SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ teme dana ]
[ ekonomija ]
[ turizam ]
[ sport ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ zivot ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ bih ]
[ dalmacija ]
[ tribina ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
( zadnje vijesti )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
[ prometni vodic ]
       

 
EKONOMIJA

PETAK 7. rujna 2001.



TOMO BOLOTIN, PREDSJEDNIK
UPRAVE SPLITSKE BANKE
O prodaji Splitske banke UniCredito
će odlučiti za
desetak dana

Osnivanje zajedničkog mirovinskog fonda s Riječkom bankom nije najava naše prodaje Bayerische Landesbank, već dobar poslovni potez
Desetak uglednih europskih banaka čeka odluku UniCredita

Piše: Marija BRNIĆ

Gotovo sve veće hrvatske banke uključile su se u "posao stoljeća", kako mirovinsku reformu nazivaju u bankarskim krugovima. Prilično je iznenađenje izazvao zajednički nastup dvije najsnažnije regionalne banke, Splitske i Riječke. Znači li približavanje tih dviju banaka i osnivanje zajedničkog mirovinskog fonda, s najjačim slovenskim osiguranjem Triglav, potvrdu indicija da će većinski vlasnik Riječke banke Bayerische Landesbank uskoro od talijanskog UniCredita kupiti Splitsku banku? Prvi čovjek Splitske banke Tomo Bolotin to niječe, tvrdeći kako je riječ tek o 'koincidenciji'.
U Splitskoj banci smo pratili mirovinsku reformu i zajedno s UniCreditom elaborirali ulazak u projekt. I nakon što se otvorila mogućnost promjene strateških partnera, željeli smo kao Splitska banka sa svojom razinom učešća u bankarskoj industriji aktivno sudjelovati u mirovinskoj reformi osnivanjem vlastitog društva.

Prirodni saveznici

Zašto ste za partnera odabrali baš Riječku banku?
Mišljenja smo da bismo sami manje uspješno obavili taj posao i manje uspješno ušli u mirovinsku reformu. Inače Splitska i Riječka banka dugi niz godina surađuju. Komplementarne smo banke, ne preklapamo se, do Paga je Riječka, od Paga do Korčule naše je područje. Dakle, to su banke koje djeluju bez kolizije interesa, imaju značajnu snagu, mrežu i identitet, pa bi bila šteta da ostanu na periferiji mirovinske reforme.
No, vaša suradnja u mirovinskoj reformi 'pročitana' je i kao uvod u moguće preuzimanje Splitske banke od strane Bayerische Landesbank. Koliko je istine u tomu?
To koincidenira i naravno da su ljudi skloni i prejudicirati. No, ovdje nema mjesta prejudiciranju, što su činili i neki listovi, pa i ovog puta to demantiram. Takvo je ponašanje nepravedno, u slučaju da dođe do vlasničkih promjena u Splitskoj banci, prema ostalim relevantnim i prvoklasnim pretendentima, europskim bankama. Nema nikakvih razloga da se daje bilo kakav prioritet u ovoj fazi.
Osim Bayerische Landes banke, tko su još ozbiljni takmaci za Splitsku banku?
Desetak banaka je zainteresirano za Splitsku banku u slučaju da UniCredito odluči izići na tržište sa svojim većinskim udjelom.
U kojoj je fazi ta odluka?
Vjerojatno će u idućih desetak dana UniCredito morati raščistiti sam sa sobom i s relevantnim institucijama u Hrvatskoj. Bi li takva

Tomo Bolotin: Naš mirovinski fond imat će 200 tisuća klijenata Snimio Matko BILJAK

Špekulantska podmetanja

Kako komentirate upozorenja bankarskih krugova da su neke banke špekulativnim ponašanjem utjecale na stabilnost kune, među njima i Splitska?
Premda bi to s aspekta banke mogao biti i kompliment nekim našim djelatnicima na tržištu, nismo se time bavili, nismo tako profilirani, ni po politici, a ni po vokaciji. Ako pogledate našu kunsku i deviznu aktivnost, vidjet ćete da smo cijelo vrijeme pokušavali, od početka godine do sada, prodati svoje devize, kad nam je trebalo za vlastite plasmane. Na aukcijama često nismo ni uspijevali prodati devize, a ne da smo špekulirali i akumulirali devize radi pritiska na tečaj, u bilo kojem smjeru. Mislim da je to floskula nekih drugih banaka kojima je u interesu kvalificirati jadranske banke kao špekulantske. Na žalost, kod nas još uvijek takva "marketing" utakmica postoji.
   

