SARAJEVO: KRIŽANOVIĆ SE VRATIO
S TREĆE UN-ove KONFERENCIJE O RASIZMU
U DOKUMENTIMA
IZ DURBANA I ŽRTVE
ETNIČKOG ČIŠĆENJA U BiH
Jozo Križanović je nakon
povratka dijela BH izaslanstva iz Durbana izjavio kako se očekuje da će se u završnim
dokumentima Treće konferencije o rasizmu i rasnoj diskriminaciji naći mjesta za žrtve
etničkog čišćenja u BiH i nestale osobe kao i za načine pružanja pomoći u
rješavanju tih problema
SARAJEVO (Habena/BHP) — Bosna i Hercegovina je na Trećoj konferenciji
Ujedinjenih naroda protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodnih oblika
netrpeljivosti, koja se održava u južnoafričkom gradu Durbanu, izrazila nadu da će se
u završnim dokumentima konferencije naći mjesta za žrtve etničkog čišćenja u BiH i
nestale osobe, kao i za to kako pružiti pomoć u rješavanju tih problema.
Ovo je u Sarajevu izjavio predsjedavajući Predsjedništva BiH Jozo Križanović po
povratku dijela bh. izaslanstva s konferencije, koja bi trebala trajati do petka 7. rujna.
BiH će do kraja konferencije predstavljati izaslanstvo na čelu s veleposlanikom BiH u
Južnoj Africi Draganom Božanićem. BiH je bila jedna od osamnaest zemalja na
konferenciji čija su izaslanstva predstavljali šefovi država i imala je dva značajna
istupanja - na okruglom stolu osamnaest šefova država i na plenarnoj sjednici.
Osim toga, bh. izaslanstvo imalo je i niz bilateralnih susreta, od kojih je Križanović
posebno izdvojio one sa susjedima - potpredsjednicom hrvatske Vlade Željkom Antunović i
ministrom vanjskih poslova SR Jugoslavije Goranom Svilanovićem te s glavnim tajnikom UN-a
Kofijem Annanom i glavnim tajnikom Vijeća Europe Walterom Schwimmerom.
— Schwimmer je istaknuo da je BiH ispunila uvjete za prijam u Vijeće Europe te da je
sada prijam samo tehničko pitanje — kazao je Križanović, dodajući da je želja BiH
da do prijama — dođe do kraja ove godine.
Predsjedavajući Predsjedništva je rekao da je značajno što se konferencija održava
jer je njezin cilj podići svijest o posljedicama rasizma i drugih oblika diskriminacije,
te je dodao da kod sudionika postoji suglasnost u svezi s većinom pitanja, osim u
slučaju kompenzacije afričkim zemljama za ropstvo i pitanja cionizma.
— BiH se nije opredjeljivala u svezi s pitanjem osude cionizma — izjavio je
Križanović, izrazivši mišljenje da će dva sporna pitanja biti izdvojena kao posebna
tema za naredne konferencije.
U
VITEZU OBILJEŽENA OSMA OBLJETNICA UBOJSTVA
14 ZAROBLJENIH HRVATSKIH CIVILA I VOJNIKA HVO-a
Na groblju u Ogradama cvijeće, svijeće i
sveta
misa zadušnica
Svetu misu zadušnicu predvodio
je fra Franjo Križanac n Vijence su položili i na grobovima ubijenih svijeće zapalili
predstavnici viteških udruga proisteklih iz Domovinskoga rata te izaslanstvo HDZ-a
općine Vitez
Piše:
Zvonimir ČILIĆ
Na svečan i dostojanstven način u srijedu je u Vitezu obilježena osma
godišnjica ubojstva četrnaestorice zarobljenih hrvatskih civila i vojnika HVO-a (Vlado
Krišto, Žarko Stojak, Branislav Petraš, Tomislav Petraš, Niko Petraš, Ranko Sukara,
Duško Ikić, Srećko Mišković, Nikica Jerković, Željko Lovrić, Albert Gabrijel, Jozo
Marijanović, Mladen Ikić, Milan Milanović).
Njih su 5. rujna 1993. godine u ranim jutarnjim satima na području viteške općine,
između sela Zabilje i Sadovače, uhitili muslimanski vojnici i žive odveli u nepoznatom
pravcu. To nedvojbeno potvrđuje i videosnimka do koje je posebnim kanalima, za dobre
novce, došla hrvatska strana.
Na videosnimci, uz popratni tekst na arapskome jeziku, vidi se da su akciju uhićenja
izvršili mudžahedini, pripadnici zloglasne postrojbe El mudžahid. No, među
mudžahedinima je bilo i vojnika Armije BiH, a mještani sela Zabilje, odakle je bilo
najviše uhićenih, prepoznali su Dževada Horića, Mujinog (1962.) iz susjednoga sela
Sadovače.
Za sudbinu četrnaestorice uhićenih hrvatskih civila i vojnika, među kojima je bio i
maloljetni Žarko Stojak, dugo se nije znalo ništa.
Tek nakon upornih traženja obitelji i
nadležnih civilnih i vojnih vlasti, te nakon višednevnih prosvjeda obitelji i građana
Viteza ispred baze britanskoga bataljuna Unprofora u Biloj, puna dva mjeseca nakon
zarobljavanja saznalo se za njihovu tragičnu sudbinu.
