strana 1 od 2

NOVI ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU
I ŠUMARSTVU RAZOČARAO DALMATINSKE TEŽAKE I RIBARE

Maslina - pšenica 0:1

Glavna je slabost Zakona što ne uočava ključne probleme dalmatinske poljoprivrede, pa su potpore nedovoljne i krivo usmjerene
Godišnji poticaji za voćarstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo značajno su manji od onih za uljanu repicu ili pšenicu gdje ostvarujemo viškove i gubitke, upozorava Tonči Tadić, zastupnik HSP-a

Iako je novi sustav potpore u poljoprivredi mjesecima bio na javnoj raspravi, kad je Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu nedavno dobio zeleno svjetlo u Saboru, potegao je za sobom glasne komentare o nedostacima. Predstavnici Zadružnog saveza Dalmacije, gdje je uključeno 120 članova, poljoprivrednih zadruga u četiri županije, od Zadra do Dubrovnika uključujući i kopneni dio do Knina, dostavili su Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, "autoru" prijedloga Zakona, svoje primjedbe i na koncu ostali razočarani u dalmatinske zastupnike u Saboru. Nesretno su zaključili kako su Dalmatinci u Saboru zaboravili svoje podrijetlo pa su tako mediteranske kulture opet "izgubile" u utakmici sa pšenicom.

Stablo sa znojem

Kad je riječ o poticaju koji maslinari trebaju od 1. siječnja iduće godine dobivati od države, situacija će biti bolja, slaže se Joško Niskota, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, te dodaje kako je dobro što se ukida poticaj maslinovu ulju na preši, koje poslije ode privatnim kanalima jer to nije tržišno orijentirana proizvodnja. Zadrugari su, kaže Niskota, ministarstvu poslali primjedbe po svakom članku zakona i ojađeni su što će država davati poticaje za stablo maslina, a nisu prihvatili primjedbu da to bude "obrađeno" stablo, što podrazumijeva puno rada i truda. Zadružni savez pozdravlja financiranje otkupa ulja, ali nije prihvaćen njihov prijedlog gradacije ulja po kakvoći i s tim usklađen državni poticaj.
Država je konačno odlučila da se stablo masline potiče sa 16 kuna potpore, a nije prihvaćen prijedlog ZSD-a da taj iznos bude 20 kuna, odnosno 30 kuna u područjima s težim uvjetima gospodarenja. Zadružni savez inzistirao je da se novčano potiče maslinovo ulje po kategorijama — djevičansko ekstra kvalitete (15 kuna po litri, odnosno u težim uvjetima 20 kuna), djevičansko (10 kuna po litri, odnosno 15), te djevičansko obično (5 kuna po litri, odnosno 10).
Davor Karninčić, vlasnik splitskog proizvođača ulja "Trenton", drži kako je poticaj od 15 kuna za litru pretjeran zahtjev, pogotovo u odnosu na druge zemlje. On smatra kako bi u tom slučaju država natječajem trebala tražiti tvrtke koje će to ulje otkupljivati, proizvođaču ga plaćati 40 kuna za litru, a potom čekati od države da namiri razliku od 15 kuna.

