Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Grafička djelatnost Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
subota, 8.6.2002.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  tjedan
pomet
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 2

REAGIRANJA:  PREDSJEDNIK UPRAVE O PREDSJEDNIKU UDRUGE
MALIH DIONIČARA SPLITSKOG JADROPLOVA

Potop činjenica

Ne sumnjam da će neodgovorni pojedinci i dalje činiti sve da Jadroplov ne dobije državna jamstva. S druge strane, mi možemo ponuditi samo argumente i poslovne rezultate

Članak pod naslovom "Toulin cilj je obezvrijediti i jeftino prodati Jadroplov", velikim dijelom citira Vladu Kaliternu, predsjednika Skupštine nedavno formirane tzv. Udruge malih dioničara, sastavljene od desetak zaposlenih u Split Ship Managementu i 40 prijatelja Nikše Giovanellija, bivšeg predsjednika Uprave Jadroplova. Broj malih dioničara Jadroplova je 1270. Tom prilikom Kaliterna neodgovorno iznosi neistinu i obmanjuje javnost, otvoreno se zalažući da se Jadroplovu ne daju državna jamstva, bez kojih u idućih godinu i pol dana tvrtka ne može preživjeti. Scenarij je jednostavan. Treba plasirati tezu da Toula već godinama Jadroplov namjerno obezvrjeđuje kako bi skupa s Doehleom jeftino preuzeo tvrtku. Pri tome se Toula služi "friziranjem bilanci za 1998. i 1999. godinu i povećava gubitak za 30 milijuna eura". Naravno, cilj je onemogućiti dobivanje državnih jamstava za Jadroplov. Kaliternu ne smatram odgovornim čovjekom. Radi javnosti, navest ću samo nekoliko činjenica koje su u cijelosti potkrijepljene dokumentima.

