DNEVNIK
U mraku dugova
Piše: Igor CAKTAŠ
Dosad najveća i najnemilosrdnija akcija isključivanja neplatiša za struju, koju je
pokrenula Hrvatska elektroprivreda, zavila je u mrak pola Dalmacije. Na području Splita i
Splitsko-dalmatinske županije ekipe Elektrodalmacije suočavaju se s kletvama ogorčenih
neplatiša, koji ih proklinju zbog nenajavljenog "rata mimo svih konvencija".
Ma koliko akcija Elektrodalmacije bila nemilosrdna i inkvizitorska, ona je legitimna i
opravdana, jer je potrošena struja roba koju treba platiti jednako kao što se plaćaju
kruh, mlijeko i novine, iako struja nema ni okusa, ni boje, ni mirisa. Kruh ili mlijeko
ponegdje možete dobiti na dug, ali ni pekara ni mljekara zasigurno vam neće opet dati
kruh i mlijeko ako dug ne podmirite. Akcija kojoj je cilj prisiliti neplatiše da plaćaju
očajnički je potez HEP-a koji neće time bitno popraviti financijski položaj, jer će
dug utjeran na jednoj, rasti na drugoj strani, a pojedine se dužnike može doslovce i
ubiti, poput tvrtki u stečaju, a da se ne utjera ni kuna duga.
Isključenim potrošačima posebno smeta što među neplatišama ima privilegiranih i
jednakijih, pa HEP bez pardona isključi struju splitskim invalidima u ustanovi DES, a poštedi
škver ili NK Hajduk, jer za škver ili Hajduk uvijek će se založiti neki moćnik i
spriječiti isključivanje, a invalidima će se najaviti pružanje pomoći.
Potrošači u cijeloj Hrvatskoj HEP-u za struju duguju nevjerojatnih 1,6 milijardi kuna.
HEP-u je najproblematičnija naplata dugovanja upravo na području Dalmacije, koja po tome
prednjači u Hrvatskoj. Samo na području Splitsko-dalmatinske županije potrošači
Elektrodalmaciji za struju duguju 270 milijuna kuna.
Hrvatska elektroprivreda je pred financijskim i poslovnim kolapsom jer je zbog nedostatne
domaće proizvodnje prisiljena uvoziti više od 30 posto električne energije, koju na
europskom tržištu ponekad plaća 20 puta više nego što za nju dobije prodajom u
Hrvatskoj. Potrošnja iz dana u dan raste, dugovanja su sve veća, a energetska budućnost,
kako sada stvari stoje, stoji pod sjenom voštanice koja će osvjetljavati mnoga kućanstva,
stoji u znaku zatvaranja brojnih tvrtki koje bez struje ne mogu raditi.
Energetski kolaps rezultat je gospodarske i socijalne krize Hrvatske, kojoj prijeti
zatvaranje u lijes s oznakom munje ako se nešto ne promijeni, a što je to - trebala bi
znati Vlada. Kako nastaviti s oživljavanjem gospodarstva ako, recimo, splitskom škveru
HEP isključi struju, što će stvoriti nove gubitke. Kako oživjeti turizam ako hoteli
usred ljeta ostanu bez struje i kada gosti poput onih tridesetak iz splitskoga hotela
"Bellevue" počnu bježati iz dalmatinskoga hotelskog mraka?
Je li rješenje u privatizaciji HEP-a, u gradnji novih elektrana, u korištenju
alternativnih izvora energije, poput vjetra ili sunca, nije ni unatoč svim raspravama
jasno, jer Hrvatska nema prave strategije ni gospodarskog, a posebno ne elektroenergetskog
razvoja. Jasno je da država mora spriječiti da sama sebe pokopa u lijes s munjom, što
ima apsurdni primjer upravo u činjenici da HEP kao državno poduzeće isključuje struju
državnim tvrtkama, dovodeći ih u bezizlaznu situaciju koju treba riješiti država pomažući
tvrtki ili joj presuđujući otvaranjem stečajnog postupka.
|