NEDJELJA 13. siječnja 2002.

NA VIDIKU NEMA POJEFTINJENJA ZBOG SPORAZUMA S EU-om I WTO-om
Nove carine nisu "srušile" cijene,
nego uvoznike brdom pravilnika

Ova godina neće donijeti očekivana pojeftinjenja zbog povoljnijih carina. Uvoznici su zatrpani novim pravilima - lani je u carinskoj tarifi bilo 7668 stavki, a sada ih je - 11.190

Zbog bombastičnih najava o obaranju cijena u maloprodaji, hrvatski potrošači puno su očekivali od ove 2002. godine, računajući pritom na drugu fazu primjene sporazuma s Europskom unijom i WTO-om. Otvaranje granica u oba smjera prosječnom je potrošaču stvaralo sliku buduće kupovine najšireg spektra robe široke potrošnje po znatno nižim cijenama, no je li to zaista tako?
Domaći uvoznici doslovce su zatrpani zbirkom knjiga koje govore o novim carinskim propisima, a koja vrijede od 1. siječnja ove godine. Vlada je donijela Uredbu o carinskoj tarifi za 2002. godinu, koja se od prethodne, koja je vrijedila u 2001. godini, razlikuje prije svega po broju tarifnih stavki. Naime, u lanjskoj carinskoj tarifi bilo je 7668 stavki, a uredba o carinskoj tarifi za 2002. godinu rađena je na bazi nomenklature harmoniziranog sustava, kombinirane nomenklature Europske unije i domaće podjele i sa 13 stupaca carinskih stopa te ima 11.190 tarifnih stavki.
Prema riječima Ranka Fredotovića, direktora Vanjske trgovne u Brodomerkuru, još nije utvrđeno koliko se toga promijenilo u tarifnim brojevima, tim više što je prvih petnaestak dana i inače mirno uvozničko razdoblje, pa će se tek u hodu vidjeti koja roba gdje spada.
Dokazivanje podrijetla
Snižavanje carina, odnosno ono što je najzanimljivije iz perspektive prosječnog potrošača, temelji se na sporazumu s WTO-om te na osnovi sporazuma potpisanih s Europskom unijom i zemljama EFTA-e i CEFTA-e, ali također i na temelju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini s Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom, Makedonijom i Slovenijom, te sada i Češkom, Bugarskom, Slovačkom i Poljskom.
Ranko Fredotović ističe kako je primjena oslobađajućih stopa carine s Europskom unijom vrlo jasna, ali i vrlo složena. Da bi se proizvodi iz zemalja Europske unije oslobodili carina, odnosno da bi se u određenim slučajevima snizile potrebno je dokazivati podrijetlo roba iz tih zemalja. O stvarnom podrijetlu, odnosno o dovoljno visokom stupnju dorade unutar zemalja Unije dokazivat će se dokumentom EUR 1 ili pak izjavom proizvođača ili trgovca na računu. Nije svaki proizvod Europe europski, jer se oni mogu sklapati u zemljama izvan Unije, pa u tom slučaju ne podliježu ni snižavanju ni oslobađanju od carina. Fredotović tako iznosi primjer u kojem će skuteri Malaguti iz Italije biti oslobođeni carine, ali to pravilo neće vrijediti za Philipsove proizvode budući da ta nizozemska tvrtka ima pogone u Indoneziji.
Stroge kazne
Istinitost dokumenata će se provjeravati i oštro kažnjavati. Tako, kaže Fredotović, u slučaju da u Hrvatsku stigne neki proizvod s dokumentom EUR 1, a naknadnom provjerom se utvrdi da potvrda nije istinita, sve sankcijske posljedice će snositi tvrtka uvoznica. Morat će platiti izbjegnutu carinu, kamate i kaznu za prekršaj. Ista procedura primjenjivat će se i u obrnutom slučaju, a ako Hrvatska izveze neki proizvod kao svoj, a on to nije po zadanim mjerilima, sam sporazum dolazi u pitanje.
Sporazum je jasan i čvrst, donosi liberalizaciju, ali i veliku odgovornost subjekata u poslovanju, kaže Ranko Fredotović. On napominje također da se u biti ništa značajno neće promijeniti u odnosu na prethodnu godinu, barem što se cijena tiče i njihove ovisnosti o carinama. Tako, na primjer, skuteru je carina snižena sa 10 posto na šest posto, ali istodobno je trošarina s pet posto podignuta na 10 posto. To znači da bi skuter trebao poskupjeti jedan posto. Stoga Fredotović pretpostavlja da, ukoliko ova razlika bude ispod pet posto u konačnici, neće biti ni promjena cijena.
Dakle, lako je zaključiti da ova godina zapravo neće donijeti neka željno očekivana drastična sniženja cijena u dućanima koja bi se temeljila na spuštanju ili oslobađanju od carina. Uvoznici za sada imaju više posla, više papira, više potvrda zbog samog prilagođavanja.

