SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ teme dana ]
[ ekonomija ]
[ turizam ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ zivot ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ bih ]
[ dalmacija ]
[ tribina ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
( zadnje vijesti )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
[ prometni vodic ]
       

 
SPLIT

PETAK 7. rujna 2001.



ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO:
ZBOG NESPORAZUMA OKO PODUZETNIČKIH KREDITA, U SPLIT POZVAN MINISTAR OBRTA,
MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
PECEKOVE "PACKE" NISU SLUČAJNE

Rasprava o aktivnostima u poticanju poduzetništva potaknuta je dopisom ministra Željka Peceka od 1. kolovoza, kojim se izražava nezadovoljstvo radom Županije u ovom segmentu - Do kolovoza dodijeljeno je 170 kredita u vrijednosti većoj od 33 milijuna kuna, a ove godine za to je predviđeno 73 milijuna kuna

Piše: Marina PROTIĆ

Zbog nesuglasica oko poticanja poduzetništva koje postoje između Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva i Županijskog upravnog odjela za gospodarstvo, Poglavarstvo Splitsko-dalmatinske županije pozvat će ministra Željka Peceka u Split kako bi se ti nesporazumi razriješili.
Čulo se to na jučerašnjoj sjednici Županijskog poglavarstva tijekom rasprave o izvješću o aktivnostima Županije u poticanju poduzetništva, a potaknuto je dopisom ministra Peceka od 1. kolovoza kojim se izražava nezadovoljstvo radom Županije u ovom segmentu.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu Vicencije Biuk među ostalim je istaknuo kako je u razdoblju od siječnja do kolovoza 2001. godine realizirano 170 kredita u vrijednosti 33.586.223,00 kuna po osnovi programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva, programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu te fonda za razvitak poljoprivrede i agroturizma.
Ukupni kreditni potencijal za ovu godinu iznosi oko 73 milijuna kuna, a poduzetnicima je na raspolaganju pet banaka, i to Splitska, Privredna, Hypo Alpe Adria bank, Zagrebačka i Dalmatinska banka.
Mr. Nediljko Špiro ErcegBiuk je dodao kako, unatoč izvještajima koji su Ministarstvu slani u više navrata, ono uporno izvlači samo jednu banku, i to Zagrebačku koja je, kaže, zaista po tada dostupnim podacima imala realizaciju samo tri kredita.
Podsjećajući da Ministarstvo traži uključivanje u program za 2001. koji je donijelo ovog ljeta, a Županija već četiri godine provodi program koji je usvojila Skupština, Biuk je napomenuo da su programi po sadržaju vrlo slični, ali da županijska tijela mogu provoditi samo programe koje je Skupština usvojila i za koje su sredstva osigurana.
- Sve ostale angažmane s trećim osobama, a tu spada i Ministarstvo, uređujemo putem ugovora. Program Ministarstva ne može isključiti program Županije, jer je to zadiranje u autonomiju lokalne samouprave.
Ministarstvo i županija mogu biti smo partneri u ovom poslu — kazao je Biuk ističući da se ne može prihvatiti diktat Ministarstva, jer će u tom slučaju Županija doći pod udar revizije zbog neprovođenja programa te da za ovu godinu od Ministarstva nije dobivena ni jedna kuna.
Mr. Nediljko Špiro Erceg dodao je kako bi ministar Pecek trebao stići što prije da kaže što ne valja i uputi županijske službe kako raditi, jer ti nesporazumi očito nisu slučajni.
Zamjenik župana dr. Joško Kovač upozorio je da je stanje Vicencije Biukgospodarstva u Dalmaciji tako loše da nema riječi kojom bi ga se opisalo te da se problem može riješiti samo gospodarskom strategijom i pritiskom na Zagreb, a župan dr. Branimir Lukšić je, upozorivši kako se zbog uvoza nemaju gdje plasirati domaći poljoprivredni proizvodi, ustvrdio da uvoz zastupaju lobiji, vrlo visoko pozicionirana udruga čepušara koja je uvijek bila jedina nadstranačka udruga.

