SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ teme dana ]
[ ekonomija ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ zivot ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ bih ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
( zadnje vijesti )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
[ prometni vodic ]
       

 

DUBROVNIK

NEDJELJA 14. listopada 2001.



PRVA USPJEŠNA TURISTIČKA SEZONA NA SVJETIONICIMA U DUBROVAČKOM AKVATORIJU
DOGODINE LJETOVANJE
I NA GREBENIMA

DUBROVNIK DANAS
DUBROVNIK DANAS

Svjetionik Sveti Andrija ovog je ljeta ugostio osam skupina "avanturista" koji su na tom otočiću boravili skoro dva mjeseca - Za ljeto 2002. godine planira se uređenje niza svjetionika u turističke svrhe, a među njima su Grebeni, Daksa i Olipa

Piše: G. BIJELIĆ


Odlaskom posljednje organizirane skupine turista sa svjetionika Sveti Andrija zaključena je prva sezona otkako se ta otočna lanterna pod okriljem nacionalnog projekta "Kamena svjetla" iznajmljuje posjetiteljima koji vole odmor daleko od gradske vreve.
Tonči Kordić, rukovoditelj dubrovačkog plovnog područja "Plovputa" koje obuhvaća akvatorij od Ponte Oštre do Palagruže, kaže kako su zadovoljni rezultatima ljeta 2001., kada su samo na Svetom Andriji imali osam tjedana pune popunjenosti. U apartmanima na svjetioniku boravili su prvo slovački dubinski ronioci, a dolazili su podjednako i "avanturisti" iz Hrvatske, BiH, Svjetionici postaju sve atraktivnije turističke mete     Snimio M. KOVAČŠvedske, Njemačke i Češke. Sedmodnevni boravak na otoku zapadao ih je 30 njemačkih maraka po ležaju, uz transfer koji su plaćali, ovisno o udaljenosti lanterne od kopna, između 200 i 400 DEM.
— Troškove prehrane podmirivali su sami, a svjetioničarske posade skrbile su o pospremanju apartmana prema ugovoru o djelu. Na Svetom Andriji na taj je način ugošćeno osam skupina turista, a bili su otvoreni i apartmani na lastovskom svjetioniku "Struga", na Sušcu i Palagruži. Za turističku prenamjenu uređen je ove godine i svjetionik "Pločica" kod Račišća na Korčuli, a slijedit će i uređenje svjetionika "Sestrice". Bit će to značajan doprinos proširenju ponude — rekao nam je rukovoditelj Kordić.
Dodao je kako je u planu ponuditi preostale svjetionike na Grebenima, Daksi i Olipu u najam koncesionarima uz obvezu da skrbe o održavanju zapuštenih svjetioničarskih zdanja. Za "Plovput d.o.o.", koji je u stopostotnom državnom vlasništvu, ugošćivanje turista sporedna je djelatnost, pa je za potrebe te djelatnosti u okviru "Kamenih svjetala" osnovana specijalizirana tvrtka "Penul".

MALO VIJEĆE JUŽNOHRVATSKE STRANKE REAGIRA NA MEDIJSKO
"PRIKAZIVANJE" NJIHOVA PREDSJEDNIKA SREĆKA KLJUNKA

Prljave igre tajnih služba

Tko će biti dogradonačelnik Dubrovnika, više ne odlučuju naručeni tekstovi od tajnih službi, nego naše gospođe i gospari na demokratskim izborima, poručuje, među ostalim, Malo vijeće JHS-a