"Zavjet" šutnje

Možete li nam otkriti koje su banke još zainteresirane za Splitsku banku?
Ne mogu vam reći. To ne bi bilo poslovno, to nije moj posao. Ja sam na čelu uprave banke i dat ćemo najbolji servis da se taj posao najuspješnije obavi. No, mogu vam reći da bismo već sutra za šest-sedam njih i mi i HNB sigurno dali suglasnost.

pokazana spremnost za smanjenje koncentracije imala i pozitivan odjek za suglasnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Hrvatske narodne banke da preuzme Zagrebačku banku.

Korisna utrka

Štete li Banci priče o promjeni strateškog partnera i što bi ta promjena značila za štediše?
Na prvi se pogled može činiti da takve priče o vlasničkim promjenama nisu atraktivne za štediše, no to je zapravo pozitivan aspekt. Eventualna promjena vlasnika pokazala bi da je prodavatelj prodao i postigao bolju cijenu nego što je platio prije godinu dana, što znači da je banka jača, da je cijena njezina kapitala veća. To što se na međunarodnom tržištu banke utrkuju oko kupnje Splitske banke, nama je, a i štedišama, dakle, kompliment.
Imate li procjene koliko bi tržišta mogao uzeti Mirovinski fond koji ste osnovali?
Po mojoj osobnoj prosudbi, svaka od banaka zasebno bi se borila s cenzusom, a smatram da ćemo mi uzeti čak i preko 200 tisuća klijenata, jer mi smo dominantne kuće na svojim područjima..
I druge velike banke aktivno sudjeluju u mirovinskoj reformi. Što će biti prednost Splitske i Riječke banke u pridobivanju klijenata?
Identitet naših dviju banaka i jaka, pozitivna kemija između nas i naših građana, povjerenje i tradicija koje mi imamo kod stanovništva, a ovo je upravo posao sa stanovništvom. Ne zaboravite da 60 posto naše pasive potječe od stanovništva, što je naša prednost.

GUVERNER ŽELJKO ROHATINSKI O OČEKIVANIM
REAKCIJAMA NA NOVE ODLUKE SAVJETA HNB-a
Banke će prijetiti podizanjem
kamata, ali nećemo popustiti!

U središnjoj banci očekuju žestoke reakcije banaka na odluke o višoj cijeni lombardnih kredita i nižoj kamati na obvezne rezerve, ali ne kane mijenjati donesene mjere

Piše: M. BRNIĆ

U Hrvatskoj narodnoj banci očekuju žestoke reakcije banaka nakon najnovijih odluka Savjeta HNB-a - od političkog lobiranja, pa čak i do podizanja kamatnih stopa, na što su guvernera Željka Rohatinskog i njegove suradnike pojedini bankari već telefonski upozorili. Unatoč svim pritiscima, poručuju iz HNB-a, odluka se neće mijenjati, banke po kvantitativnoj osnovi nemaju opravdanja za podizanje kamatnih stopa, a HNB će štititi javni interes, stabilnost tečaja i zaustavljanje deprecijacijskih očekivanja.
HNB očekuje da će banke ipak početi prodavati dio "viška" deviza, a šalteri HNB-a već su im otvoreni. Središnja banka pritom nema nikakvih namjera zarađivati, nego će devize kupovati "po razumnoj cijeni", radi deviznih pozicija banaka i samog HNB-a, ali i ispunjenja obveza koje ima prema sporazumu s MMF-om.
U HNB-u ističu kako je tečaj zadnjih dana "stao", te lagano i aprecira. Prema saznanjima koje imaju guverner i njegov najuži tim suradnika, u tečajnim su špekulacijama na deviznom tržištu istaknutu ulogu imale čak i neke banke sa sjedištem u inozemstvu. Ako dođe do novih napada na valutu, u HNB-u su odlučni braniti volantilnost tečaja još jačim oružjem. U središnjoj banci procjenjuju da sve što se zbivalo u kolovozu u sferi administrativno utvrđenih cijena, odnosno cijena "javnog sektora", smanjuje optimizam da će ukupna inflacija u ovoj godini biti ispod 4,5 posto.
   

