SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ teme dana ]
[ ekonomija ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ spektakli ]
[ crna kronika ]
[ dalmacija ]
[ split ]
[ zadar ]
[ sibenik ]
[ dubrovnik ]
[ bih ]
[ tribina ]
[ prilozi ]
[ feljton ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
( zadnje vijesti )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
[ prometni vodic ]
       

 

DALMACIJA

PETAK 9. studenoga 2001.



KORČULA: NESLAVNA SUDBINA BRODA
HEROJA, ZAPUŠTENOG I NAPUŠTENOG
U INKOBRODOVOJ LUCI

"PERASTU" NEMA
TKO POMOĆI

Brod koji je jugomornarica zapalila u Slanom 1991. godine već deset godina umire na vezu u Inkobrodu i najvjerojatnije će, ako se nešto ne poduzme, potonuti - Vlasnici Lenko Garbin i Stipe Varnica nemaju novca da ga obnove, "Ledi", zakupcu korčulanskog škvera, podrtina smeta, a državu za brod heroj nije briga

Piše: Željan PETKOVIĆ


Iako, spomenete li Perast, svi odmah kažu — brod heroj, čini se da i njegova sudbina nije ništa bolja od živih heroja Domovinskoga rata, zaboravljenih, napuštenih, nezbrinutih ... Naime, brod simbol ne tako davno prošlog vremena koji je jugomornarica napunila olovom i u prosincu 1991. godine zapalila u Slanom te pobila njegovu posadu, gotovo već deset godina umire u Inkobrodu. Svi

Frano Skokandić: Tko će podmiriti štetu ako "Perast" potone i zagadi more?

Stipe Varnica: Inkobrodu smo platili sto tisuća maraka za interventnu obnovu "Perasta"

od njega dižu ruke, brod svakome smeta i najvjerojatnije će završiti u rezalištu, jer ideja za njegovo potapanje na dno Pelješkog kanala radi turističke atrakcije za ronioce ne prolazi u Ministarstvu zaštite i okoliša.
Inače, brod je nakon devet godina veza uz Inkobrodovu rivu prije nekoliko mjeseci izvučen na njegove navoze, u namjeri da se ispita i provjeri mogu li vlasnici računati na njegovu obnovu. Stoga su škverani Lede, novog zakupca Inkobroda u stečaju, izvukli nakratko Perast, zakrpavši njegove najosjetljivije podmorske dijelove i prepustivši vlasnicima posljednju riječ.
— Mi smo zakrpali dno samo da brod može dalje plutati, a vlasnici su ti koji moraju kazati što dalje — ističe vlasnik i direktor Lede Mladen Vukoša, negodujući što se stvari otežu i na vidiku nema rješenja.
— Ne možemo brod držati beskonačno privezan uz naš gat. Smeta nam! Osim toga, plovilo nije više sigurno pred rivom i postoji opasnost njegova potonuća — dodao je tehnički direktor Lede inž. Frano Skokandić, napominjući kako već tri mjeseca upozoravaju vlasnike da konačno odluče o njegovoj sudbini.
Prema Skokandićevim riječima, u brodu postoje manje količine ulja, goriva i zauljene vode, pa je u slučaju potonuća sigurno zagađenje okolnog podmorja, da se ne spominje šteta koju bi zbog vađenja Leda pretrpjela.
Iako poslovodstvo Lede ističe da je o problemu, među ostalima, izvijestilo i Lučku kapetaniju, tamo nam vele da nisu dobili nikakvu pismenu obavijest i napominju da Perast nije njihov problem.
Lenko Garbin, jedan od vlasnika Perasta, ogorčen na postupke bivše i sadašnje vlasti koja nema sluha za brod heroj, ni sam ne zna što bi s Perastom.
— Bili smo ga planirali pretvoriti u crousing brod s 22 luksuzno opremljene kabine, salonima i ostalim sadržajima. Napravili smo projekt i dali zahtjev za kredit HBOR-u. Obećavali su nam brda i doline, ali do danas nismo dobili ni odgovor na zahtjev za kreditom, a kamoli novac — žali se Garbin.
— Pokušali smo pronaći kredit vani i inozemnog partnera, ali i to je propalo. U međuvremenu smo potrošili više od 150.000 maraka samo da održimo brod na površini, da ne potone. Perast, zbog načina na koji je građen, ne trpi improvizacije i za njegovu obnovu potrebno je potrošiti milijun dolara. A tko će nam dati toliki novac? — jada se Garbin, te veli da mu ne preostaje ništa nego dati brod u rezalište ili na potonuće.
Na vezu u Inkobrodu derutni brod heroj bespomoćno odbrojava posljednje dane   Snimio Ž. PETKOVIĆStipe Varnica, drugi vlasnik Perasta, nije ni za jednu od tih solucija. On bi najviše volio da se brod na kraju proda, jer i njemu i poslovnom partneru, u nemogućnosti obnove, postaje velikim teretom. No, Varnica, uz obrazloženje da je škveru plaćeno 100.000 maraka za interventnu obnovu broda, ne želi čuti da bi ga sadašnji zakupoprimac samostalno "maknuo", jer mu, tobože, zauzima prostor i smeta pri tekućem poslovanju. S druge, pak, strane, u Ledi odgovaraju da oni kao novi zakupoprimci Inkobroda d.d. u stečaju s tim nemaju veze, te da njima brod smeta i u slučaju prodora mora može prouzročiti veliku štetu.
— A tko će je podmiriti ako brod legne na dno i ako ga budemo trebali vaditi — pitaju se u Ledi te pozivaju vlasnike da konačno donesu odluku o sudbini Perasta.
I tako, dok se priča plete, a ping-pong loptica šalje iz jedne na drugu stranu, brod heroj zapušten i napušten odbrojava posljednje dane svoga života.

