SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ teme dana ]
[ ekonomija ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ crna kronika ]
[ dalmacija ]
[ split ]
[ zadar ]
[ sibenik ]
[ dubrovnik ]
[ bih ]
[ prilozi ]
[ feljton ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
( zadnje vijesti )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
[ prometni vodic ]
       

 

PRILOZI

PETAK 18. siječnja 2002.




ĆAKULA NA RIVI KAP. LENKO GARBIN,
PREDSJEDNIK UDRUGE PRIVATNIH BRODARA, ŽALI SE:

Privatni brodari
žrtve su harača!

Kad svemu pribrojimo obvezu plaćanja boravišne takse u svakoj luci i cestarine u svakoj litri goriva — što je bedastoća, jer mi ne plovimo cestom nego morem — zaključiti je da mnogima služimo kao zlatna koka...

Piše: Damir TOLJ

Snimio: Joško PONOŠ

O privatnom poduzetništvu u pomorskom brodarstvu, problemima i razvojnim izgledima nautičkog i izletničkog turizma na hrvatskom dijelu Jadrana i otvaranju našeg tržišta stranim brodarskim tvrtkama razgovarali smo s kap. Lenkom Garbinom, predsjednikom Udruge privatnih brodara.
- Koga predstavlja Udruga privatnih brodara i koliko članova ima?
- Najvećim dijelom predstavlja privatne brodovlasnike, čiji brodovi plove hrvatskim dijelom Jadrana. Prisutni smo na cijeloj obali i otocima, a trenutačno imamo oko 160 članova. Riječ je o ljudima koji se bave nautičkim i izletničkim turizmom, prijevozom tereta morem i linijskim brodarstvom. Udruga je utemeljena 1990. i od prošle godine djelujemo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
- Kolikom flotom upravljaju članovi udruge kojoj ste na čelu?
- Flotu malih plovećih hotela čini oko 150 brodova, na kojima gostima možemo ponuditi tri tisuće kreveta. Na tim brodovima radi tisuću ljudi. Za potrebe izletničkog turizma imamo 250 većih i 350 manjih brodova, ukupnog kapaciteta 16 tisuća mjesta.

Crni čarteri

- Strani brodari su nam nelojalna konkurencija!- Koliko je "ilegalaca" u nautičkom i izletničkom turizmu?
- O preciznom broju je teško govoriti, ali pretpostavljamo da se radi o oko 150 brodova. Crnim čarterom bave se i domaći i strani brodovlasnici, na što mi neprestano upozoravamo. Tim problemom bave se pomorske vlasti i policija, u čemu im pružamo punu potporu.
- Prošlog ljeta bili smo svjedoci ružnih scena svađa i fizičkih obračuna članova posada turističkih brodova i zaštitara, a zbog naplate lučkih naknada. Možemo li i iduće sezone očekivati sukobe ili imate prijedlog rješenja problema?
- Izvor problema je u multipliciranju administracije, koja postaje sama sebi svrhom. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza u velikoj mjeri uvažava naše primjedbe, ali tko više može na terenu pratiti česte promjene i gomilanje propisa, a nerijetko su isprepletene i ingerencije lučkih kapetanija i lučkih uprava, što nam stvara teškoće...
- Budite malo precizniji, zbog čega su brodari "alergični" na lučke uprave?
- Zato što je zavladala prava inflacija osnivanja lučkih uprava, svako mjesto hoće imati po jednu, a brodar svakoj od njih, odnosno njihovim koncesionarima i potkoncesionarima, mora plaćati naknadu. Evo, samo ih je u Istri osam na području od desetak milja i vi ste danas odveli turiste na izlet, uplovili u pet luka i pet puta platili taksu. Kako ćete preživjeti taj harač?

Bankari se čude

- Što predlažete i kako su to riješile susjedne pomorske zemlje?
- Problem je moguće riješiti - a tako je nekada i bilo - paušalnim plaćanjem. Da, može se i danas, ali riječ je o neizdrživim iznosima, od kojih boli glava. Kad svemu pribrojimo obvezu plaćanja boravišne takse u svakoj luci i cestarine u svakoj litri goriva - što je bedastoća, jer mi ne plovimo cestom nego morem - zaključiti je da mnogima služimo kao zlatna koka.
- U kakvim uvjetima danas rade privatni brodari i koliko ste zadovoljni pravilima igre propisanim zakonima?
- Nismo zadovoljni ni zakonskom regulativom niti nam naruku idu postojeći uvjeti poslovanja. O Hrvatskoj, kao pomorskoj zemlji, i o jadranskoj orijentaciji samo se puno priča, ali prave potpore i konkretnih poteza nema. Dođete u banku i progovorite o novom brodu i financiranju njegove gradnje, a bankari vas u čudu gledaju, pa ne pričamo mi o svemirskim brodovima... Zato smo odlučili zatražiti partnersku novčarsku kuću, nazovimo je pomorskom bankom, koja bi imala interesa dugoročno surađivati s brodarima, kreditirati ih i pratiti njihove investicije, a mi bismo je potaknuli svojim kapitalom i povjerili joj vođenje našeg financijskog poslovanja.

