SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ teme dana ]
[ pomorstvo ]
[ ekonomija ]
[ turizam ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ zivot ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ bih ]
[ dalmacija ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
( zadnje vijesti )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
[ prometni vodic ]
       

 

SPLIT

SUBOTA 15. rujna 2001.



SVE VEĆI BROJ SPLIĆANA
ZBOG SIROMAŠTVA SE OBRAĆA CRKVI

NA VRATIMA CARITASA OVE GODINE 308 TRUDNICA

Ovih dana podijelili smo na tisuće bilježnica, olovaka, bojica i pribora, a ljudi doslovce kažu: "Spasili ste nas", kazuje don Marko Čubelić, ravnatelj splitskoga Caritasa

Piše: Diana BAŠIĆ


Don Marko Čubelić: Kad dođe zima bit će još više potrebitihI dok splitska gradska vlast podebljava vlastite bušte, sve veći broj umirovljenih i nezaposlenih Splićana svih generacija, u nedostatku osnovnih životnih sredstava, pognute glave dolazi po milostinju u Caritas Nadbiskupije Split. Nije ni čudo kada se uzme u obzir da je riječ o gradu u kojem ima više umirovljenika nego zaposlenih, dok broj onih koji obijaju pragove Zavoda za zapošljavanje raste iz dana u dan, smatra naš sugovornik don Marko Čubelić, dugogodišnji ravnatelj splitskog Caritasa.
- Broj onih koji nam se obraćaju za razne vrste pomoći raste iz dana u dan, a kad nastupi zima, bit će još više potrebitih, jer će im trebati dodatni novci za ogrjev, struju... S obzirom na to da je počela škola, ovih dana smo podijelili na tisuće bilježnica, kajdanki, olovaka, bojica, šestara i drugog školskog pribora. Oni kojima to podijelimo doslovce govore kako smo ih spasili! - kaže don Marko, ističući kako zbog sve lošijeg socijalnog stanja Splićana Caritas mjesečno sa 100 njemačkih maraka pomaže 300 mališana, te daje stipendije za nekoliko darovitih studenata iz izrazito siromašnih obitelji.
Caritas Nadbiskupije Split trenutačno ima 1200 redovitih korisnika pomoći u hrani, obući i odjeći, a od početka godine za 421 obitelj podijelio je novčanu pomoć, koju najčešće traže kako

SPLIT DANAS
SPLIT DANAS

   

Darujte
namještaj

Don Marko je pozvao siromašne Splićane da zakucaju na njihova vrata u Zrinsko-Frankopanskoj 43, a one koji imaju viška da ga daju u humanitarne svrhe. S obzirom da rabljene odjeće u Caritasu ne manjka, don Marko moli da ljudi doniraju staru tehniku i namještaj koji im ne trebaju, te poziva volontere da im pomognu u distribuciji robe.

bi mogli kupiti lijekove, pokriti troškove operativnih zahvata i putovanja u bolnice izvan Splita. Osim toga, puno novca i tone higijenskih potrepština su iz proračuna splitske Nadbiskupije, glavnog financijera Caritasa, otišle siromašnim Kninjanima i Šibenčanima. Za obnovu jako ruševnih kuća dviju izuzetno ugroženih splitskih obitelji Caritas je upravo izdvojio po nekoliko tisuća maraka, jer, kako je rekao don Marko, ti ljudi su zbog bolesti vezani za kuće, a u njima do sada nisu imali ni sanitarne čvorove.
- U skladu sa smanjenjem porodiljnih naknada, sve veći broj obitelji traži novčanu pomoć kako bi mogli kupiti dječju hranu. Za petero djece oboljele od celijaklije mjesečno izdvajamo po 500 kuna budući da ta djeca mogu jesti samo posebnu, vrlu skupu, hranu - kaže nam don Marko Čubelić, a časna sestra Estera koja vodi Caritasovo Savjetovalište za život veli kako im se od početka ove godine obratilo 308 trudnica. Za 99 njih izdvojena je novčana pomoć, a druge su isto otišle zadovoljne nakon razgovora s psihologinjom i psihijatricom, koje godinama samozatajno volontiraju u Savjetovalištu.
Caritas nije zaboravio ni stare i invalidne. Osim što dio sredstava uplaćuje udruzi u Mirovnom domu u Lovretu, Caritas drži i dnevni boravak za starije i invalidne, gdje su im na raspolaganju marenda, čaj, novine..., a ovisnima o krevetu besplatno se dijele i pelene.