SPLIT DANAS
SPLIT DANAS

   

Dr. Branimir Lukšić
ŽUPAN dr. BRANIMIR LUKŠIĆ ZAMJERA MEDIJIMA I PREDLAŽE:
"Kronike Županije"
više, jer nije režimska

Raspravljajući o izvješću o ostvarivanju uređivačke koncepcije Kronike Županije splitsko-dalmatinske u 2000. godini, zamjenik župana dr. Joško Kovač je ukazao na njenu važnost budući da "dnevni tisak i tjednici ne prate ono što se događa u lokalnoj samoupravi". Ovako, smatra dr. Kovač, ljudi mogu, i to besplatno doznati istinu koju ne mogu doznati u novinama. Župan dr. Branimir Lukšić je pak kazao kako bi bilo dobro da naklada kronike bude i veća, to više što se "stvarno nalazimo u medijskom jednoumlju, najviše zbog autocenzuriranja, da bi ljudi znali činjenice koje su u režimskim medijima tabu tema."
   

Sprema li se
predaja grada Amerikancima?

Na sjednici Poglavarstva župan dr. Branimir Lukšić dotaknuo se i projekta splitske Gradske luke istaknuvši da se ovih dana prelama budućnost Splita.
- Jesmo za gradnju hotela i otvaranje radnih mjesta, a ne da se pretvorimo u Havanu. Ako se potpišu ugovori za kakve sam ja čuo, proporcija 51 prema 49 u korist Amerikanaca, onda je to bezuvjetna katastrofa i predaja Splita — kazao je župan.
   

Školama još teže

Županijsko poglavarstvo jučer je, među ostalim, odlučilo isplatiti Osnovnoj školi Ante Starčević iz Dicma 234.290,02 kuna za proširenje školskog igrališta, splitskoj školi Brda za popravak igrališta 241.522,18 kuna, a školi Marjan 238.591,74 kune za sanaciju igrališta. Domu zdravlja Split isplatit će se 278.596,7 kuna za izradu unutarnje i vanjske podne kanalizacije Školske poliklinike. To su, kazao je Ilija Krišto, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, možda posljednji prijedlozi koji se upućuju Poglavarstvu, jer je pitanje kako će funkcionirati društvene djelatnosti iduće godine s obzirom na nerazmjer potreba i novca.
Krišto je upozorio kako će se standard osnovnih i srednjih škola ozbiljno smanjiti u idućem razdoblju, a u župniji ne znaju kako se s time nositi. Standard je i do sada bio minimalan, kazao je župan dodavši kako se boji da djeci ne padne krov na glavu.
Poglavarstvo je, osim toga, Gradu Sinju odlučilo isplatiti 40 tisuća kuna za sufinanciranje manifestacije Dani Alke i Velike Gospe, što je iznos jednak lanjskom. Županijskoj skupštini je na usvajanje upućen prijedlog za promjenu Statuta Županije te prijedlog izmjene odluke o sudjelovanju u financiranju političkih stranaka zastupljenih u Skupštini. Broj vijećnika povećan je, nakon izbora s 40 na 51, a strankama bi se isplaćivalo oko 135 tisuća kuna mjesečno, što bi značilo da je za tu svrhu potrebno još 200 tisuća kuna više od planiranog iznosa od 1.250.000,00 kuna.

KUPALIŠTA OD UŠĆA ŽRNOVNICE DO MUTOGRASA
TRAŽE KONCESIONARE
Uskoro procvat podstranskih plaža

Budući koncesionari obalni bi pojas, trenutačno na brojnim mjestima zapušten, uređivali prema dvama detaljnim planovima uređenja prostora obalnog dijela općine Podstrana

