Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
nedjelja, 9.6.2002.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  zdravlje
samo tako
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 2

VRUĆINA ISTJERALA INSEKTE I GMAZOVE IZ ZIMSKIH SKLONIŠTA...

ZMIJE I CRNE UDOVICE
spuštaju se u gradove

Najotrovnija bića omražena su samo zbog toga što imaju nešto jači obrambeni mehanizam i efikasan sustav za nabavu hrane
Ne širite paniku, ove intrigantne i elegantne životinje nisu agresivne, već grizu kada ih ugrožava blizina čovjeka
U splitskoj bolnici godišnje zabilježe oko 20 ugriza zmija i tek oko tri ugriza crne udovice

Koga je zmija ugrizla, i guštera se boji! A kad su zmije i pauci u pitanju - naš narod ne analizira i ne premišlja se mnogo, već tamani se sve što je ljuskavo i što gmiže, pa stradaju bezazlene bjelouške i blavori. Jer, neugodna jeza što je izaziva zmija, palucava jezika i oštrih šupljih zubi kroz koje se cijedi otrov, usađena je u nas od praiskona, pa se prije tolerira gmaz skrojen u dobre sandale ili torbicu nego terarij u dnevnom boravku i neotrovna zmija kao kućni ljubimac. Priče o paklenim bolovima nakon ugriza crne udovice naoštrile su ljude i na pauke, pa su rijetki oni koji sumnjivoga prelca neće prignječiti "šlapom" čim ga ugledaju...

BEZ STRAHA OD SMRTI

Suživot je ipak neminovan, sunce je već pošteno upeklo, a tek izlegle crne udovice, probuđeni poskoci i riđovke razmiljeli su se kamenjarom. Najotrovnija bića Lijepe naše omražena su samo zato jer imaju nešto jači obrambeni mehanizam i efikasan sustav za nabavu hrane, vele nadležne zdravstvene službe, tražeći od medija da ne šire paniku i smiruju stanovništvo pričama o tome kako ove intrigantne i elegantne životinje nisu agresivne, već grizu kada ih blizina čovjeka ugrozi. Stvarnost ipak upozorava! S Hvara nam u redakciju stižu priče kako se legla crne udovice i ovo proljeće nalaze po vodovodnim "šahtama", a poznati zmijar iz Dugopolja svjedoči o velikom broju zmija po brdima; naime, nema pastira kao nekada da ih sustavno "tamane".
- Ni od crne udovice, niti od naših dviju otrovnica riđovke i poskoka, ne umire se tek tako! Smrt kod zdrave odrasle osobe najvjerojatnije ne bi nastupila niti u slučaju da ne primi serum, ali može doći do velikih komplikacija i protuotrov treba primiti što prije. Iz najudaljenijih djelova naše županije do bolnice u Splitu stigne se za nekoliko sati, pa ne bi trebalo biti straha. Fatalni, naravno, mogu biti ugrizi direktno u venu bilo gdje na tijelu, zatim u vrat ili u glavu. Opasniji su za djecu, jer se radi o istoj količini otrova koji napada malo tijelo, govori dr. Ivo Ivić sa Zaraznog odjela bolnice Križine u Splitu, gdje se liječe oni koje je "dohvatio" zmijski zub. Dr. Ivić veli da u splitskoj bolnici godišnje zabilježe oko 20 ugriza zmija i tek oko tri ugriza crne udovice.