Opstali smo

1. Jadroplov je u kolovozu 1999. godine, kada sam došao na mjesto predsjednika Uprave, bio brodar pred bankrotom. Tržišna vrijednost imovine bila je 105 milijuna dolara, dok su dugovi iznosili 95 milijuna dolara. Kratkoročna imovina iznosila je 4,7 milijuna dolara, a kratkoročne obveze 26,1 milijun. Financijska struka drži da se kod takve bilance stanja radi u bankrotu. U brodarstvu, na sreću, i u takvim situacijama postoji određena mogućnost opstanka. To smo i dokazali.
2. Zatečeno financijsko stanje posljedica je činjenice da Jadroplov od 1991. do 1999. godine, ako se izuzmu falsificirani odštetni zahtjevi prema osiguranju, ni u jednoj godini nije imao pozitivan rezultat. Ukupno ostvareni gubitak u tom vremenu iznosi 89 milijuna dolara.
3. Od 1994. godine Jadroplov je, nezakonitom odlukom tadašnjeg direktora, kao jedini hrvatski brodar ostao bez svojega kadrovskog tehničkog sektora, pomoraca i svjedožbi za vođenje svojih vlastitih brodova ISM Coda i ISO Standarda 9002. Kadrovsko-tehnički sektor, koji kontrolira 25 milijuna dolara prometa godišnje, besplatno je prepušten Split Ship Managementu (SSM), privatnoj tvrtki tehničkog direktora Jadroplova, koji je i dalje ostao na istoj funkciji u Jadroplovu kao jedina tehnička osoba. Uz totalno promašene investicije, gdje je izgubljeno 50 milijuna dolara i administrativne troškove od 10 milijuna dolara godišnje, krajnji rezultat je bio 89 milijuna USD gubitaka od 1991. do 1999. godine. Da stvar bude gora, iz gubitaka je podijeljeno 2,4 milijuna dolara dividendi i nagrada.
4. Kaliterna, jedan od pobornika tadašnje politike koja je potpuno obezvrijedila dionice Jadroplova, danas se pojavljuje kao predsjednik Udruge malih dioničara. Tajnik iste udruge je sadašnji šef kadrovske službe SSM-a, kojem je samo na osnovi naknade (management fee) Jadroplov u razdoblju od 1994. do 1999. godine isplatio više od 6 milijuna dolara ili oko 1,3 milijuna USD godišnje. Ilustracije radi, danas su ukupni administrativni troškovi Jadroplova, s cijelim tehničkim sektorom i 153 radnika, 1,6 milijuna dolara godišnje. To je isto kao kad bi jedan od junaka pretvorbe u Hrvata, danas preko odgovarajuće osobe, osnovao udrugu malih dioničara tvrtke koju je gotovo do kraja uništio.
Toula: Ugovor s Doehleom nema nikakvih tajni5. Ugovor s Doehleom nema nikakvih tajni. Dustupan je svima u svako doba. Naprotiv, prošao je dugu proceduru odobravanja nadležnih tijela, od Uprave i Nadzornog odbora Jadroplova, do Upravnog odbora DAB-a i brojne kasnije analize i povjerenstva. Više puta je objašnjen i radnicima. Jadroplov ima i, u biti, u potpunosti tehnički, komercijalno i financijski kontrolira osam svojih brodova, a ne tri, kako javnost obmanjuje Kaliterna. Četiri broda su opterećena hipotekama, dok su druga četiri opterećena obvezom otplate leasinga. Jadroplov nije prodavao pet brodova starih od jedne do tri godine, nego pet brodova starih više od 20 godina, ukupne tržišne vrijednosti oko 5 milijuna dolara. Isto tako ukinuta je linija za Crveno more koja je godinama stvarala visoke gubitke. Sve to da bi se sačuvao najvrjedniji i najmlađi dio flote i financirala novogradnja 409 — brod "Mosor", vrijedan 18,5 milijuna dolara, čija je gradnja stala 1998. zbog financijskih teškoća Jadroplova, dakle u vrijeme kada su Jadroplov vodili sadašnji vođe Udruge malih dioničara.
6. Kaliterna iznosi neistinu da su u bilancama 1998. i 1999. namjerno uvećani gubici. Na četiri novogradnje izgubljeno je sa 1999. godinom ravno 30 milijuna dolara. Tvrdim da, primjerice, brod "Zrin" nije 1999. i 2000. vrijedio 36 milijuna USD nego tržišno maksimalno 20,5 milijuna. To potvrđuje statistika tada u svijetu po tipu, kapacitetu i starosti prodanih sličnih brodova, kao i valutacije više brokera. Ako Kaliterna ne može dokazati suprotno, a ne može, zašto onda obmanjuje javnost?
7. Jamstva su upravo Jadroplovu najpotrebnija zbog toga što je kontejnersko tržište, koje je osnovica prihoda tvrtke, palo za 70 posto i tako će ostati u idućih godinu i pol dana. Drugi hrvatski brodari su manje pogođeni budući da jedino Jadroplov posjeduje velike kontejnerske brodove.

Garancija za jamstva

8. Kaliterni treba postaviti i pitanje zašto Jadroplov traži jamstva u iznosu od 10 milijuna dolara ako postoji cilj obezvrjeđivanja tvrtke, a za otpremnine je potrebno 550 tisuća USD? Traže li svi ostali hrvatski brodari jamstva s istim opskurnim ciljevima? Zašto je nekome u interesu da Jadroplov prostituira u tisku, dok se drugi brodari s istim problemima tržišta uvažavaju i dobivaju državna jamstva?
Ne sumnjam da će neodgovorni pojedinci i dalje činiti sve da Jadroplov ne dobije državna jamstva, a najveći njemački brodovlasnik Peter Doehle proglasi kriminalcem u Hrvatskoj. S druge strane, možemo ponuditi samo argumente i poslovne rezultate u posljednje dvije godine. Jedan od argumenata je da Jadroplov u istim uvjetima tržišta ostvaruje bolji operativni rezultat od 12 do 14 milijuna dolara u odnosu na vrijeme Giovanellija i Kaliterne. To je, uz sačuvanu najmlađu i još uvijek jednu od najvrjednijih domaćih flota, najveća garancija da državna jamstva neće pasti na teret poreznih obveznika.

Piše Zvonko TOULA
Predsjednik Uprave Jadroplova
 
Još u rubrici:
 


MARŠ KROZ INSTITUCIJE KAKO SU RODITELJI DJECE OBOLJELE
OD AUTIZMA IZ ZAGREBA I KAŠTELA DOBILI DUGOGODIŠNJU BITKU
PROTIV BEŠĆUTNIH PROPISA
Pobijedili smo autističnu državu


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/2