Naime, pod pritiskom dužnosnika Međunarodnoga Crvenog križa i Unprofora, muslimanska je
strana predala tijela četrnaest zarobljenihm, a poslije ubijenih Hrvata.
Zanimljivo je da ovaj stravičan zločin ne stoji u optužnici protiv brigadira Armina
Kubure, nedavno uhićenoga i sada u Haagu zatočenoga, koji je u to vrijeme bio
zapovjednik Sedme muslimanske brigade u čijemu su sastavu bile i postrojbe El mudžahid.
No, u srednjoj Bosni se vjeruje da će tijekom suđenja optužnica protiv brigadira Kubure
biti proširena i za zločin u Zabilju, a za što bi svjedok (a možda i optuženik) mogao
biti na videosnimci prepoznati Dževad Horić.
U povodu osme godišnjice toga zločina na mjesnome groblju u Ogradama, gdje je i pokopan
najveći broj ubijenih, služena je sveta misa zadušnica koju je predvodio fra Franjo
Križanac.
Uz grobljansku su kapelicu predstavnici viteških udruga proisteklih iz Domovinskoga rata,
predvođeni Jozom Radmanom, predsjednikom viteških dragovoljaca, i Dragom Plavčićem,
predsjednikom Udruge obitelji poginulih i nestalih, položili vijenac svježa cvijeća, a
na grobovima ubijenih zapalili su svijeće.
To je učinilo i izaslanstvo HDZ-a općine Vitez na čelu s predsjednicom Marinom Pendeš. |
|
VITEZ:
ŽUPANIJSKI ODBOR HDZ-a O IPTF-ovu
IMENOVANJU POLICIJSKOG KOMESARA U MUP-u
NAJGRUBLJI OBLIK PROTEKTORATA
Ovaj protuzakonit čin komesara
IPTF-a za BiH ocjenjujemo kao nametanje najgrubljeg oblika protektorata u ovoj županiji,
ali i kao pokušaj brisanja pariteta u Vladi Županije srednja Bosna, navodi se u
priopćenju
Piše:
Zvonimir ČILIĆ
VITEZ — Iznenađujuće i naprečac imenovan je policijski komesar za
srednjobosanski županijski MUP. To je, kako smo neslužbeno doznali, Hasan Delić,
dosadašnji pomoćnik ministra (Midheta Zubače) unutarnjih poslova ove županije.
Policijski komesar je novost u županijskim strukturama unutarnjih poslova, a
"djelo" je IPTF-a koji, ujedno, i daje suglanost (podobnost) za njegovo
imenovanje. Komesar će imati velike ovlasti, veliku samostalnost u radu i odlučivanju i,
iako to ne stoji u novousvojenim dokumentima, za svoj rad neće odgovarati županijskim
strukturama vlasti, nego onomu (IPTF-u i Civilnj misiji UN-a u BiH) tko je za njegovo
(formalno) imenovanje i dao suglasnost.
Zanimljivo je, jer je riječ o županiji s posebnim (paritetnim) režimom upravljanja, da
su bošnjačka i hrvatska strana bile dužne predložiti više kandidata za mjesto
komesara, a nadležne (?) međunarodne organizacije cijenile su njihovu podobnost. Od osam
predloženih hrvatskih kandidata ni jedan nije
"prošao", a to, i sam način izbora (nametanja) policijskog komesara, jest i
razlog priopćenja koje je u srijedu javnosti uputio Županijski odbor HDZ-a.
U priopćenju se navodi kako je IPTF-ov komesar u BiH Vincent Corrderoy nametnuo
vršitelja dužnosti komesara u MUP-u Srednjobosanske županije protivno proceduri iz
Uredbe županijske Vlade, županijskom Zakonu o MUP-u, te postojećoj sistematizaciji
radnih mjesta.
"Ovaj protuzakonit čin komesara IPTF-a za BiH ocjenjujemo kao nametanje najgrubljeg
oblika protektorata u ovoj županiji, ali i kao pokušaj brisanja pariteta u Vladi
Županije srednja Bosna", navodi se u priopćenju i ističe kako se upravo HDZ
zalagao za depolitizaciju policije, tražeći izmjenu i dopunu Zakona o MUP-u
Srednjobosanske županije.
"Međutim, stoji u nastavku priopćenja, upravo je IPTF zatražio da se prijelog
izmjena i dopuna ovog zakona povuče iz saborske procedure, a pod prijetnjom njihova
stavljanja izvan snage odlukom OHR-a."
Prema navodima u priopćenju, hrvatski su dužnosnici, sa željom da se iznađe rješenje
dogovorom, zatražili da se ponuđene izmjene i dopune Zakona o MUP-u ne razmatraju na
posljednjoj sjednici Županijske skupštine, a što je i prihvaćeno.
"Međutim, samo nekoliko dana poslije, kao grom iz vedra neba uslijedilo je
imenovanje i postavljanje vršitelja dužnosti policijskoga komesara dekretom
IPTF-a", kaže se u priopćenju i upozorava kako ministri u Vladi Srednjobosanske
županije iz reda HDZ-a neće biti "glasački stroj međunarodne zajednice i
potvrđivati i ozakonjivati nametnuta i protuzakonita rješenja kako u ovom, tako i u
drugim područjima". |