Zatvorena vrata

- Ima li u Ministarstvu turizma sluha za razvoj nautičkog i izletničkog turizma, jesu li vam vrata otvorena ili zatvorena?
- Na žalost, vrata Ministarstva turizma daleko su zatvorenija za ljude koji se bave nautičkim turizmom, nego za neke druge oblike turističke djelatnosti. Dovedeni smo do ruba i više gotovo da i ne možemo tolerirati takav odnos, u resornome ministarstvu nas nastoje banalizirati i orijentiraju se na agencijski turizam.
Htjeli su nam nametnuti agencije, bez kojih mi onda ne bismo imali pravo pojaviti se na tržištu. Mi jesmo za suradnju, ali ne na način da mi radimo, a da agencije ubiru proviziju, kao što je bilo u socijalističkom sustavu, kada nismo mogli izravno raditi s partnerima u inozemstvu, već isključivo uz posredništvo velikih domaćih agenata. Zbog takvog cijeđenja se i nismo uspjeli razviti koliko smo realno mogli.
- Kakav je stav Udruge privatnih brodara o stranim flotama brodova nautičkog i izletničkog turizma u hrvatskom dijelu Jadrana, treba li strancima dopustiti rad ili ne?

[ stranica priloga ]

more@slobodnadalmacija.hr

   

Kap. Lenko Garbin: Zavladala je prava inflacija osnivanja lučkih uprava...

Ljetni nered

Tijekom sezone često se događa da organizatori dnevnih brodskih izleta na neprimjeren način po plažama nude svoje usluge i otimaju se za turiste, vukući ih za rukave, a u lukama otočnih turističkih odredišta brodovlasnici se gotovo tuku za vez. Što namjeravate učiniti i mogu li se članovi udruge dogovoriti kako više ne bismo morali gledati takav nered?
- Reda mora biti i mi pokušavamo probleme rješavati dogovorom, "bukeri" moraju nuditi karte za izlete na organizirani način, pred brodom u luci ili na nekom određenom prodajnome mjestu, što već postaje pravilom ponašanja, ali uvijek vam se na nekoj plaži pojavi neki "ilegalac" koji igra po svojim pravilima. A kad govorimo o gužvi u lukama, valja istaknuti da su u većini turističkih odredišta operativne obale prekratke za prihvat većeg broja plovila. Zato se i događa da se brodovi vežu jedan drugom uz bok, pa se gosti izmuče prelazeći preko njihovih paluba na putu do kopna. Trebalo bi proširiti pristaništa, najavljivati uplovljenja i držati se rasporeda.

Domaći oldtimeri su često pravi rariteti

Novi brodovi

Flota hrvatskih turističkih brodova, listom drvenih jedrenjaka, prilično je stara, a njihovo održavanje je skupo. Razmišljate li o obnovi i gradnji novog brodovlja?
- Naši članovi imaju više od sto brodova oldtimera, koji su pravi rariteti i svakoj bi pomorskoj zemlji u svijetu bilo u interesu zaštititi takve specifične vrijednosti, ali u Hrvatskoj to nije slučaj. Ulazak velikih stranih brodarskih kompanija u Jadran samo je pitanje vremena, a mi bismo ih morali dočekati spremni za nadmetanje.
Vrlo smo zainteresirani graditi novu flotu turističkih brodova s po 50 do sto kreveta. Takve investicije su isplative i predstavljale bi pravo osvježenje, proširili bismo ponudu i zaposlili kapacitete malih jadranskih brodogradilišta, ali za takav projekt nam je potrebna potpora banaka i države.

