"ORLANDO" I
"RADELJEVIĆ"
Stečajni upravitelj propale
pekare i tvornice za proizvodnju ulja Mato Marić ističe kako će nepokretna imovina
"Orlanda" i Prvoga dalmatinskog industrijskog poduzeća biti ponuđena po početnoj
cijeni od devet, odnosno 10,4 milijuna kuna — Umjesto ekološki neprihvatljivog pogona,
na mjestu bivšeg "Radeljevića" niče novi gruški administrativno-stambeni
centar
Piše: G.
BIJELIĆ
Nakon prodaje starinskih krušnih peći pekare "Orlando" koje
su kupca našle u Makedoniji, danas će u javnim glasilima biti objavljen poziv za treću
po redu javnu dražbu na kojoj se uz početnu cijenu od devet milijuna kuna nudi 4350 metara četvornih
zemljišta s pripadajućih 1940 "kvadrata" korisne površine zgrade pekare u stečaju.
Nakon obaranja startne cijene nekretnina od 13 milijuna u prvom do devet milijuna kuna u
trećem "licitacijskom krugu", stečajni upravitelj "Orlanda" Mato
Marić vjeruje da će se na dražbi 5. listopada lakše naći novi vlasnik, koji "u
nasljedstvo" uz kupljeno dobiva i oko šest milijuna kuna neisplaćenih dugovanja
prema bivšim zaposlenicima pekare. Na prodaju će 13. rujna šesti put biti ponuđena i
nepokretna imovina Prvoga dalmatinskog industrijskog poduzeća u Gružu, gdje će umjesto
za okoliš nepoželjnog pogona za prozvodnju ulja u budućnosti najvjerojatnije
"niknuti" nova administrativno-stambena zona. Početna cijena gruškog dijela
bivšeg "Radeljevića" za pet pristiglih ponuda iznosi 10,4 milijuna kuna, dok
je zemljište te "likvidirane" tvornice u Komolu ovih dana prodano ponuditelju
iz Mokošice. Kako nam je kazao stečajni upravitelj Marić, kupac kojeg nije želio
imenovati platit će u dva obroka 1,52 milijuna kuna, što je znatno više od iskličnih
900 tisuća koliko se tražilo za komolačku parcelu PDIP-a.
Mato Marić otkrio nam je kako su blizu prodaji 25. rujna i nekretnine negdašnje stonske
zanatske tvrtke "Prevlaka". Iz šestog pokušaja za startnih 200 tisuća kuna na
dražbu će skladišni prostori i uredi uprave, no s obzirom na nisku cijenu, teško će
se moći namiriti potraživanja 36 radnika koji su dobili otkaz. Za jesen preostaje riješiti
i sudbinu propalog Poduzeća za ceste "Mironja", čiji su "zdravi dio"
unajmile "Dubrovnik ceste", pa se iz najma, veli Marić, djelomično isplaćuju
zaostaci uposlenima koji još čekaju 3,5 milijuna kuna neisplaćenih primanja. Završetkom
sezone znat će se i što će biti s Hotelima "Lopud" nad kojima je pokrenut stečaj
iako je 60 zaposlenih uspješno odradilo sezonu u najmu hotela "Gruž".