GRČEVITI BOLOVI

Nakon ugriza zmije ili pauka, a bez seruma, može biti smrtnih slučajeva ako je ugrizeni, primjerice, teški srčani bolesnik, jer se opće loše stanje organizma tada kombinira s učinkom otrova. Može se iskomplicirati i ugriz koji nije na vrijeme tretiran, jer oticanje tkiva može zaustaviti cirkulaciju i prouzročiti odumiranje tkiva ruke ili noge koja je ugrizena. Nekada se, u kritičnim slučajevima, kada pacijent kasno dođe, čak razrežu koža i mišići kako bi se dalo prostora tkivu da otiče dok serum ne počne s djelovanjem. Serum bi trebalo primiti u bolnici, pod kontrolom stručnog osoblja, jer eventualna alergija na protuotrov može biti gora od samog ugriza i izazvati anafilaktički šok, pojašnjava dr. Ivić.
Ugriz crne udovice nije bolan, osjeća ga se kao ubod sitnog trna. Ali ta mala količina otrova širi se munjevitom brinom, već nakon pola sata počinju pakleni bolovi u mišićnom tkivu, a istina je da neku vrstu olakšanja tada pacijent može naći jedino u fizičkoj aktivnosti. Nakon sumnji da seruma crne udovice uopće nema u bolničkim zalihama, jer se u Hrvatskoj odavno ne proizvodi, dr. Ivić donosi nam iz hladnjaka staklenu ampulu s natpisom - Antitoksin protiv otrova pauka crne udovice. Teško je zamisliti da dva mililitra rijetke prozirne tekućine na dnu bočice u sat do dva kao čarolijom odnose velike patnje onih koji u agoniji preživljavaju grčevite bolove nakon ugriza.
- Bez seruma čovjek bi se sigurno patio sedam dana, doznajemo od dr. Ivića.

ZAMAGLJEN VID

Kad su zmije i zmijski ugrizi u pitanju, dr. Ivić napominje da je tu glavni i odgovoran njegov kolega mr. sc. Boris Lukšić, no za njegove odsutnosti on nam je iznio podatke.
- U posljednjih 20 godina bilo je oko 500 liječenih zmijskih ugriza na Zaraznom odjelu, a ne sjećam se niti jednog smrtnog slučaja. One koje je ugrizla zmija odmah prepoznamo po izrazu lica, jer dođu zamagljena vida i karakteristično spuštenih vjeđa, a tu su, naravno, i oticanje, povraćanje, kazuje dr. Ivić.
U zmijskom sekretu djeluju otrovi citotoksin, neurotoksin i hemolizin, od kojih svaki izaziva druge poremećaje u organizmu. Zalihe zmijskog seruma u bolnici nisu upitne jer ga se uvijek može nabaviti u Imunološkom zavodu u Zagrebu.
Kod pružanja prve pomoći, onome kojega je ugrizla zmija treba isisati ranu, a zarezivanje rane nekada pomaže, a nekada stvara nove komplikacije. Svakako, ako je ugrižena noga ili ruka, ud treba podvezati, ali ne prečvrsto, i treba povremeno popuštati povez kako ne bi došlo do totalnog zaustavljanja cirkulacije.
Je li crna udovica, jedan od najotrovnijih paukova u Europi, zaista ubije i pojede svoga mužjaka odmah nakon parenja ili on jednostavno umire od ljubavne iscrpljenosti, još nije znanstveno dokazano, no upravo ove spoznaje ženkama su odavno priskrbile njihovo fatalno ime. Kako bilo, ovi se pauci šupljih, otrovnih štipaljki izlegu u proljeće, a već u lipnju i početkom srpnja mužjaka se, za razliku od ženki, ne može više vidjeti u prirodi. Njezina je otrova jako malo, no postoje zapisi po kojima je otrov udovice 14 puta jači od kapi otrova zmije čegrtuše.
- Puno je straha među ljudima i od pauka i zmija, pa nam često u panici donose na analizu ubijene životinje pronađene oko kuća i vikendica. Evo, sada imamo u laboratoriju dva živa primjerka lažne crne udovice s gnijezdom koju su nam donijeli iz Turjaka kod Sinja. Jako sliči pravoj, ali ipak nije ona, kazuje nam diplomirani inženjer biologije Toni Žitko iz Zavoda za javno zdravstvo u Splitu.
- Prava udovica, Latrodectus tredecimguttatus, duga je do nekih 18 milimetara, sjajne je crne boje i u pravilu ima 13 narančastih pjega na leđima, ali može biti i bez njih. Voli suha i topla područja, u prizemnim dijelovima, uz žito, raslinje, kanale, suho lišće, a može se zavući i u šupe kuća u prirodi. Istina je da se polako urbanizira i primiče naseljima, ali u gradovima ih ipak nema, i naći će se samo po prigradskim i seoskim sredinama, pojašnjava ing. Žitko.
Zato, kaže, treba upozoriti ljude da pri čišćenju okućnica i vrtova od trave i u žetvi koriste rukavice, jer pauk će ugristi ako se nađe u opasnosti, ako ga prignječite. Tako treba pripaziti i na obuću ili odjeću koja se ostavlja vani, jer se ubodi danas često dogode baš tako da se pauk zavuče u cipelu...
Mnoštvo čimbenika utječe na sporadičnu ili epidemičnu pojavu crne udovice u nekoj godini. Ako je proljeće bilo bez puno oborina, toplo, a opet s dovoljno vlage, to je pogodno razdoblje, govori ing. Žitko, pa mi zaključujemo kako bi ovo zapravo mogla biti idealna godina, no on opet iznosi čitav niz prirodnih uvjeta koji se moraju poklopiti. Primjerice, pogoduje im veliki broj skakavaca kojima se hrane, a opet, ako je dosta ptica, one skakavce mogu potamaniti.
Udovice su vrlo ratoborne kada brane svoje područje, pa ako su dvije ili čak deset njih u istoj posudi - gotovo je sigurno da će na kraju preostati samo jedna živa, a ostale će završiti ubijene i zapletene u mrežu. Jaja polaže na zaštićenim mjestima, u neuglednoj mreži, a čahure (kokoni) su žućkaste boje lješnjaka. Kada se u proljeće iz čahura izlegu mladi, preživi ih jedva 10 posto jer se međusobno pojedu.
Riđovka (Vipera berus), planinska riđovka (Vipera ursinii macrops) i poskok (Vipera ammodytes), sve ove naše otrovne zmije pripadaju porodici ljutica (Vipera), među čijih 230 vrsta spadaju i čegrtuše. Riđovke naš narod zove i crnostrig ili šarulja.
Za ljutice je značajan njihov sustav otrovnih žljezda i zubi. Zubi su im kao injekcijske igle s unutarnjim kanalom, kroz koji prolazi otrov iz male vrećice pri ugrizu. Kada nisu u upotrebi, zubi su savijeni unatrag i smješteni u specijalnom naboru sluznice. I riđovke i poskoci zdepastog su tijela i kratkog repa. Glava se jasno izdvaja od tijela i srcolikog je ili trokutastog oblika. Zjenica oka im je okomita i uska, prilagođena za gledanje u tami.