U SPLITU POSTOJI SAMO JEDNO MJESTO
GDJE NAJSIROMAŠNIJI MOGU JESTI
Prije sto godina čak tri pučke kuhinje

Svakoga jutra Caritas najsiromašnijim Splićanima udijeli 60 kilograma kruha, a donira ga jedan anonimni sugrađanin    Snimio Joško PONOŠIako je teško povjerovati da je socijalna bijeda veći problem hrvatske metropole nego Splita, Zagreb ima čak osam Pučkih kuhinja, od čega čak šest drži tamošnji Caritas, a Split jednu jedinu koja se financira iz gradskog proračuna. A premda je don Marko Čubelić još odavno isticao nužnim otvaranje Caritasove Pučke kuhinje, od svega toga barem za sada nema ništa. - Split je koncem 19. stoljeća, kada je imao neusporedivo manje stanovnika nego danas, imao tri pučke kuhinje koje su držale časne sestre i to zbog toga da bi se izbjeglo prosjačenje po ulicama. Još prije pola godine sam uputio zahtjev središnjici u Zagrebu za otvarenje Pučke kuhinje, a sada se još uvijek traži adekvatan prostor za tu kuhinju. Nama je jedini uvjet da to bude u centru grada, jer mu gravitiraju svi naši korisnici- veli don Marko.
Malo je poznato da Caritas i sada financira 66 obroka u gradskoj Pučkoj kuhinji u Lavčević-hotelijerstvu, a svako jutro u vlastitim prostorima u Gundulićevoj 7 i Zrinsko-frankopanskoj 43 najugroženijim obiteljima dijele 60 kilograma kruha. Spomena je vrijedno i to da taj kruh već godinu dana sirotinji donira jedan privatni poduzetnik, koji ne želi odati svoj identitet.

   

BANKARI PREPORUČAVAJU VAĐENJE
DEVIZA IZ ČARAPA RADI PROMJENE U EURO

Novogodišnji
oproštaj s markom

Prije početka 2002. kućnu ušteđevinu valja položiti na devizni račun ili deviznu štednu knjižicu, a banka će taj polog automatski konvertirati

Piše: B. GRGUREVIĆ


S 1. siječnjem iduće godine nastupa završna faza procesa uvodjenja eura kao službene valute Europske monetarne unije(EMU), što znači da će u prva dva mjeseca iduće godine "nestati" nacionalne valute 12 zemalja - članica Europske unije, medju kojima i našim ljudima naomiljenija njemačka marka.
Konverzija njemačke marke u euro neminovna je dakle od prvog dana 2002. godine: kako će se ona moći najbezbolnije obaviti? - Svojim štedišama sve banke će od 1. siječnja do 28. veljače automatski izvršiti promjenu bilo koje valute u euro, bez ikakve naplate, potvrdjuje nam Goran Kovačević iz splitske Imex banke.
Gradjanima koji marke čuvaju u čarapi bankari preporučaju da ih prije početka 2002. polože na devizni račun ili deviznu štednu knjižicu, a banka će i taj polog automatski konvertirati kad za to nastupi vrijeme, odnosno 1. siječnja 2002. godine, bez zaračunavanja naknade, a poslije dva tjedna mogu ih podignuti - ako baš žele. Ako netko ima primjerice, 10.000 DEM položenih na deviznom računu, deviznoj štednoj knjižici ili oročenih kod bilo koje hrvatske banke, 1. siječnja one će mu biti promijenjene u 5100 eura (1 DEM jednako 0,51 eura).
Takav trošak, medjutim, neće se moći izbjeći ako se novci donesu na konverziju naknadno: iako se banke još nisu odredile koliko će to koštati, dobro upućeni nas uvjeravaju da provizija neće biti niža od 1 posto.
Što se tiče mjenjačnica, gradjani će moći prodati marku i kupiti euro a da ih nitko ne pita za njihovo porijeklo. Ali uz proviziju, kaže Joško Samardžić, vlasnik mjenjačnice Silverado, koja će zbog tečajnih razlika iznositi sigurno 2 posto.

Snimio Joško PONOŠSUĆUTI CIJELOG SVIJETA ZBOG AMERIČKE TRAGEDIJE PRIDRUŽIO SE I SPLITSKI DUĆAN
Djeca s crnom maramom

Splićani su se jučer u podne trominutnom šutnjom pridružili svim građanima Europe u odavanju počasti žrtvama terorističkih napada u Americi. U povodu te velike nesreće koja je zatekla američku naciju neki su gradski dućani preuredili svoje izloge, poput poznatog butika Nostalgija u Marmontovoj ulici: uz istaknutu hrvatsku zastavu s florom, prizor male djece sa crnom maramom na glavi prolaznike je podsjećao na stravičan događaj.

SPLITSKI CERD OSUDIO NAPADE NA AMERIKU
Moćni moraju obuzdati terorizam

Zgranuti smo bombardiranjem i stradanjem nedužnih civila u Americi i vjerujemo da se miroljubivi svijet napokon mora ujediniti na stvaranju uvjeta za sigurno i dostojanstveno življenje svih ljudi u globlanoj borbi za ljudske vrijednosti, pravdu, jednake razvojne šanse, te protiv svih oblika siromaštva i terora, pod maskom ili javno, kaže se u priopćenju za javnost splitskog Centra za razvoj demokracije.
Terorizam i teror nemaju nikakva opravdanja. Odmazde i revanšizam izazivaju nove i za čovječanstvo katastrofalnije posljedice. Na moćnima je da obuzdaju terorizam, potaknu izgradnju svijeta i mira civiliziranim sredstvima, a ne oružjem i konfliktima. Očekujemo da će patnje Kurda po turskim zatvorima, palestinskog, iračkog i drugih naroda po Bliskom istoku, Irskoj, Africi, Aziji, Srednjoj i Latinskoj Americi, te na Balkanu prestati, kaže se, među ostalim, u priopćenju CERD-a što ga je potpisala predsjednica mr. Semine Lončar.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.09.14.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]