SLOBODNA DALMACIJA [naslovnica]

[ novosti ]
[ teme dana ]
[ ekonomija ]
[ turizam ]
[ kultura ]
[ kronika92 ]
[ zivot ]
[ split ]
[ zadar ]
[ dubrovnik ]
[ sibenik ]
[ bih ]
[ dalmacija ]
[ tribina ]
[ prilozi ]
[ vodic ]
[ podlistak ]
[ kolumne ]
( osmrtnice )
( zadnje vijesti )
[ impresum ]
   
[ mali oglasi ]
[ kontakt ]
[ linkovi ]
[ arhiv ]
[ prometni vodic ]
       

 

ZADAR

PONEDJELJAK 27. kolovoza 2001.



NEZAPAMĆENO MALI BROJ UPISANE DJECE U NINSKOJ OSNOVNOJ ŠKOLI "PETAR ZORANIĆ"
U hrvatskome kraljevskom gradu samo tri prvašića!

ZADAR DANAS
ZADAR DANAS

U Ninu se ne pamti kad je bilo tako malo učenika za prvi razred. U područnim školama Vrsi, Zaton i Ninski Stanovi djece je dovoljno, ali u Ninu su samo tri prvašića, koja će u razred krenuti - s trećašima. Opravdan je strah od trenda depopulacije, iako gradonačelnik Joso Štulina kaže da se možda tih godina u Ninu jednostavno "nije živjelo u ljubavi"!

Piše: L. KALMETA 


U Osnovnoj školi "Petar Zoranić" u Ninu ove će školske godine u prvom razredu sjediti — tri učenika. Tako mali broj upisanih prvašića u gradskoj matičnoj školi ne pamte generacije Ninjana — svake se godine inače tamo prosječno upiše dvadesetak učenika. Škola u Ninu je centralna, te ima još tri područne škole: u Vrsima, Zatonu i Ninskim Stanovima, no dok je u tim naseljima ove godine djece dovoljno, u Ninu, kraljevskome hrvatskom gradu, prvašića je manje nego u područnoj školi na zabačenim otocima zadarskog arhipelaga. I dok samo u Vrsima formiraju razred od 16 prvašića, u Ninu ove godine neće ni biti "čistog" odjela za prvi razred, nego će prvašiće staviti u kombinaciju, navjerojatnije s trećašima.
Ova generacija ninskih osnovaca je bila brojna, a na jesen će u školske klupe samo tri prvašića   Snimio B. GRGUROVIĆ— To u Ninu je jako čudno, neuobičajeno. Svi smo zatečeni, to se do sada nikada nije dogodilo. Učitelji ipak neće ostati bez posla, jer prema broju predškolske djece u Ninu, prvašića bi sljedećih godina opet trebalo biti dovoljno — kaže Renata Jačan, zadužena za osnovno školstvo u Županijskom uredu za prosvjetu.
Ravnatelj ninske osnovne škole Tonči Vuković objašnjava da na cijelom području grada Nina ove godine ima 29 prvašića: u Ninskim Stanovima sedam, u Vrsima 16, te u Zatonu i Ninu po tri.
— Pad broja djece u Ninu je strašan. Najmanje djece do sada, kada je "zvonilo na uzbunu", bilo je 11 prvašića. Generacija koja sada kreće u školu rođena je 1994. i 1995. godine i ne znam iz kojeg razloga je u Ninu tada rođeno samo troje djece — kaže ravnatelj Vuković.
U Ninu su se "uzbudili duhovi", mnogi analiziraju demografski pad i traže njegove uzroke. Dok jedni drže da je riječ samo o jednoj neobjašnjivoj generacijskoj "rupi", te da će se sljedećih godina broj školske djece u gradu opet vratiti na normalu, drugi, među kojima i ninski gradonačelnik Joso Štulina, strahuju da je u pitanju depopulacijski trend. Nin je na proteklom popisu stanovništva imao 4513 stanovnika, a prije deset godina bilo ih je 6055.
Majke ne žele rađati jer ih je država prevarila, troškovi života su užasni, nitko ne subvencionira ni knjige za školu, ni bilo što drugo da se pomogne roditeljima. Situacija u Ninu refleksija je hrvatskog društva u cjelini. Dok se ne riješe osnovni uvjeti, dakle materijalna osnova kojom se stimuliraju majke, one će i dalje apstinirati od rađanja, mišljenja je ninski gradonačelnik Štulina.
Međutim, 1994. i 1995. godine porodiljne naknade bile su veće nego sada i u materijalnom smislu rodilje su bile u znatno povoljnijem položaju. Razloge neobjašnjivoj ninskoj generacijskoj rupi stoga bi vjerojatno trebalo potražiti negdje drugdje. Možda Ninjani, kako je primijetio Štulina, te godine "jednostavno nisu živjeli u ljubavi"?!

