SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ teme dana ]
[ pomorstvo ]
[ ekonomija ]
[ turizam ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ zivot ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ bih ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
( zadnje vijesti )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
[ prometni vodic ]
       

 

ZADNJE VIJESTI

SUBOTA 15. rujna 2001.



BRUXELLES: NOVE POJEDINOSTI O ŽIVOTU
I DJELU ČUVENOG TERORISTE

Bin Laden sticao je milijarde
dolara firmama u New Yorku


BRUXELLES — I u samom New Yorku postoje filijale najvećih korporacija Perzijskog zaljeva, 'Bin Laden", koja zapošljava preko 35.000 ljudi i čiji je godišnji profit nekoliko milijardi dolara. Nije isključeno da su neke žrtve među namještenicima te ugledne saudijske kompanije, koja je, izmedju ostalog, imala i koncesiju za izgradnju u Meki i Medini, a koju drži 49-oro braće i polubraće Osame bin Ladena, u čijem se prisustvu ime ovog svjetskog neprijatelja ne smije ni spomenuti. Poduzeće je početkom šezdesetih osnovao njihov otac, Muhamed, koji se, usput, pametno i strateški poženio velikim brojem supruga po cijelom arapskom svijetu, uključujući i saudijsku kraljevsku kuću.
Muhamed je, kao i njegova porodica ali kao i saudijska vlada, bio prozapadno orijentiran, a svojoj djeci pružio je uobičajeno obrazovanje arapske privilegirane omladine. Osama je, suprotno napisima po većini štampe, rođen prije nego mu se otac obogatio na nafti i razvio gradjevinski biznis, dakle u skromnim okolnostima. S devet godina bio je, u skladu s vrlo konzervativnim pravcem u islamu, odvojen od majke i predan na odgoj isključivo muškarcima. Kasnije, nekoliko godina je proveo družeći se s kraljevskom porodicom, trošeći novce po disko-klubovima Bejruta. S 22 godine, dozzivio je prvo političko obraćenje, koje je bilo potaknuto, po njegovom mišljenju izdajničkim egipatsko-izraelskim mirom u Camp Davidu iranskom islamskom revolucijom i sovjetskom invazijom na Afganistan.
Njegov uspon počeo je kad su ga Amerikanci, kao najbolji mogući materijal, trenirali kao borca protiv Crvene armije u Afganistanu. Suradnja s Amerikancima, koji su sponozorirali i talibanski otpor, trajala je punih deset godina. Stvar se otela kontroli nakon iračke invazije na Kuvajt i saudijske suradnje s Amerikancima u Zaljevskom ratu, koju je bin Laden doživio kao izdaju, a pogotovo činjenicom, da Amerikanci, u logističkim operacijama, nisu poštivali sveto tlo Meke. Novi zavičaj Osama bin Laden našao je u Sudanu, koji ima vrlo konzervativno i strogo islamsko vodstvo, ali daleko od intelektualnog rafinmana Iranaca.
Bin Ladenovo ime vezano je za mnoge terorističke akcije na svim kontinetima. U popisu njegova terorističkog djelovanja spominje se i Balkan. Pretprošle godine u Rijeci, u Hrvatskoj, eksplodirale su dvije bombe, a za jedan je napad preuzela odgovornost grupa Jaama el Islamia, koja se smatra dijelom bin Ladenove organizacije koju je počeo osnivati u Sudanu, a razvio u Afganistanu.

DEN HAAG: NASTAVAK SUĐENJA NALETILIĆU I MARTINOVIĆU
Svjedok niječe kako je znao
da su Hrvati bili u logorima

