaciju, cijeli dan nisam skidala osmijeh s lica jer nisam mogla vjerovati da ću tu živjeti dva mjeseca.
- A da nam opišete kako izgleda ta sreća od Vile?
Kako obožavam Hvar, meni to dođe kao Hvar u malome. Ima predivnih bijelih stijena, zeleno more i neviđenih oblika kamenčića koje sam počela skupljati jer više od godine dana u slobodno vrijeme izrađujem cvjetne aranžmane. Ali već su mi zaprijetili da sam opustošila obalu.
- Tamo, dakle, spavate i radite. Izlazite li do grada, primjerice u noćni provod?
Probe nam traju od sedam navečer do ponoći, tako da noćnih izlazaka nema.
- Onda Vas ne mogu ništa pitati za Splićane, već samo za splitske glumce: kako je raditi s njima? Recite, jesmo li flegmatičniji od vas ravničara?
Ekipa je fenomenalna. Čujte, malo je onako "laganini", "ajme, šta idemo probat" i slično, ali nismo ni mi Slavonci nešto energičniji. Jedino sam odmah primijetila da nema kod vas uvijanja. Prvo me je malo šokiralo kad bi mi rekli: "Daj, nemoj to radit' tako, probaj drukčije"... Mi smo u Osijeku ipak malo suzdržljiviji u primjedbama, računamo valjda da je glumac još u fazi rada, ali ovdje ti sve otvoreno i odmah kažu.
- Premijera je 1. kolovoza, a predstave idu do 5. Namjeravate li produžiti boravak u Splitu i nadoknaditi upoznavanje grada?
U istim terminima s nama, samo na drugoj lokaciji, traju glumačke probe za predstavu "Roberto Zucco" u režiji Ivana Popovskog s Lucijom Šerbedžijom i Goranom Navojcem, tako da ću vjerojatno pričekati njihovu premijeru 11. kolovoza. Družimo se u stankama i strašno me zanima što će oni do tada uspjeti napraviti.

Razgovarala Jasna GLUIĆ
Snimio Jadran BABIĆ
 
Još u rubrici:
 


NJEGOVO VELIČANSTVO PRINC WILLIAM
Miljenik javnosti


OKO(M) STILA
U odjeći gole MAJE


 
Prilozi:
 


Reflektor - četvrtak



Burza - petak



Spektar - subota



Nedjeljna - nedjelja



Pomet - nedjelja

 

 

 

 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3