U povodu tekstova objavljenih u Nedjeljnoj i Slobodnoj Dalmaciji od 12. listopada kojima se na "lažan, uvredljiv i tendenciozno smišljen način" predstavlja predsjednik Južnohrvatske stranke Srećko Kljunak kao cijeli JHS, Malo vijeće te stranke izdalo je priopćenje u kojemu se "odbacuju svi navodi" koji ga "prikazuju kao osobu sklonu nasilju i prijetnjama". Žalosno je da se — djelovanjem tajnih službi koje ne rade svoj posao, odnosno ne skrbe o sigurnosti građana "slučaj Bože Vragolova, koji je navodno bio jedan od suradnika okupatorske JNA u Cavtatu, te dobro poznati "slučaj Franić" — uvijek izvlače u predizbornim kampanjama i kulminiraju upravo u trenutku kada je JHS postao relevantan politički čimbenik na ovim prostorima, ističe se u priopćenju.
Zbog lažnog informiranja javnosti — od strane medija pod očitom kontrolom aktualne državne vlasti — JHS će na posebnoj konferenciji za novinare progovoriti o svemu što se imputira Srećku Kljunku. Tom prigodom ćemo hrvatskoj javnosti predočiti "nove, dosad nepoznate podatke i dokumente iz afera koje su obilježile proteklo razdoblje", navodi se u priopćenju Malog vijeća JHS-a.
Našim sugrađanima poznate su zasluge Srećka Kljunka u Domovinskom ratu kao i činjenica da je jedino on još kao saborski zastupnik pokrenuo kaznene prijave protiv visokih hrvatskih dužnosnika, kaže se dalje u priopćenju. Upravo zbog takvog njegova djelovanja od strane dijela političkih moćnika onemogućeno je procesuiranje gospodarskog kriminala i pljačke dubrovačke imovine pa se Kljunka namještenim, nedokazanim i neprocesuiranim slučajevima pokušava diskreditirati u javnosti i "gnjusnim postupcima ukloniti s političke scene", poglavito sada kad je kandidat za dogradonačelnika Dubrovnika, navodi se u priopćenju Malog vijeća JHS-a.
Poručujući kako će u svom političkom djelovanju dosljedno poštovati volju birača i demokratske standarde i suprotstavljati se prljavštinama, stranačkim trgovinama, pritiscima i "zagrebačkim" intervencijama raznoraznih državnih i stranačkih dužnosnika", Malo Vijeće JHS-a zaključuje: "Na našu sreću, ponajviše zahvaljujući hrvatskim braniteljima, među kojima je jedan od istaknutijih ratnih zapovjednika i predsjednika JHS-a Srećko Kljunak — o tome tko će biti dogradonačelnik Dubrovnika više ne odlučuju naručeni tekstovi od tajnih služba — nego naše gospođe i gospari na demokratskim izborima."

STOLJEĆE ZDRAVSTVENE SLUŽBE U KONAVLIMA
Sedamdeset liječnika u sto godina

Piše: M. KATUŠIĆ


U organizaciji dubrovačke podružnice Hrvatskoga liječničkog zbora u Cavtatu je u subotu održan skup kojim je obilježeno sto godina zdravstvene službe u Konavlima. Govoreći o ciljevima održavanja skupa, predsjedatelj prof. dr. Ivo Marinović je kazao da je ovo prigoda da se okupe, upoznaju i zbliže medicinari i farmaceuti koji su rođeni u Konavlima ili su podrijetlom iz tog kraja. Drugi cilj je da se na skupu prikaže u kakvim su prilikama živjeli i čime su raspolagali nekadašnji liječnici koji su u proteklih sto godina djelovali na konavoskom području. Također, ovo je i prigoda da se istaknu i poznati stručnjaci koji mogu služiti kao Dio sudionika skupa o 100. obljetnici zdravstva u Konavlima      Snimio T. PLAZIBATprimjer za sljedeće razdoblje, kao i da se javnosti prezentiraju aktualna postignuća pojedinih konavoskih zdravstvenih djelatnika, naglasio je prof. Marinović.
Dodao je kako danas ima više od sedamdeset liječnika podrijetlom iz Konavala, a među njima je i sedam profesora na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Nakon prof. Marinovića o razvoju stomatološke službe u Konavlima govorio je dr. Stijepo Raguž, a o razvoju zdravstvene službe prim. dr. Vlaho Brailo i dr. Đivo Brailo. O razvoju ljekarništva govorila je mr. Kate Ljubomir, o medicinskom nazivlju u Konavlima dr. Katica Radić, a o fizikalnoj medicini dr. Pero Kolić. Zanimljiva predavanja održali su doc. dr. Jurica Bačić o tuberkulozi u jednoj konavoskoj kući 1957. godine, te prof. Ivo Marinović o prvim zubarskim kliještima u Konavlima.
U sklopu obilježavanja sto godina zdravstvene službe u Konavlima u franjevačkoj crkvi Gospe od Snijega održana je sveta misa, a u Grudi je otkrivena spomen-ploča poznatom liječniku dr. Josipu Wagneru.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.10.13.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]