strana 1 od 3

KROV SVIJETA

TIBET

Piše Tonći ŠITIN

Dalaj Lama, vjerski i svje-tovni poglavar Tibeta, naj-veći živući simbol nena-silne borbe za slobodu, nosilac Nobelove nagra-de za mir, danas, na svoj rođendan, stiže u posjet Splitu i Hrvatskoj.
Svjesni da će njegov dolazak ostati datumom u tisućgodišnjoj povijesti našega grada, upućujemo mu tradicionalni tibeta-nski pozdrav Tashi Delek! Dragi učitelju, neka Ti je dobar i lijep dan!
Vjekovnoj izolaciji Tibeta pridonijeli su i geografski položaj i njegovo teokratsko uređenje. Sa tri strane svijeta okružena planinama, a sa sjevera pustinjom, Tibetska visoravan, na prosječnoj visini većoj od 4000 metara, velika je kao pola Europe a nema mnogo više stanovnika od Hrvatske: naseljena je rjeđe nego Grenland! Povijest je ove zemlje kao nigdje drugdje duhovna povijest: u Tibetu su od pamtivijeka trećina muškaraca redovnici. Ta je činjenica uz pri rodnu izolaciju i nedokučivost, omogućila da Tibet živima održi izvorna duhovna znanja i tradicije koje su u drugim civilizacijama platile danak materijalnom napretku te pro-pale, ili bile preinačene do neprepoznatljivosti. Duhovna baština Tibeta najizvornija je spona sa istinski drugačijim civi-lizacijama od naše. Tako nam je Tibet, kad se nakon kineske invazije radi vlastita opstanka morao otvoriti svijetu, donio u miraz predragocijen dokaz da je ljudski opstanak moguć i na radikalno drugačijim vrijednostima od onih koji nam danas prijete sveopćim uništenjem.
Između Kine i Tibeta «službeni» su odnosi započeli davne 641. god kada je kralj-ujedinitelj Songsen Gampoa uz svoju prvu ženu iz Nepala kao drugu uzeo kinesku princezu iz dinastije Tang. Dok Tibetanci podsjećaju da je u to vrijeme Tibet bio sila jednaka Kini, za današnju je Kinu pri «oslobađanje» Tibeta to vjenčanje bilo jedan od ključnih argumenata. Dok su i Kina i Tibet bili pod mongolskom kon-trolom, «lamaistički» budhizam postao je službenom religijom i lame su dobile poseban status. Tako je i titulu «Dalaj lame» vjerskom poglavaru Tibeta dodijelio mongolski vladar Altan Khan. Premda Kina smatra da se Tibet s Kinom još tada ujedinio «voljom svih nacionalnosti», činjenica je da su istom carstvu pripadale i Burma i Vijetnam koje danas nisu dijelovi Kine.
Bez obzira na neporecive «pravaške» argumente i zasebnu povijest Tibeta, po-sebnost njegove kulture, vjere i jezika, o njegovoj su sudbini u XX stoljeću odlučivali i danas presudno odlučuju strateški inte-resi velikih sila. U kineskoj interesnoj sferi, Tibet nije mogao izbjeći nijedan potres koji je u prošlom stoljeću protutnjao Kinom. Mao Tse Tung nije oklijevao da već nakon godinu dana od uspostavljanja Narodne Republike Kine, 1950., Tibet «oslobodi od anglo-američkog imperijalizma», i u Tibet ulazi 40000 kineskih vojnika. Premda se potpisuje i sporazum o «suzdržavanju» od miješanja u vladu i društvo Tibeta, te pre-mda Mao obećava da će kineska vojska Tibet napustiti “jer je oslobođenje zavr-šeno”, pritisak je samo rastao, i 1959. dolazi do ustanka… Krvavo je ugušen, a Kulturna će revolucija i Tibetu donijeti masovnu smrt od gladi, razaranje tisuća samostana, radne logore…
To su okolnosti u kojima se for-mirao XIV Dalaj Lama, Tenzin Gyatso. Rođen je 6. srpnja l935. u selu Takster sjeveroističnog Tibeta, pod imenom Lhamo Dhondup. Pre-poznat kao Dalaj Lama u svojoj dru-goj godini, obrazovanje za redovnika započeo je u šestoj. No kad su kine-ske trupe ušle u Tibet, 1950., Dalaj Lama je već sa petnaest morao pre-uzeti sve vjerske i svjetovne ovlasti. A sa dvadeset četiri godine, odgo-voran za sudbinu svojeg naroda, svoje zemlje i njene duhovne tradi-cije, morao je napustiti Tibet, a slijedilo ga je više od stotinu tisuća sunarodnjaka.
Dobivši azil u Indiji, Dalaj Lama već od l963. počinje s demokratskom preobrazbom tibetanske teokracije, tako da su Tibetanci, premda rase-ljeni u čak trideset četiri zemlje svijeta, zastupnike svog novog parlamenta u izbjeglištvu birali po načelu jedan čovjek – jedan glas. Ujedinjeni su narodi donijeli tri rezolucije a čitav niz zapadnih zemalja posebnim je deklaracijama, odlukama i gestovima praktične pomoći podupirao pravedne zahtjeve Tibetanaca i njihova duhovnog i svjetovnog vodstva. Još 1987. Dalaj Lama je formulirao i mirovni plan u pet točaka, predlažući (1) da se cijeli Tibet pretvori u zonu mira, (2) da se politika useljavanja kineskog sta-novništva u Tibet, koja prijeti opstan-ku Tibetanaca, zaustavi, (3) da se poštuju ljudska prava i demokratske slobode Tibetanaca, (4) da se obnovi i zaštiti prirodni okoliš na Tibetu, a zaustavi upotreba Tibeta za proiz-vodnju nuklearnog oružja i odla-ganje nuklearnog otpada, te (5) da se otpočnu ozbiljni pregovori o budućem položaju Tibeta i o odnosima tibet-skoga i kineskoga naroda. Nobelov komitet prepoznao je svoju odgo-vornost i još 1989. Dalaj Lami dodi-jelio Nobelovu nagradu za mir.
Svojim velikim utjecajem Kina uvelike paralizira potporu međuna-rodne zajednice i niza zemalja Tibetu. Povijesnu odgovornost stoga nosi civilni sektor i svaki osviješteni pojedinac. Jer ne radi se samo o pravu Tibetanaca na dostojne uvjeta života i na očuvanje i razvoj svoje predragocjene duhovne tradicije. Riječ je o tome da je jedino oružje kojim Dalaj Lama raspolaže u borbi za slobodu svoga naroda - Istina. A borba se vodi na etičkim načelima presudnim za opstanak cijelog našeg svijeta: podupirući principe suosjeća-nja i nenasilja gradimo jedini sigurni temelj naše vlastite budućnosti.
I mi u Hrvatskoj Dalaj Lamu primamo «neslužbeno», otvoreno-šću, trudom, i odgovornošću civilnih udruga za potporu Tibetu. No službena će šutnja samo doprinijeti tišini toliko potrebnoj za punu sabra-nost u ovako svečanim trenucima. Prva javna gesta Dalaj Lame po dolasku u naš Grad i našu zemlju bit će molitva u katedrali Sv Duje. Neka se stoga smatra da smo panoramu Splita smjestili podno svete tibetske planine Kailash ne kao izraz splitske prepotence, već kao simbol duho-vnog jedinstva svijeta i kao želju da se Dalai Lama u Splitu osjeća kao kod svoje kuće.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.