- Brodovima pod stranim zastavama treba hitno zabraniti kabotažu u hrvatskim vodama. Imate strane brodare koji bi se htjeli baviti nautičkim turizmom na našemu moru. Oni su nam nelojalna konkurencija, sve svoje usluge naplaćuju u inozemstvu, u svojim zemljama prodaju aranžmane, djelatnost obavljaju u Hrvatskoj, a novac ostaje s druge strane granice. Njihovi prihodi nisu opterećeni hrvatskim porezima, doprinosima i brojnim drugim nametima iako zaradu ostvaruju ovdje. Nastavi li se takva praksa - pojest će nas i ovladati našim tržištem, jer su privilegirani.
- Dovedeni smo do ruba...- Na koji način planirate zaštititi svoje interese i oduprijeti se inozemnoj konkurenciji?
- Strani brodari su već na startu utrke u prednosti, ali država bi mogla poduzeti niz mjera kojima bi domaćim brodovlasnicima osigurala bolje uvjete u smislu financijskog poticanja razvoja ili poreznih olakšica. Za sada nema sluha za naše probleme, ali deklarativna opredjeljenost moru mora postati konkretna, čemu bi i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza trebalo više težiti. Neka, za početak, premjeste Upravu za pomorstvo iz Zagreba na Jadran.

Europski standardi

- No, želimo li postati dijelom europske obitelji, morat ćemo otvoriti svoja vrata strancima, zar ne?
- Jasno, no mi bismo rado otvorili svoja vrata i standardima kakvi vrijede na financijskom tržištu Europe, a ne samo primjeni propisa i direktiva Europske unije. Neka strane banke u Hrvatskoj ponude iste uvjete i cijenu kapitala našim brodarima, kao što ih nude u matičnim zemljama. Kako ćemo se nositi s konkurentima kad svaki Grk pri gradnji broda uživa državno učešće od 50 posto, dok se za preostalu polovicu investicije zadužuje uz kamatnu stopu od četiri posto. U vrijeme eksploatacije broda vlasnik je oslobođen plaćanja poreza ako 90 posto svoje realizacije ostvaruje u devizama.

SUSRET NA HVARSKOJ RIVI
"Kako samo ribe narastu
od Splita do Zagreba!"

Više volim s brodom isploviti negdje prema Paklenjacima, pa loviti iz ruke, bolji je osjećaj nego ovako sa štapom. Bez obzira na to što u samoj hvarskoj luci ima doslovce svih vrsta ribe...