U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI HŽ JE LANI
IMAO 33.000 PUTNIKA MANJE NEGO DVIJETISUĆITE
Autobusi ispraznili vlakove

Putnika je manje jer je do Zagreba brže i udobnije autobusom, a ukinuti su neki direktni vlakovi i povlastice

Manje putnika i manje tereta nego u 2000. godini, a čemu su ponajviše kumovale administrativne odluke, najkraći je statistički sažetak poslovanja dalmatinskih željezničara u protekloj 2001. godini.
Na području Poslovnice HŽ - Putnički prijevoz Split otpremljeno je 310 tisuća putnika, što je za 47 tisuća, ili 13,2 posto manje nego u 2000. godini, kada je zabilježeno 357 tisuća putnika. Pad broja putnika pogodio je svih pet županija, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Zadarsku, Ličko-senjsku i Dubrovačko-neretvansku, no, naravno ne svaku podjednako. Najveći manjak putnika, od oko 33 tisuće, zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te u Šibensko-kninskoj oko šest tisuća. — Na smanjenje broja putnika u tim dvjema županijama utjecalo je više faktora, od kojih su najznačajnije dvije odluke donesene 9. lipnja 2001. godine. Prva je ukidanje direktnih vlakova na relaciji Split-Šibenik-Split, a druga ukidanje posebne ponude-povlastice "Jeftinije na Jadran" - pojasnio je Josip Grgić, glavni referent Poslovnice HŽ - Putnički prijevoz Split, koji dodaje kako je do smanjenja došlo i zbog toga što se putnici koji kane do Zagreba sve više opredjeljuju za autobus zbog toga što su polasci češći, a putovanje brže i udobnije.
Smanjenje je zabilježeno i u Glavnoj poslovnici HŽ-a - Cargo Split gdje je tijekom 2001. godine otpremljeno i prispjelo ukupno 1.192.979 tona tereta, što je 375.762 tone, ili 24 posto manje nego u 2000. godini, kada je ostvareno 1.568.741 tonu tereta.
— Iako statistika ukazuje na manjak, koji je posljedica prošlogodišnjeg izdvajanja pruge Ploče-Metković iz naše nadležnosti, ipak možemo govoriti o povećanju otpremljenog i prispjelog tereta u iznosu od oko četrdesetak tisuća tona, ili 3,4 posto. Do povećanja je, naime, došlo u prijevozu žitarica iz Slavonije i Mađarske za Preradin silos u Sjevernoj luci, a u Splitu nam je i nadalje glavni komitent tvrtka Dalmacijacement, blago povećanje bilježimo i u Zadru, za što su glavni "krivci" soja i naftni derivati. Pad teretnog prometa zabilježen je u Šibeniku i to zbog problema Petrokemije iz Kutine, za koju se u šibenskoj luci obavlja prekrcaj umjetnog gnojiva - doznajemo od dipl. ing. Marka Dželalije, šefa glavne poslovnice HŽ-a - Cargo Split.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2002.01.12.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)