DEN HAAG — Istaknuti muslimanski političar zaštićena identiteta u petak je na suđenju Mladenu Naletiliću Tuti i Vinku Martinoviću Šteli kazao kako mu nije poznato da je bilo ikakva progona Hrvata iz gradova pod nadzorom Armije BiH te njihova zatočenja u logorima koje su držali Muslimani.
Svjedok tužiteljstva, unatoč vlastitim tvrdnjama da je radio na "smanjenju tenzija" između Hrvata i Muslimana, ponavljao je tijekom unakrsnog ispitivanja kako mu nije poznato da je bilo progona Hrvata, dok je Naletilićev branitelj Krešimir Krsnik nabrajao gradove poput Bugojna, Jablanice, Konjica.
Svjedok je nijekao i kako mu je poznato da su Hrvati zatvarani u muslimanske logore, dok je Krsnik nabrajao lokacije na kojima su zatvarani — od Muzeja u Jablanici do onog najpoznatijeg Čelebići, za koji je Haaški sud već donio presude protiv nekoliko Muslimana.
"Kao visoki dužnosnik SDA niste znali za logore?", pitao je Krsnik. "Nisam imao informacija", rekao je svjedok.
On je, na pitanje Krsnika, zanijekao i da je ikad izgovorio rečenice poput "Mostar mora u punom sjaju biti islamski grad", koju je zagrebački odvjetnik pročitao iz svojih materijala.
Svjedok, koji se s Naletilićem susreo samo jednom u životu, uhićen je u svibnju 1993. na samom početku sukoba u Mostaru te je zajedno s drugim članovima obitelji završio u logoru, najprije u Mostaru, potom u Heliodromu i na kraju u Ljubuškom, iz kojeg je oslobođen među posljednjima, u ožujku 1994.
Suđenje Mladenu Naletiliću Tuti i Vinku Martinoviću Šteli počelo je ovog tjedna pod optužbom da su odgovorni za zlodjela koja je počinila Kažnjenička bojna na području Mostara tijekom 1993. Naletilić je bio zapovjednik bojne, a Martinović zapovjednik jedinice u okviru te bojne. Sudsko vijeće prvog je tjedna saslušalo dva svjedočenja.

BEOGRAD: SRBI I CRNOGORCI OPET PODIJELJENI
Jugoslavija bez dana žalosti

BEOGRAD — Jugoslavija je jedna od rijetkih zemalja koja u povodu tragičnog terorističkog napada na SAD nije proglasila dan žalosti u petak, ali je dan žalosti proglašen u Crnoj Gori.
Vlada SRJ održala je u četvrtak izvanrednu sjednicu na kojoj je izrazila sućut američkom narodu i administraciji SAD-a zbog civilnih žrtava. Isto je to prethodnog dana učinila srbijanska vlada s naglaskom kako SRJ/Srbija "dobro znaju što je terorizam jer su i same njegove žrtve".
"Iznad države" bile su, međutim, poneke beogradske TV postaje koje su točno u podne nakratko prekinule svoj program. TV postaja B-92, TV "Politika" i "Studio B" odmah poslije kratkog prekida programa emitirale su snimke onoga što se događalo u New Yorku poslije udara dvaju zrakoplova u "blizance", dvije nekada najviše zgrade u SAD-u.

BOROVO SELO: U KINO DVORANI PRIKAZAN DOKUMENTARNI FILM
Prva projekcija "Vapaja tišine"

BOROVO SELO — Dokumentarni film "Vapaj tišine", autora Bogdana Rkmana, u kojem se govori o sudbinama obitelji srpske nacionalnosti koje traže svoje članove nestale nakon vojnih akcija Bljesak i Oluja, promotivno je prikazan u petak u kino dvorani Borovog Sela.
Film je u produkciji "Udruženja porodica nestalih i nasilno odvedenih lica" iz Vukovara financirala Međunarodna komisija za nestale osobe, a na njegovoj prvoj projekciji našli su se uz šefa ureda Međunarodne komisije za nestale osobe u Sarajevu Gordana Bacona i svi predstavnici srpske zajednice iz Podunavlja, te nekolicina članova obitelji nestalih. Čitavi projekt je interna zamisao predsjednice vukovarskog udruženja Ružice Spasić, koja tvrdi kako se ovim filmom javnosti željelo prikazati stanje grobnica i mjesta na kojima su pokopane NN-osobe, te probleme na koje obitelji nailaze tijekom potrage za svojim najbližima.
Filmom su obuhvaćena područja zapadne Slavonije, Knina, Like i Banovine, a riječ je uglavnom o osobama za kojima se traga od 1995. godine. Sljedeće projekcije ovog filma najavljene su do kraja godine u Beogradu i Banja Luci.
   T. PRUSINA

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.09.14.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]