Piše Ivo ŠĆEPANOVIĆ

Snimio Feđa KLARIĆ

- Ulovi se u hvarskoj luci svašta....Mićo, svu ćeš nam ribu polovit'. Biž' ća s rive... To je naša riba... — užurbanim je korakom uz osmijeh provocirao očito zaposleni Hvaranin, nemajući vremena stati i popričati s čovjekom koji je savršeni smiraj luke remetio tek povremeno zamahujući ribičkim štapom uz neizbježni buć kad olovo i ješka zarone na putu do potencijalnog ulova.
— Je, ovo je vaša riba, kao što je šuma na Sljemenu moja — okreće se lagano ribič s naočalama, sjedeći na koloni od vapora i čekajući da se krena zategne tamo iz dubine gdje ješka od gavuna i slane srdele vabi kakva kapitalca. A ribič je zapravo i bez kapitalca već sretan, jer je iz ledenog Zagreba, zahvaljujući vaterpolu, dobio prigodu za dvosatno ribanje na hvarskoj rivi.
— Tko ovo može platit? — parafrazira Dalmatince junak naše priče Mićo Dušanović. Sportski komentator Hrvatske televizije dobio je zadatak popratiti nedjeljni susret splitskog Jadrana i zagrebačke Mladosti, pa je sve učinio da barem na dva sata skokne do svoje omiljene hvarske "štacije" i nakratko baci udicu...
— Nema boljeg opuštanja od ovog da bacite udicu i čekate hoće li štogod... — nije ni dovršio rečenicu Mićo, kad se svinuo vrh štapa, a s dna nešto povuklo. Zadovoljni grč na licu u hipu je pretvoren u izraz bojazni. Na udici je bio pauk...
Oprezno je Dušanović izvadio škare iz torbe gledajući pauka kako se koprca na kamenu, pa smo već pomislili kako kani jednostavno presjeći krenu.
— Ne, pustit ću ga natrag u more. Nije nešto velik, a samo se mogu ubosti na njega — inzistira na oprezu Dušanović, sad već izazivajući znatiželju šetača u subotnje jutro.
Stariji gospodin nije bio siguran koliko televizijski novinar poznaje ovu vrstu ribe, priskočivši savjetom:
— Ne bi vos niko ulovi po rivi kad biste se zaletili od boli. To boli ka vrag. Ne igrojte se.
Nije se naravno Dušanoviću trčalo od boli po rivi, a i nije da ne zna o ribi. Možda zna i predobro, jer je pauka lagano nagazio tenisicom, a onda mu udicu nije rukom izvlačio duboko iz usta, već je iskoristio izvađene škare i njima uhvatio kraj udice. Kratku operaciju pauk je unatoč izmicanju i trostrukom suočavanju sa stiskom tenisice, ipak preživio. Oslobođen s udice i vraćen u more, sekundu-dvije se premišljao što mu se dogodilo, a onda s lakoćom zaplivao u dubinu.
Mićo Dušanović u akciji: Samo da opet ne bude pauk!Dva kasnije ulovljena kanjca Dušanović nije vratio, valjalo je valjda nešto i prezalogajiti prije vaterpolskog prijenosa, no da ne ispadne kako su mu kanjci krajnji domet, doznali smo od televizijskog komentatora o slavnijim ili uspješnijim danima njegova ribolova.
— Više volim s brodom isploviti negdje prema Paklenjacima, pa loviti iz ruke, bolji je osjećaj nego ovako sa štapom. Bez obzira na to što u samoj hvarskoj luci ima doslovce svih vrsta ribe. Možete ovdje uloviti i oradu i šarga. Ima lijepih komada. Evo danas se neće ni ušatica baciti — priča Mićo Dušanović, otkrivajući svoju ljubav prema udičarenju. Za ješku će reći kako je "najbolja ona koja ulovi ribu", pa tako suvišnim drži započetu raspravu bi li bilo bolje da lovi na crva, a ne gavuna ili slanu srdelu.
Govoreći o nedavnim ribarskim trofejima, Dušanović čija je obitelj još prije tridesetak godina Hvar izabrala kao svoju destinaciju za odmor, ističe oradu od dva kilograma ulovljenu prošle jeseni.
— Uhvatili smo na jesen i kantara od kila, bilo je ulova i proteklog ljeta — dodaje Dušanović, navodeći kako u ribolov uglavnom ide sa svojim hvarskim prijateljem Ivom Dominisom. Priznaje i da mu je od samog ulova puno važnije opuštanje koje pruža ribolov. Uživa i u gradelavanju, no ima nešto što ga još više privlači:
— U ribolov se ide radi priča. Uh, to je pravi užitak. Da samo znate kako ribe narastu na putu od Hvara do Zagreba. Po pričama u Zagrebu ispada da u Jadranu žive samo kapitalci.

   
   

PREDSJEDNIK O NAUTIČARIMA

ŠEF HRVATSKE DRŽAVE STJEPAN MESIĆ PREDLAŽE LIBERALIZACIJU POSTUPKA OKO UPISA BRODICA KOD NAS:
SMANJITI TAKSE
ZA REGISTRACIJU PLOVILA

Ako mi smanjimo taksu i liberaliziramo registraciju, dobit ćemo prvo svoj dio novca, potom i europsku klijentelu...

Piše Ivo ŠĆEPANOVIĆ

Snimio Feđa KLARIĆ

Predsjednik Stjepan Mesić: Mogućnosti su velike...

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić predlaže liberalizaciju postupka oko registracije plovila u našoj zemlji. Tijekom odmora na Hvaru iznio je svoju ideju kako je sam istaknuo, nadajući se da će i tako utjecati na odgovorne da porazmisle o boljem rješenju od postojećeg... — Gledajte koliko ima i naših ljudi s brodovima registriranima pod takozvanim jeftinim zastavama. Kuda li su sve išli registrirati svoja plovila povodeći se liberalnim postupkom i manjim taksama — rekao je Mesić. — Dakle, od takvih brodova Hrvatska nema nikakvu korist. Ali, ako mi smanjimo taksu i liberaliziramo registraciju dobit ćemo prvo svoj dio novca, potom i europsku klijentelu. Mesić ističe da bi u tome slučaju, onaj tko bude kod nas registrirao, mogao svoj brod vezati u Hrvatskoj i zimi, odnosno zaposliti nekoga na servisiranju i održavanju. — Često je riječ o velikim jahtama koje iziskuju znatne troškove. Onaj koji će doći pogledati svoju jahtu, možda dođe tu i proslaviti na primjer Novu godinu, potrošit će nešto u restoranima ili dućanima. Sve je to jedan lanac koji zvuči primamljivo. Mogućnosti su velike, jer bi jedno zapošljavanje otvaralo drugo — izložio je svoje viđenje predsjednik Mesić, po kome "treba hrabro ući u posao i takvom reklamom dobiti novu klijentelu".

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2002.01.17.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]