KOGA BRIGA ŠTO JE TROM

Poskok je nešto otrovniji od riđovke, a prepoznatljiv je po roščiću na nosu. Najveća je europska zmija otrovnica, a naraste od 60 do 80 centimetara, mužjaci i do jednog metra. Boja mu može biti siva u mužjaka i sivosmeđa ili crvenosmeđa u ženki. Duž leđa do repa ima cik-cak šaru. Vrh repa je crven, narančast, žućkast ili zelen. Inače, poskok je troma zmija, a može ga se naći u suhim kamenitim područjima kakvima obiluje naš krš. Ako ne uspije pobjeći pred čovjekom, počinje glasno siktati, a možda pokuša i ugristi. Ljeti ga se može vidjeti i na nižim granama, jer je u potrazi za mladim pticama u gnijezdu. Voli i sunce, puno više od riđovki. Hrani se gušterima i pticama koje odmah guta, a manje glodavce prvo ugrize pa pričeka da ih otrov umrtvi. Nekada jede i zmije, pa čak i svoju vrstu. Na hibernaciju, mirovanje, povlače se u jesen, a izlaze u proljeće. Krajem kolovoza ili u rujnu legu žive mlade koji odmah mogu zadati ozbiljan ugriz.
Riđovka je nešto manja od poskoka, i na glavi ima šaru "V" oblika. Nije luda za suncem kao poskok, pa je se može vidjeti i u sumrak ili rano ujutro. Nekada izlazi iz skloništa čim temperature dosegnu 10 stupnjeva Celzijevih, pa se zna sunčati i na snijegu. Temeljna boja joj jako varira, ovisno o staništu gdje živi, a također ima cik-cak liniju. Rijetko može biti i posve crna, ako prebiva u planinama. Riđovke žive u kolonijama. Mužjaci se bore za ženke pred parenje, uvijajući se pritom jedan oko drugoga. Mladi se s majkom zadržavaju samo dan, dva, jer su otrovni. Baš kao i mladi poskoci, odmah su spremni za lov.