PAŽANIMA PUNA KAPA OTPADA I SMRADA
KOJI IH GODINAMA UGROŽAVAJU:

Sirana zagađuje Pag

Čitav otpad iz Paške sirane ide izravno u našu uvalu. Iz šahti izlaze sirutka i mliječna kiselina i razlijevaju se najprije po cesti, a zatim idu u more, kaže gradonačelnik Andreja Bukša - Pažani strahuju od zaraze, a inspekcije ne reagiraju

Piše: Josip PORTADA


Andreja BukšaEkološka problematika nije česta u raspravama pred tijelima gradske uprave. No, ono što se događa s poduzećem Paška strana čini se da je prelilo čašu strpljenja i građana i gradske uprave.
- Nedopustivo je da Paška strana sirutku i mlijeko ispušta na neodgovarajući način te da životinjski otpad baca na otvoreno odlagalište, ne obazirući se na navodne inspekcijske preglede i rješenja kojima se Sirani nalaže napraviti pročiščivače - kaže gradonačelnik Paga Andreja Bukša.
- Paška sirana bi se trebala ponašati u skladu sa zakonom i propisima. Ali, oni to jednostavno ignoriraju. Cijeli taj otpad Paške sirane ide izravno u našu lijepu uvalu. Imamo stalne prijave građana i obrtnika koji nas na to upozoravaju. Dolazi jednostavno do situacije da iz šahti izlaze sirutka i mliječna kiselina, pa se razlijeva najprije po cesti, a zatim idu u more. To stvara smrad i zagađuje more.
Ovaj problem s Paškom siranom nije od jučer. Još je 14. svibnja 2000. godine, na zahtjev novinara, gradsko komunalno redarstvo dalo sljedeću izjavu za javnost:

Sporna klaonica

- Dobili smo dojave građana da se na službenom deponiju nalazi organski otpad koji Paška sirana nepropisno odlaže. Mi smo taj slučaj dokumentirali i proslijedili ga nadležnim inspekcijama, jer takav slučaj ne možemo sami rješavati. Kada se radi o odlaganju organskog otpada, onda Paška sirana mora postupati u skladu s propisima koji to definiraju. Ovo što smo mi zatekli krajnje je neodgovorno jer takvo odlaganje može prouzročiti niz zaraza, što može biti pogubno pogotovo kod građana koji žive u blizini deponija.
O čemu se ovdje zapravo radi? Poduzeće Paška sirana ima klaonicu na predjelu Blato, uz samo more, i iz te klaonice izlazi tekućina nepodnošljiva mirisa koja, provjereno, ima i toksičnih elemenata. Već je to velik problem. No, problem je još i veći jer Paška sirana na otvorenom gradskom deponiju, u samom gradu, odlaže organski klaonički otpad. Dolazeći na lice mjesta zajedno s predstavnicima gradskoga komunalnog redarstva, novinari su mogli vidjeti gomile raspadnutih iznutrica i ostataka životinjskih koža koje su galebovi razbacivali po okolnome moru. Uz to, tim se odbačenim mesom hrane mačke i psi lutalice, što je samo korak do velike zaraze i štete koja za građane može biti neprocjenjiva.