Mali bez poticaja

U konačnom prijedlogu zakona država će poticati stablo masline sa 16 kuna, s 20.000, odnosno s 27.000 kuna u težim uvjetima po hektaru za podizanje nasada maslina, te konačno s četiri kune po litri ulja. Isto tako, minimalna poticana količina bit će 50 stabala, što je dvostruko manje od prvog prijedloga Ministarstva od 100 stabala i povoljnije od traženja zadrugara da najmanji broj stabala maslina u jednom gospodarstvu bude 75.
Čini se se da su to dobre strane ako se prisjetimo da je do sada državni poticaj iznosio 86 lipa po kilogramu masline na preši. A na preši se nije pitalo ni čije su masline ni jesu li s poda pokupljenje. Bilo je svega, priznat će svaki maslinar ili onaj koji se iole razumije u problematiku. No, sada bi se stvari trebale promijeniti u korist komercijalnih maslinara. Karninčić drži da novac zaista i mora otići onima koji ozbiljno ulažu u maslinarstvo.
No, nije samo maslinarstvo bolna točka novog Zakona o poticajima, jer kako u ime dalmatinskih zadrugara kaže Joško Niskota, podizanje nasada voćnjaka u Dalmaciji trebali bi biti donirani kao žito i uljana repica. Niskota otvoreno kaže da je razočaran što zadruge ne mogu "predstavljati" manje poljoprivrednike, koji zbog malih posjeda, ispod pet hektara, ne ulaze u kategoriju poticanih.
Za to se zauzimao i dr. Tonči Tadić, zastupnik HSP-a, koji je, prema riječima Joška Niskote, jedini osvjetlao obraz dalmatinskih zastupnika. Tonči Tadić je, naime, ispred Kluba zastupnika HSP-HKDU-a dostavio amandmane na Konačni prijedlog zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu i zapravo se jedini u hrvatskom parlamentu borio za "prava" mediteranskih kultura. U jednom od amandmana, Tadić podsjeća na razlog osnivanja zadruga, koje su okrupnjivanjem osobne imovine mogle zajednički jednostavnije, jeftinije i kvalitetnije proizvoditi. Zadrugari su vlasnici zadruge, stoji u amandmanu, koji svojim radom na vlastitu zemljištu i suradnjom sa zadrugom ostvaruju kooperativni odnos u stjecanju dohotka, stvaranju kapitala i razvitka. To bi značilo da bi zadruge mogle okupljati male proizvođače i tako ostvarivati pravo na poticaj.

Sljepilo za regije

Tadić je predlagao veće poticaje za podizanje nasada maslina, više kuna za stablo maslina, više novca za kategorizirano ulje itd. Inzistirao je i na tome da smokva, rogač i badem, kao autohtone mediteranske voćke uđu u prvu skupinu poticanih voćaka. U Dalmaciji, gdje se jedino i uzgajaju te voćke, više gotovo i nema monokulturnih nasada, a i kvaliteta opada, napisao je u obrazloženju amandmana te dodao kako je krajnje vrijeme da se poticajima spasi izumiranje te da se potporom revitalizira proizvodnja.
— Stalno se govorilo da treba razlikovati regije, no Ministarstvo poljoprivrede ne razlikuje dijelove Hrvatske — rekao nam je dr. Tadić. — S obzirom na klimu i tlo, nije isto uzgajati voće u Ravnim kotarima i u Zagori. Osim toga — nastavlja zastupnik HSP-a — godišnji poticaji za voćarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo značajno su manji od onih za uljanu repicu ili za pšenicu kod koje ostvarujemo viškove i gubitke. Poticaji za voćnjake u Dalmaciji trebali su biti dva puta veći, jer nije lako uzgajati bilo koju kulturu na tom području.
Tadić podsjeća i na kvote koje nas sutra, kad uđemo u Europsku uniju, čekaju. Što više stabala posadimo sada, bit će veće kvote, pa su sve zemlje forsirale podizanje novih nasada, što je pogotovo trebala učiniti Hrvatska, upozorava Tadić. On iste probleme vidi i u poticanju ribarstva, pa će po novim pravilima biti uništene stotine malih ribara.
No, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva drže da se ovim Zakonom obuhvatilo sve važnije proizvodnje, te da većina može biti zadovoljna, i to posebno u Dalmaciji. Dalmatinski proizvođači su tražili poticanje po kilogramu maslina ili po litri ulja, ali, ističu u Ministarstvu, te kategorije u poticanju ne postoje u Europskoj uniji. Kako bilo, Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu na snagu stupa već početkom godine, a kakve će rezultate postići, pokazat će se vrlo brzo nakon početka primjene.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.