Sofija PRELJVUKIĆ
   

UDOVICA SE URBANIZIRALA

Da crna udovica (Latrodectus tredecimguttatus) nije šala, najbolje govore spisi Aristotela i Sokrata, koji spominju ugriz šarenoga pauka manjeg od pola obola (starogrčki novac) od čijeg ugriza čovjek poludi. Razlog - ugriz udovice (latrodektizam) izaziva tako strašne bolove u mišićima da bez seruma čovjek ima golemi nagon za fizičkom aktivnosti kako bi sebi ublažio bol. Tako se i stari živahni ples tarantela, nastao u Italiji, veže uz motorički nemir, suludo skakanje i gibanje ugrizenih.
Godine 1863. na Korzici je zabilježeno da je crna udovica ugrizla 200 ljudi, a 30-ih godina prošloga stoljeća tamanile su stoku po stepama južne Rusije. Tijekom povijesti udovica je paniku izazivala među poljoprivrednicima i vojnicima koji su joj stizali na "teren", a s vremenom se i urbanizirala.
Naš stručnjak prof. dr. Zvonimir Maretić, koji je još 1951. proizveo prvi europski serum protiv ugriza crne udovice i napisao knjižicu o njoj, ulovio je jednu 1973. u newyorškom predgrađu Bronxu! U ljeto 1987. sijala je strah po Dalmaciji i Hercegovini. Tek tada su se počele naručivati prve količine seruma iz Njemačke. Do tada su korištene klasične metode liječenja upotrebom kalcija. Imunološki zavod u Zagrebu tih je godina i sam proizveo određene količine, no kako je proizvodnja preskupa i neisplativa, a broj ugriza se smanjio, serum se danas isključivo uvozi.

   

SPASONOSNI SERUM

Imunološki institut u Zagrebu mjesto je s kojega stiže spasonosni serum protiv ugriza crne udovice, poskoka i/ili riđovke. Istina, protuotrov za pauke više ne proizvode, jer za male količine koje nam trebaju to, navodno, nije isplativo, ali se snalaze kako znaju, nabavljajući ga iz inozemstva.
- Trenutno u Zavodu imamo samo jednoga poskoka, jer imamo gotovih zaliha seruma. No, u slučaju da ih ustreba više, organizirat ćemo, kao i prije, otkup zmija u zmijara po Dalmaciji i Hercegovini. Zmije se stavljaju u kaveze i uzima im se otrov zagrizom u staklenu posudu. Poskokov otrov je žućkasta tekućina, a kada se iscjedak osuši, dobije se 20 miligrama suhe tvari, dok kod riđovke samo 5 do 7 miligrama. Otrov se u manjim količinama tada uštrcava nekoj životinji, najčešće konju. Konj u sebi tada stvara antitijela u obrani organizma i od njegovih antitijela se radi serum. Slično je i kod protuotrova crne udovice, kažu u Zavodu.
Doznajemo da jedna ampula zmijskog seruma stoji oko 100 kuna, a protuotrov crne udovice je dvostruko skuplji.

 
Još u rubrici:
 


ŠTO JE PODIJELILO LASTOVCE NA DVA TABORA?
KAMEN(OLOM) smutnje


 
Prilozi:
 


Reflektor - četvrtak



Burza - petak



Spektar - subota



Nedjeljna - nedjelja



Pomet - nedjelja

 

 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/2