Piše: Željana MATIJEVIĆ

Podstranske plaže, od ušća Žrnovnice do Mutograsa, još ovoga proljeća trebale bi biti ponuđene koncesionarima, koji bi ih najvjerojatnije i ušminkali za iduću ljetnu sezonu, a neke i uključili u utrku za Plavu zastavicu! Budući koncesionari obalni bi pojas, trenutačno na brojnim mjestima zapušten, uređivali prema dvama detaljnim planovima uređenja prostora obalnog dijela općine Podstrana, koji datiraju iz rujna 1997. godine.
Plaža u Grljevcu također bi trebala dobiti svog koncesionara Snimio Joško ŠUPIĆPlanovi, među ostalim, predviđaju nasipanje, odnosno proširenje plaže, na mjestima i do 30 metara od granice pomorskoga dobra. Također, tu su i pješačko-kolne površine širine 4,5 metara, zatim zelenilo, najvjerojatnije palme, brojni štekati, suvenirnice i zalogajnice, lučice u Strožancu, Svetom Martinu (s otvorenim bazenom) i Mutograsu, a posljednja u nizu prema moru bila bi šetnica široka osam metara.
Nakon šetnice, dolazilo bi se na šljunčanu plažu i čisto more, jer kanalizacija je u Podstrani gotovo pa dovršena, preostaje dovršiti predjel od ušća Žrnovnice do Lava. Za realizaciju svega nužno je kompletirati papirologiju, o čemu nam je mr. Željko Mišić, pročelnik Ureda za pomorstvo županijske državne uprave kazao:
— Prije dodjele koncesija, koju zasad u Podstrani ima samo DŠR Strožanac, nužno je utvrditi granice pomorskoga dobra. Nakon kompletiranja dokumentacije utvrđuje se Prijedlog granice pomorskoga dobra, a potom Vlada RH donosi Uredbu o granici pomorskoga dobra. S granicama ne bi trebalo biti problema, nastoji se što manje zadirati u vlasnička prava. Držim da će sve to s granicama biti dovršeno do kraja ove godine, nakon čega će Županijska skupština raspisati odluku o raspisivanju natječaja za dodjelu koncesija, i to onih na 12 godina.
Interes za koncesije, vidljivo je to i preko već izdanih kratkoročnih koncesijskih odobrenja, velik je, tvrdi pročelnik Mišić, te dodaje kako je prava šteta što se projekt koncesija i ranije nije realizirao, pogotovo zbog pojava uzurpiranja pomorskog dobra.

VLASNIK JEDNOG OD NAJSTARIJIH SPLITSKIH KAFIĆA
U SUKOBU S KONZERVATORIMA
"Arsov" štekat priječi
ulaz u Mletačku kulu

Piše: Gordan ZUBČIĆ

Vjekoslav Zubak mlađi ispred spornog prolaza svog caffe-bara Snimio Joško ŠUPIĆŠtekat caffe-bara Ars, smješten kod Splitske banke na Rivi, tijekom današnjeg dana trebao bi biti premješten na novu lokaciju, bliže središtu najpoznatije splitske šetnice, a prema tvrdnjama njegova vlasnika Vjekoslava Zubaka, tim činom nadležne gradske službe žele ga privoliti na suradnju sa stručnjacima za zaštitu spomenika kulture. Naime, ovaj kafić nalazi se u Mletačkoj kuli na dnu Voćnog trga, a jedino se kroz njegov prednji prostor može pristupiti prolazu koji vodi prema gornjim katovima ovog spomenika iz 15. stoljeća.
— Spreman sam na svaki oblik suradnje s konzervatorima, ali ne na ovakav način. Ako je eventualno sporan kafić, a nije, jer postojeći ugovor o najmu s Gradom na snazi je do 2009., zbog čega mi diraju u štekat — pita se vlasnik Arsa, koji se u spomenutom prostoru nalazi već 27 godina.
— Ovaj dio kafića se na tom mjestu nalazi već četiri godine i zadovoljava sve mjere propisane gradskim odlukama, na temelju čega mi je ugovor do sada bio uredno produljivan — napominje Zubak.
U Odsjeku za javne površine Grada Splita, neposredno zaduženom za brigu o štekatima, nismo uspjeli dobiti potvrdu ovih vlasnikovih navoda.
Stručno mišljenje o ovom vrijednom dijelu kulturno-povijesne baštine našega grada zatražili smo u splitskom Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture RH. Kako doznajemo od prof. Gorana Nikšića, njegova vodećeg arhitekta-kozervatora, vlasnik Arsa već niz godina ne dopušta gradnju spornih stepenica koje bi povezale sadašnju razinu prostorije s prolazom prema gornjim katovima.
— Naša osnovna želja je pravilna valorizacija kule kao svjedoka mletačke vladavine u našem gradu, jer se ona sada neadekvatno koristi - mišljenja je prof. Nikšić.
Ostaje nam pričekati najavljena zbivanja oko štekata, kao i moguće suočavanje svih sudionika ove priče.