GRADONAČELNICI
ZADRA I VELIKE GORICE
GOSTI TRIBINE DUBROVAČKOG HDZ-a
Decentralizacija novi
teret građanima
Gradovi su dobili školstvo,
zdravstvo i socijalnu skrb, ali ne i novac kojim bi ih financirali, rekao je Božidar
Kalmeta — Gradu Dubrovniku nedostaje za funkcioniranje 12 milijuna kuna, izračunao je
Ivan Šuker
Piše: P. PEKO
Reforma lokalne samouprave zapravo je dodatna centralizacija i nema
nikakve veze s decentralizacijom. To je prijevara Vlade koju građani ne prepoznaju, i to
kao izravan udar na njihove džepove — rezimirao je novi Zakon o lokalnoj upravi i
samopravi, koji je na snazi dva mjeseca, Božidar Kalmeta, gradonačelnik Zadra u svom trećemu
mandatu. Iz svog iskustva Kalmeta je naglasio da su promjene zapravo utjecale samo na
pogoršanje situacije na lokalnim razinama. — Gradovi su "dobili" školstvo,
zdravstvo i socijalnu skrb, prema kojima imaju obvezu financiranja, no ne i novac kako to
financirati. Vlada pod krinkom decentralizacije gradovima, općinama i županijama nije
dala nikakve ovlasti kao ni novac. Državni proračun je pred bankrotom i zato se
financiranje prebacuje na ionako prazne džepove građana. Protiv toga smo se mi bunili.
Ovako građani dobivaju čitav set novih poreza koji će ih dodatno
financijski opteretiti — istaknuo je Kalmeta nazvavši ludostima oporezivanje neiskorištenih
građevinskih i poljoprivrednih zemljišta.
Na tribini HDZ-a gradonačelnik Velike Gorice Ivan Šuker potvrdio je da gradovi neće moći
sami financirati obveze koje su im nametnute. Za primjer je dao Grad Zagreb, kao
gospodarsko, kulturno i ino središte, kojemu u proračunu nedostaje 80 milijuna kuna da
bi isfinancirao sve svoje potrebe. — Konkretno, za Grad Dubrovnik kalkulacija pokazuje
da mu nedostaje 12 milijuna kuna koje će potraživati iz tzv. Fonda za izravnanje. Taj se
fond nekad zvao Fond za nerazvijene, a sada su ga oni primijenili za cijelu Hrvatsku. S
nedostatkom novca s pravom se možemo pitati za najosjetljiviju kategoriju — budućnost
pedagoškog standarda — kazao je Šuker. On je u svom izlaganju istaknuo i podatak da je
prosječna hrvatska obitelj za oko tri tisiće kuna opterećenija danas negoli 1999.
godine. Također je kritizirao Vladine mjere restrikcije socijalnih prava te smanjenje
porodiljnih naknada okarakterizirao kao udar na politiku nataliteta. |
NOSITELJ LISTE "GLAS ZA ČOVJEKA"
DARKO KACIGA:
Stari porat - otužna slika Grada
Piše: A.
KELAVA
Nezavisni kandidat za skore lokalne izbore u Dubrovniku, nositelj liste
"Treći put - Glas za čovjeka" Darko Kaciga na dubrovačkome malome mulu u četvrtak
je na konferenciji za novinare govorio o komunalnim gradskim problemima.
— Na žalost, ovo je slika balkanske Hrvatske koju nitko od nas sigurno ne želi. Ovdje
se slijeva sva gradska kanalizacija i 500 godina od rješenja za odvodnju, koje je
napravio Onofri, ništa se nije promijenilo — istaknuo je Kaciga dodajući kako je u
programu njegove liste kao prioritet navedeno upravo rješavanje problema vode i
kanalizacije u Gradu.
Peti kandidat Nezavisne gradske liste Antun Karužić na konferenciji se također osvrnuo
na niz komunalnih problema Grada, kritizirajući dosadašnje gradske čelnike koji su se,
kako je rekao, umjesto rješavanja gradskih komunalija brinuli o svojim osobnim
interesima.
— Kanalizacijski sustav i pločnici se raspadaju, grad se pretvara u golemi
ugostiteljski objekt, a 50 posto stanovništva se iseljava iz Grada — kazao je Karužić.
Kandidati s Nezavisne liste Darka Kacige najavili su za ponedjeljak 10. rujna predizborni
skup koji će se održati u Kazalištu Marina Držića s početkom u 20 sati, a na kojem
će biti nazočan i don Ivan Grubišić, idejni začetnik inicijative Glas za čovjeka. |