Grad nemoćan

- Gradska uprava se sprema za veliku akciju pravljenja reda u svakom smislu, a sve kako bio uljepšali sliku našega grada - kaže gradonačelnik Bukša. Paška sirana ima jame u sklopu odlagališta, a odlaže životinjski otpad na javni deponij. Koliko ja znam, to se ne održava kako treba. Uz to, nisam siguran da je to pravilan način zbrinjavanja životinjskog otpada. Nije ovo napad na nikoga, nego se jednostavno radi o potrebi zaštite našega grada, naše uvale. Ako se ovdje tko treba ljutiti, onda su to naši građani koji to zagađenje trpe već godinama.
Paška sirana - ekobomba koja prijeti graduIspust zagađenih tekućina iz klaonice u more i biološki otpad na otvorenom odlagalištu smeća trenutačno su najveći ekološki problem Paga. Od nadležnih inspekcija bi se zbog toga trebalo očekivati makar neko priopćenje za javnost. No, barem za sada toga nema. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća vijećnik Dario Šupraha zatražio je kompletno izvješće nadležne Sanitarne inspekcije o problemu koji stvara Paška sirana.
- Nažalost, mi kao lokalna samouprava ne možemo napraviti gotovo ništa sve dok inspekcijske službe ne dođu u nadležnost grada - kaže gradonačelnik Bukša. - Nekorektno je da se mali ljudi stalno kontroliraju, da se, primjerice, obrtnicima šalju prijave ako nemaju odgovarajuće sanitarne prostore, a zagađivaču kao što je Paška sirana ništa se ne događa. Inspekcije su ili nemoćne ili ne rade kako bi trebalo. No, žalosno je sve ovo što se događa, jer je Paška sirana u središtu grada.
Kako će se riješiti ovaj problem i hoće li se uopće riješiti? Hoće li se napraviti stručna analiza štete koja je do sada nastala na južnome dijelu Paške uvale zbog otpadnih voda iz klaonice? To je inače prirodno mrjestilište ribe. Upućeniji kažu kako je na tom području sve manje ribe, ali i sve manje morske trave.

PETAR ŠKORPUT, VLASNIK PODUZEĆA "GRAĐEVNO"
KOJE EKSPLOATIRA SPORNI KAMENOLOM U BASTU

BAŠĆANI UGROŽAVAJU
TVRTKU I 150 ZAPOSLENIKA

"Građevno" ima sve uredne papire u koje je uloženo 100.000 DEM, a u tijeku je i postupak za izmjenu građevinske dozvole primarnog drobiličnog postrojenja u kamenolomu. Svaki daljnji prosvjed proizvest će velike gubitke za tvrtku, pa ćemo tražiti odštetu, kaže Petar Škorput

Piše: Žana ŠULENTA


Petar ŠkorputMAKARSKA — Tragom događaja u kamenolomu Bast razgovarali smo s Petrom Škorputom, vlasnikom i predsjednikom Uprave makarske tvrtke Građevno, koja eksploatira kamenolom u tom mjestu baškovoške općine, i postavili pitanje koje je u cijelom slučaju primarno: ima li kamenolom dozvolu za rad.
— Prigodom kupnje tvrtke bilo mi je poznato da kamenolom u Bastu radi već 20 godina i kada sam naknadno saznao da ne postoji rudarski projekt, naručio sam ga od SPP-a Varaždin. U taj projekt i druge dokumente uložio sam 100.000 DEM i nakon toga 28. 11. 1997. dobio rješenje, odnosno koncesiju Ureda za gospodarstvo naše županije kojim je tvrtki odobrena eksploatacija građevnog kamena u kamenolomu Bast, i to na temelju glavnog rudarskog projekta i svih potrebnih dozvola i suglasnosti — rekao nam je Petar Škorput, napominjući kako je netočno da za primarno drobilično postrojenje ne posjeduje uporabnu dozvolu.
— Tvrtka Građevno posjeduje urednu dokumentaciju: odobrenje za eksploataciju tehničkoga građevinskog kamena, zatim odobrenje za izgradnju i montažu postrojenja kamenoloma koje sadrži svu potrebnu dokumentaciju, kao i zapisnik o tehničkom pregledu i uporabnu dozvolu. Zbog proširenja kapaciteta drobiličnog postrojenja tadašnji vlasnik kamenoloma je 1985. godine naručio i kompletnu dokumentaciju i opremu, te zatražio dopunu građevinske dozvole. Bast: "Građevnom" je odobrena eksploatacija kamenaNa taj se zahtjev nikada nije odgovorilo, a ja sam to utvrdio nakon utrošenih pozamašnih sredstava za pravilno funkcioniranje pogona — pojasnio je naš sugovornik, napominjući kako je uložio i preko 150.000 DEM i još ulaže u sanaciju prašine, s čime su bili zadovoljni inspektori, a mještani Basta podržavali.
— Uza svu urednu dokumentaciju plaćamo i 2,5 posto doprinosa za eksploataciju kamena općini Baška Voda. Izradili smo projekt rudnih zaliha, te podnijeli papire za izmjenu građevinske dozvole primarnog drobiličnog postrojenja i taj je postupak u tijeku. Ovaj prosvjed u Bastu doveo je do onemogućavanja rada tvrtke. Egzistencija 150 radnika i njihovih obitelji ugrožena je i svaki daljnji dan prosvjeda proizvest će velike gubitke za tvrtku, pa ćemo i zatražiti naknadu štete koju smo pretrpjeli zbog onemogućavanja rada kamenoloma Bast — kazao je Petar Škorput, ističući kako su i dalje otvoreni za razgovore i pregovore sa žiteljima Basta, kako bi mirnim i civiliziranim putem riješili problem kamenoloma korak po korak, te tako i uskladili interese.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.11.08.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]