DUGOTRAJNO URUŠAVANJE KROVA ZGRADE U ULICI SLOBODE 48
JUČER URODILO INCIDENTOM
CRIJEP PAO PROLAZNIKU NA GLAVU

Anastas Ivanovski, 74-godišnji umirovljenik, zadobio je lakše ozljede glave, a uzrujani stanari prozivaju "Stanoupravu" jer mjesecima traže sanaciju krova

Pišu: Linda VUKOREPA i Divna ZENIĆ

Dobro sam prošao, tješi se Anastas Ivanovski Snimio Ante ČIZMIĆPod naletom jake bure s krova zgrade na uglu Ulice slobode i Domovinskog rata odlomilo se jučer ujutro nekoliko crjepova, pri čemu je lakše ozlijeđen prolaznik Anastas Ivanovski. Ovaj 74-godišnji umirovljenik zadobio je ozljede glave, a nakon što su mu na Hitnom kirurškom prijamu KB-a Split zašili ranu i rendgenskim snimkama utvrdili kako nema prijeloma kosti lubanje, pušten je na kućnu njegu.
— Na svu sreću dobro sam prošao. U bolnici su mi zbrinuli ranu i sada se samo nadam kako neće biti nikakvih komplikacija - kaže Ivanovski.
To je jutro, priča nam, pošao kupiti mlijeko i od ljekarne Olujić krenuo prema semaforu, kada ga je nešto "strefilo". Osjetio sam, nastavlja, jaku bol u glavi i prvo pomislio da je netko bacio bocu pića. Vidio sam, međutim, svuda okolo crijep s krova, uhvatio se za glavu koja je stravično krvarila i počeo zapomagati — prisjeća se Ivanovski.
Događaj je šokirao i Danijela Petrića, predstavnika zgrade sa čijeg su se derutnog krova jučer na ulicu obrušavali crjepovi.
- Već nekoliko mjeseci upozoravamo Stanoupravu na ovaj problem, jer nije prvi put da su pod naletom vjetra letjele opeke. U travnju smo tako, na sastanku suvlasnika stanara, sanaciju krova i balkona iznijeli kao prioritete, te uputili dopis Stanoupravi. Jedino što su napravili jest da su u srpnju postavili ploču s natpisom Opasnost od urušavanja i to nakon što smo, već po tko zna koji put, prestravljeni zvali upozoravajući da na ulicu padaju crjepovi. I vidite što se moralo dogoditi — uzrujano nam je pričao Petrić.
Referent prozvane tvrtke Jakša Radnić tvrdi kako su u Stanoupravi odmah nakon pregleda zgrade tvrtki Špiljar dali nalog da zamijeni oštećene crjepove, ali samo na jednom dijelu krova koji je još početkom prošle godine oštetilo nevrijeme i za koji je novac trebalo dati osiguranje. Što je bilo poslije u Stanoupravi ne znaju (?!), jer je daljnja briga o popravku krova, prema njihovu mišljenju, na predstavniku stanara!
Pod naletom bure crjepovi su s krova zgrade na križanju Ulice slobode i Domovinskog rata letjeli na ulicu Snimio Božo VUKIČEVIĆRadnici Špiljara na krovu zgrade u Ulici slobode 48 pojavili su se tek jučer poslijepodne, te sanirali dio krova, jer za cijeli, kažu u Stanoupravi, novca na računu zgrade nema!
Jedino što stanarima zgrade preostaje jest da podignu namjenski kredit kod ove upraviteljske tvrtke, a prolaznicima da, barem za nevremena, zaobilaze ovu lokaciju u širokom luku...

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.09.06.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

 [ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]