OMLADINSKI HOSTEL NA BORIKU SVE POPULARNIJI
Ljetovati za malo novca

Noćenje s doručkom u zadarskom hostelu na Boriku zapada 75 kuna, a puni pansion samo 120 kuna

Piše: B. SVILIČIĆ


Tromjesečni ljetni rezime broja gostiju zadarskog Omladinskog hostela, jednog od ukupno tri koliko ih trenutačno ima u Hrvatskoj, bilježi broj od ukupno oko 15 tisuća noćenja. Time se razina popunjensoti tog objekta, koji ima na raspolaganju 290 kreveta, sanitarije, restoran sa samoposluživanjem, buffet, terasu, te višenamjensku dvoranu kapaciteta od 100 mjesta, značajno povisila u odnosu na prošle godine. Iako je to još, tvrdi ravnateljica hostela Irena Batur, daleko od broja gostiju koji su hostel posjećivali u prijeratno vrijeme.
Vrata Ferijalnog su uvijek otvorena — Prije početka devedesetih zadarski je hostel bio jedan od najvažnijih u lancu od njih deset, koliko ih je tada bilo u Hrvatskoj. No, što zbog rata, što zbog rastuće nepopularnosti takve vrste smještaja kod naših ljudi, broj gostiju se postupno smanjivao što je i dovelo do zatvaranja velikog broja hostela. Naši gosti uglavnom dolaze iz Poljske, Australije, Novog Zelanda, Njemačke, Francuske i Španjolske, dok je domaćih gostiju najmanje. Oni dolaze uglavnom grupno kad se u Zadru organiziraju školska natjecanja, kampovi ili regate. Čak je i učeničkih ekskurzija vrlo malo, a individualnih gostiju najmanje. Oni jednostavno više vole hotele — kaže ravnateljica zadarskog hostela, u kojem noćenja s doručkom zapada 75, polupansion 110, a puni pansion 120 kuna.
— Za razliku od zapadnih zemalja, u kojim je hostelski smještaj, posebice među mladim ljudima, jedan od najpopularnijih, kod nas kao da je to potpuno obezvrijeđeno i zanemareno, iako hosteli nude specifičan, iznimno povoljan i kvalitetan smještaj. Nekad su mladi ljudi više cijenili druženje i nije im smetao smještaj u trokrevetnim ili četverokrevetnim sobama, no danas izgleda to više nije popularno. Nastojat ćemo da se bit hostellinga ponovno vrati, te ćemo u skladu s tim poduzeti određene korake — kaže Irena Batur. O tome svjedoči informacija predsjednika Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza Lavoslava Tortija koji najavljuje određene rekonstrukcije zadarskog hostela.

Voditelj informatike: Goran Bašić
Internet podrška:
NETmedia d.o.o.
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999.
Posljednja nadopuna: 2001.08.26.
Stranice prilagođene za INTERNET EXPLORER 4 (800x600pix, 24bit)

[ idi na vrh stranice ]
[ idi na sljedecu stranicu ]