Odluke Savjeta HNB-a

Bankarima je Savjet Hrvatske narodne banke propisao nove cjenike: poskupio je lombardne kredite povećavši kamatu s 9,5 na 10,5 posto, a smanjio je s 3,5 na 2 posto stopu naknade na kunski dio obvezne pričuve. Također, HNB je odlučio početi najavljenu fazu unifikacije valute izdvajanja obvezne pričuve.
Savjet HNB-a je konstatirao da su zadnjih mjesec dana znatno porasle kamate na novčanom tržištu, a kako su neke banke uzimale i lombardne kredite kao relativno jeftin izvor novca, tako je donesena odluka o podizanju cijene tim zajmovima. HNB je spustio stopu naknade koju obračunava na kunski dio obvezne pričuve banaka na dva posto, jer padaju i pasivne kamate banaka na depozite u domaćoj valuti. Tako su te prosječne pasive u ožujku iznosile 3,73 posto, a do srpnja su pale na 3,10 posto. Što se unifikacije tiče, od 10. rujna 10 posto obračunatog deviznog dijela obvezne rezerve treba izdvojiti u kunama, a 8. listopada, kod sljedećeg obračuna, još 10 posto izdvojit će se u kunama.

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA O PROVEDBI ZAKONA O OBRTU
Dogmatski referenti
maltretiraju obrtnike

Piše: M. BRNIĆ

ZAGREB — Novi Zakon o obrtu, koji je na snagu stupio prije dva mjeseca, u cjelini gledajući pridonijet će razvoju obrtništva. Međutim, otpori vezani uz provedbu zakona u prvom su redu na terenu gdje pojedini dogmatski referenti usporavaju i koče, te od obrtnika traže i mito, naglasio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran na sastanku koji je okupio predstavnike HOK-a, komorskih odjela, te predsjednike udruženja obrtnika u općinama i gradovima, a kojemu su bili nazočni i predstavnici Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Tema sastanka bila je provedba izmijenjenog Zakona o obrtu. Šafran je ujedno pozvao sve obrtnike koji naiđu na takvo ponašanje administracije koje koči osnivanje i razvoj obrta, da prijave takve slučajeve, a nada se i da će nadležne službe u tim slučajevima hitno reagirati. Novine u Zakonu obrtnicima je pojasnila načelnica u Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo Mirela Hock, od definiranja sezonskog obavljana obrta (za što će uskoro biti donesen i Pravilnik), strukovnog obrazovanja, pa do uvjeta pod kojima obrt u Hrvatskoj mogu otvarati stranci. Obrtnici su iznijeli i različite poglede na novi zakon. Jedna od primjedbi koju je iznio predsjednik Šafran odnosila se na nelogičnost da obrtnik bude istodobno zaposlen u drugoj tvrtki. Šafran smatra kako se program razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva koji je predstavio pomoćnik ministra Dragutin Katalenić, a koji predviđa do 2004. godine otvaranje 133 tisuće novih radnih mjesta, ne može ostvariti samo preko kreditiranja. — Nužno će biti osmisliti i projekte kojih sada u Hrvatskoj nedostaje - istaknuo je Šafran, dodajući kako bi se Hrvatska pri tome trebala voditi iskustvima talijanske pokrajine Lombardije i Portugala, koji su osmišljavanjem projekata za razvoj obrta, malog i srednjeg poduzetništva u kratkom roku ostvarili značajne gospodarske pomake i postali izuzetno konkurentni na europskom tržištu.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška: NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.09.06.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

 [ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]